Najviše alkoholnih pića na svijetu popiju, sudeći prema izvještaju Svjetske zdravstvene organizacije (SZO), građani Moldavije, a za njima slijede Česi i Mađari, piše britanski "Independent".

Prema količini popijenog alkohola, četvrto mjesto dijele Rusi i Ukrajinci, koji su, kako primjećuje londonski dnevnik, tradicionalno veliki ljubitelji votke, prenio je BBC. List podsjeća da je Mihail Gorbačov, u vrijeme kada je bio lider Rusije, namjeravao da zbog problema uzrokovanih pretjeranim konzumiranjem alkohola zabrani ispijanje votke tokom većeg dijela dana, zbog čega je postao nepopularan.

Prema podacima SZO, Moldavci popiju tri puta više alkoholnih pića nego što je svjetski prosjek, koji iznosi šest litara godišnje. Od naroda u bivšim jugoslovenskim republikama, "najbolje" plasirani na listi ljubitelja alkohola su Slovenci, koji su na devetom mjestu, navodi "Independent".

Grupa škotskih naučnika upravo patentira nove "inteligentne" sisteme za ambalažu prehrambenih proizvoda koji bi trebalo da olakšaju uvid u rok trajanja namirnica.

Više neće biti potrebe da se probaju ili mirišu namirnice da bi se znalo da li su se pokvarile, jer će etiketa koja će mijenjati boju pokazivati svježinu namirnica. Zelena traka će biti pokazatelj "starosti" namirnice, na primjer u sedmicama. Tokom perioda od mjesec dana, traka će biti zelena u prve tri sedmice, a potom će postati crvena čim se promijeni hemijski sastav namirnice, što ukazuje da više nije za konzumiranje. Škotski istraživači ispituju i novu plastičnu ambalažu koja bi mijenjala boju u zavisnosti od "starosti" prehrambenog proizvoda.

Ginseng se u istočnoj Aziji koristi kao tonik i sredstvo za jačanje organizma već više od 500 godina. Tradicionalno se ginseng koristio kratkotrajno i dugotrajno. Kratkotrajna primjena preporučivala se zdravim osobama za smanjenje umora, poboljšanje koncentracije, cijeljenje rana, otpornost prema stresu, održavanje budnosti i poboljšanje radne sposobnosti. Dugotrajna primjena preporučivala se u svrhu poboljšanja zdravlja, posebice kod starijih osoba, oslabljenih hroničnim bolestima. Pionir eksperimentalnih studija o ginsengu, dr. Israel Brekhman je pri opisivanju svojstava ginsenga, koja uključuju jačanje otpornosti prema fizičkom, hemijskom i biološkom stresu te poticanje vitalnosti organizma, za ginseng upotrebio termin adaptogen. Djelovanje adaptogenih tvari posebice je očito „kada je otpornost organizma smanjena ili je opterećena dodatnim zahtjevima“. Eksperimentalne studije potvrdile su adaptogena svojstva ginsenga, a ona su rezultat djelovanja aktivnih tvari ginsenozida prisutnih u korijenu. Sportaši koriste ginseng kao ergogeno sredstvo već dugi niz godina. U studiji u kojoj je učestvovalo 50 nastavnika tjelesnog odgoja, dobi između 21 i 47 godina, pokazano je da pripravak ginsenga povećava radnu izvedbu pojačavajući iskoristivost kisika.

Mlijeko, jogurt, sir i sl. ublažavaju dejstvo antibiotika, koji uništavaju bakterije u slučaju infekcije (npr. upale zubnog korijena). Međutim, antibiotici iz grupe tetraciklina se spajaju sa kalcijumom iz mliječnih proizvoda i stvaraju grudvice, koje ne mogu da dospiju u krv kroz zid tankog crijeva. Aktivne materije koje podstiču obnavljanje kostiju (fluoridi) sa kalcijumom stvaraju soli, koje organizam teško apsorbuje. I ovdje važi pravilo: Dva sata prije i poslije uzimanja lijekova ne treba konzumirati mlijeko i mliječne proizvode, pa čak ni sladoled!

Kako biste se izliječili od mamurluka, pijte dosta vode, dobro se odmorite i jedite šparoge, preporučuju naučnici. Novo istraživanje pokazuje da aminokiseline i minerali u šparogama mogu umanjiti glavobolje i zaštititi stanice jetre od toksina u alkoholu, piše magazin Marie Claire. Istraživači s Instituta medicinske nauke i Nacionalnog univerziteta Jeju u Južnoj Koreji, analizirali su efekte koje ekstrakt šparoge ima na ljudske stanice jetre. "Razina toksina se znatno snizi nakon što pojedete šparogu", kaže glavni istraživač B. Y. Kim.

