Vjerujemo da ste primijetili da u u imenu kolača stoji "zlato". Pa sa razlogom. Potrebno je 72 sata da bi se napravila ova jestiva zlatna cigla, koju možete naručiti za specijalne prilike. U sebi ima kajsije, kruške i još mnoštvo voća koje se mariniralo u jamajčanskom rumu. Ukus je oplemenjen karmeliziranim tartufima te je obložena 24-karatnim listom zlata. Isporučuje se u ručno izrađenoj kutiji od sterling srebra zapečaćena zlatnim pečatom. Možete ga za "samo" 200 dolara po komadu dobiti u Ciragan Palace Kempinski u Istanbulu

Iako ljudi hljeb pripremaju hiljadama godina, njegovo pravo porijeklo još je uvijek nepoznato. Utvrđeno je, međutim, da je hljeb pravljen još 12000 godina prije Nove ere, od vode i divljih žitarica, vjerojatno preteča današnje pšenice, zdrobljenih i pečenih na kamenim pločama u špiljama.Tadašnji hljeb je više nalikovao na tortille nego na ono što mi danas zovemo hljebom. U razdoblju 10000 godine prije Krista, započinje kultivacija žitarica, a, 6000 g. pr. n. e. proces pripreme hljeba se unaprijeđuje – zrna žitarica počinju se gnječiti kako bi hljeb imao manje zrnastu strukturu.Tehnološki razvoj u 20. vijeku uzrokovao je smanjenje troškova procesa rafiniranja zbog čega su se cijene bijelog i tamnog hljeba gotovo izjednačile. Bijeli hljeb koji je do tada bio „privilegija“ bogatih (zapravo, sam današnji naziv rafiniran potječe od činjenice da je bio isključivo namijenjen za aristokraciju) postaje dostupan svima.

Nutricionisti kažu da je nakon osam do deset sati posta (spavanje), organizam ujutro u prvom stadiju gladovanja. Kako biste pokrenuli metabolizam, potrebno je što prije nakon buđenja pojesti nešto zdravo, poput voćke ili žitarica. Doručak nam osigurava energiju potrebnu za rad, puni nas vedrinom i čini nas otpornijima na bolest. Također, konzumiranje doručka pridonosi održavanju stalne razine šećera u krvi tijekom dana.

Lijepo je biti u skladnoj ljubavnoj vezi, ali provođenje puno vremena s voljenom osobom često kod ljudi uzrokuje prestanak bavljenja samima sobom. Upravo zbog toga ljudi koji se smire u stabilnoj vezi počnu se debljati. Donosimo vam nekoliko načina na koje veza utječe na debljanje. Proučite ih, razmislite o njima i poduzmite željene korake ako želite biti vitki i zdravi. Objedovanje u restoranu

Parovi često jedu vani i pritom zaboravljaju da restoranska hrana obiluje kalorijama. Koliko god se trudili, u restoranu ne možete izračunati koliko kalorija unosite u organizam. Primjerice, večera u restoranu nikada nije samo glavni obrok, nego uz to idu i aperitivi, deserti, umaci, kokteli i slično. Umjesto u restoranima, nastojte objedovati zajedno doma.

Česta druženja na kauču

Lijepo je maziti se na kauču ispred televizora, ali problem je što mnogim parovima to postane redovita večernja aktivnost. I prije nego što se snađete, stvorili ste nezdravu naviku. Djelujte dok još stignete i umjesto ležanja ispred televizora, šetajte, vozite bicikl, rolajte ili trčite. Sve će biti bolje od ljenčarenja na kauču.

Konzumiranje netipične hrane

Parovi u ljubavnim vezama, kad su zajedno, često jedu hranu koju ne bi jeli da su sami. Primjerice, šećernu vunu u lunaparku, kokice s puno maslaca u kinu ili veliku čokoladu koju vam je darovala draga osoba. Naravno, u redu je da se tu i tamo počastite slatkim i kaloričnim grijesima, ali nastojte da to ne bude česta aktivnost.

Jedete kad niste gladni

I ovo je vrlo česta pojava u ljubavnim vezama. Iako niste gladni, vidite da partner jede sočni hamburger s prženim krompirićima, zamiriše vam i, prije nego ste razmislili, uzmete mu griz ili dva. To je potpuno nepotrebna i nezdrava navika. Uostalom, muškarci jedu više od žena i nema nikakvog razloga da ih na tom području pokušavate stići.

Nestanak potrebe za impresioniranjem

Na početku veze vjerojatno ste pazili šta jedete, ali i na redovitu vježbanje jer ste htjeli impresionirati partnera. Međutim, nakon što ste osvojili voljenu osobu, prestali ste se baviti takvim stvarima i na neki način ste se zapustili. To je pogrešno razmišljanje jer trebali biste paziti na sebe zbog sebe, a ne zbog drugih.

 

Nije važno samo koja jela jedemo već i kako te namirnice pripremamo. Čak i male promjene u načinu kuhanja mogu utrostručiti hranjivost vašeg obroka. Evo nekoliko korisnih savjeta: Pecite ribu Ribe koje sadrže masti (poput lososa) treba ispeći na malo maslinovog ulja. Ovim načinom kuhanja apsorbuje se maslinovo ulje i smanjuje količina masnoća za 10%, a time i nepotrebne kalorije. Potrebno je samo malo maslinovog ulja, tek da se premaže pleh. Pečena riba je ukusna ako se prelije limunovim sokom, sa malo izmrvljenog bijelog luka i malo bibera. Skuhajte paradajz Kuhani paradajz je dobar za mlađi izgled kože, kao i u zaštiti od kancera. U poređenju sa svježim paradajzom, kuhani paradajz sadrži više likopena - moćnog antioksidanta. Ovaj element štiti kožu od UV zračenja. Možete i zapeći paradajz u rerni, na kriškama tosta - dobićete ukusne i zdrave sendviče. Izgnječite bijeli luk Poznata su ljekovita svojstva bijelog luka. Jedno od njih je pozitivan uticaj na arterije, ali treba paziti da se prilikom kuhanja ne unište zaštitna svojstva bijelog luka. Zato je najbolje prvo ga izgnječiti nožem i ostaviti da odstoji 30 minuta. Skuhajte meso Mnogi stručnjaci kritikuju pretjerano jedenje mesa, jer neka svojstva ove namirnice mogu dovesti do dijabetesa i srčanih bolesti. Kada se meso priprema u vodi i kada se dugo kuha, razvije se čak za 50% manje komponenti koje oštećuju ćelije. Da bi meso bilo ukusnije, u vodu za kuhanje dodajte sezonsko povrće i začine. Čuvajte lubenicu na sobnoj temperaturi Ako pustite da lubenica odstoji tako nekoliko dana, u njoj će se povećati nivo likopena i beta-karotena.

Suprotno uvriježenom mišljenju, istraživanja pokazuju da kuhinja sadrži najviše mikroba u kući. Sudoper sadrži 100.000 puta više mikroba nego kupatilo.

Mikroorganizmi kao što su E. coli, Campylobacter i Salmonella unose se u kuhinju preko ruku, prijesne hrane i kućnih ljubimaca. Oni se mogu vrlo brzo proširiti ako niste pažljivi. Ako hrana nije kuhana, pohranjena i obrađena pravilno, ljudi se mogu razboljeti zbog trovanja hranom, prehlade, gripe i drugog.

Pranje ruku

Glavni način na koji se bakterije šire je putem ruku, stoga je važno temeljito ih oprati sapunom i toplom vodom prije kuhanja i poslije obrade sirovog mesa. Obratite posebnu pažnju na to da držite podalje sirovo meso od hrane priprmljene za jelo, poput hljeba, salata i voća. Ove namirnice neće biti kuhane prije jela, tako da bilo koje klice koje dospiju na njih, neće biti uništene. Kad pohranjujete sirovo meso, uvijek ga držite u čistim, zatvorenim posudama i stavite ga na dno police frižidera, gdje nije u doticaju s drugim namirnicama ili kapa na njih.