Poznato je da vlaknaste materije stvaraju osjećaj sitosti, ubrzavaju varenje i spriječavaju rak cijeva. Ne morate uvijek da jedete integralne žitarice i povrće da biste u organizam unijeli ove korisne materije. Konzumirajući ukusne zelenkaste plodove pistaća postići ćete isti efekat. Ako ste do sada, zbog povišenog holesterola, izbjegavali da ih jedete, imajte na umu sljedeće: jedna američka studija je pokazala da je 47 pistaća dnevno dovoljno da se nivo lošeg LDL holesterola smanji za 10 odsto.

Mlada, mekana kopriva sadrži znatnu količinu zelenog pigmenta hlorofila koji ćelije održava mladim i povoljno utječe na naše mentalno zdravlje. Kopiva sadrži i lignane, karotinoid, dosta vitamina, mineralnih materija i oligoelemenata. Kada su u pitanju mineralne materije, prof. Bankhofer posebno ističe bogatost koprive kalci-jumom koji je dobar za kosu, nokte, kožu i kosti. Listovi koprive su posebno bogati ovom mineralnom materijom. - Što se tiče vitamina C, listovi koprive sadrže šest puta više vitamina C u odnosu na listove špinata - kaže ovaj bečki stručnjak. Važno je, međutim, da koprivu berete u netaknutoj prirodi ili u sopstvenoj bašti, ili pak da je kupujete kod provjerenog prodavca na pijaci. Koprivu koja raste pored puta ili u blizini nekih industrijskih postrojenja nikako ne treba brati, jer može da sadrži otrovne materije i da naškodi Vašem zdravlju.

Iako kod nas slabo poznate, bobice voća Goji su izuzetno zdrave, a po nekim istraživanjima pokazuju jak antioksidativni učinak na organizam, te usporavaju procese starenja. Također, goji poboljšava energetsko stanje organizma, kvalitetu sna, mentalnu oštrinu, smirenost, potiče osjećaj zadovoljstva, te regulaciju gastrointestinalnog sistema.

Goji, ili lyceum barbarum, se koristi u Azijskim zemljama; Kini, Koreji i Japanu već 2500 godina kao sredstvo protiv starenja, te za liječenje bolesti jetre i bubrega. Razna alternativna istraživanja su pokazala da goji također utječe na neurološko i psihičko zdravlje, jačanje mišićne strukture i kardiovaskularnog sistema.

"Neke zdrave tvari mogu biti zbog neprimjerenog unosa i loše za vaše zdravlje." To kažu eksperti za prehranu o nutritivnim suplementima. Dr. Richard Ogletree, asistent profesor na University of Mississippi School of Pharmacy preporučava: "Moramo biti pažljivi kod kupovine dodataka prehrani". Vitamini i biljni dodaci mogu ponekad biti u interakciji sa propisanim lijekovima. Studije također pokazuju da katkad oznaka na bočici ne odgovara stvarnom sastavu proizvoda. Suplementi su zakonski regulirani manje od ostalih proizvoda jer ne pripadaju skupini lijekova. Stoga obavezno potražite savjet liječnika ili farmaceuta prije uporabe! 

Sretna vijest za sve ljubitelje pizze. Znanstvenici su dali zeleno svjetlo i dokazali da je pizza zdrava hrana.  Hemičari sa sveučilišta Maryland izjavili su da su pronašli način da poboljšaju sastav antioksidansa u pšeničnom brašnu za pizzu tako da se duže peče na većim temperaturama te da se tijestu da više vremena za dizanje.Neki stručnjaci vjeruju da antioksidansi mogu sniziti rizik za oboljenje od raka, srčanih bolesti i druglih lakših oboljenja. Na sastanku Američkog Hemičarskog društva u Chicagu, znanstvenicima je kao glavno jelo poslužena fina hrskava pizza. Istraživači su eksperimentirali s temperaturom pećnice, vremenom pečenja pizze i fermentacijom tijesta, odnosno vremenom koje je potrebno da se tijesto digne. Razina antioksidansa rasla je do 60 posto s dužim vremenom pečenja pizze te do 82 posto s većom temperaturom pećnice, ovisno o tipu brašna za pizzu i vrstom antioksidantnog tijesta koji je korišten, rekli su znanstvenici.