Kuhanje

Kuhanje hrane na odgovarajućoj temperaturi osiguraće da se sve štetne bakterije unište. Prije nego što počnete s jelom, provjerite da li je dobro kuhano, posebno sredina mesa. Kad kuhate hamburgere, kobasice, piletinu i svinjetinu, prorežite je u sredini kako biste provjerili da meso više nije ružičasto i da je kuhano (para izlazi van). Ako su slabo pečene, nemojte jesti sljedeće namirnice: perad, svinjetinu, burgere, kobasice, krmenadle, ražnjiće.

Ako ste skuhali hranu koju ne namjeravate jesti odmah, pustite je da se ohladi na sobnoj temperaturi, a zatim je spremite u frižider. Ukoliko stavite vruću hranu u frižider, neće se hladiti ravnomjerno, što može dovesti do trovanja hranom.

Čišćenje

Perite radne ploče i daske za sjeckanje prije i poslije kuhanja, jer mogu biti izvori unakrsne kontaminacije klicama. Istraživanje je pokazalo da jedna prosječna daska za rezanje ima tri puta više fekalnih bakterija od tipične toaletne daske. Vlažne spužve i krpe su idealno mjesto za razmnožavanje bakterija. Na kuhinjskim spužvama nalazi se najveći broj klica u kući. Perite i mijenjajte kuhinjske krpe, spužve i ubruse često.

Čovek je oduvijek u svojoj ishrani koristio cjela zrna žitarica. Tek je moderna tehnologija i otkriće čeličnih valjaka za preradu pšenice (1830. godine) zamenilo klasične kamene mlinove i dovelo do masovne proizvodnje bjelog brašna. Odbacujući cjelo zrno i orijentišući se isključivo na bijeli hljeb i peciva ljudi su postepeno potisnuli i iz svoje ishrane ostale, izuzetno vrijedne žitarice: raž, heljdu, proso, ječam, ovas (zob), pa čak i kukuruz. Jedan od osnovnih principa pravilne i zdrave ishrane jeste svakodnevna upotreba integralnih žitarica. Korišćenje bijelog brašna i proizvoda od bijelog brašna, pre svega hljeba i peciva, dovode do mnogih ozbiljnih oboljenja savremenog čoveka. Upotreba cjelog zrna u ishrani daje ljudskom organizmu energiju (zbog visokog sadržaja složenih ugljikohidratahidrata), podmazuje zglobove, odstranjuje otrove i pomaže detoksikaciji. Jer, nutritivne vrijednosti integralnih žitarica su neuporedivo veće od bijelih žita, iz kojih je praktično odstranjeno sve što je vrijedno, s obzirom da se u opni zrna nalaze sve hranljive materije neophodne za razvoj, rast i održavanje organizma. Sadržaj ugljikohidrata u cjelom zrnu većine žitarica prelazi 70%, bjelančevina od 10-17%, masti od 1,5-10%, vitamina i minerala do 2%, a visok je sadržaj i celuloznih vlakana i amino kiselina.

Opsjednutost zdravom hranom često može dovesti do ozbiljnog poremećaja zvanog ortoreksija. Riječ je o stanju koje se, prikriveno etiketom „najkvalitetnija ishrana“, neočekivano javlja jer dolazi do "iznurivanja" organizma. Od malo poznatog poremećaja boluje sve više ljudi, posebno tinejdžera. Obično počinje pokušajem da se kvalitetno jede, bude zdrav i osjeća dobro, ali se ubrzo otima kontroli i prerasta u izgladnjivanje i mnogo ozbiljnije probleme. Za razliku od ljudi koji pate od anoreksije i bulimije, gdje je riječ o količini, oni koji pate od poremećaja zvanog ortoreksija opsesivno se bave kvalitetom hrane - provjeravaju sve što određene namirnice sadrže, izbjegavaju brzu hranu, do najsitnijih detalja planiraju obroke i često su na takozvanim „zdravim dijetama". Ortoreksičari obično nisu zabrinuti za svoju težinu, ali ni slučajno neće pojesti neku namirnicu, pa bilo to i voće, za koju smatraju da sadrži neki nezdravi sastojak. Naime, ljudi počinju iz ishrane da izbacuju čitave grupe namirnica, poput mesa, i postaju ubijeđeni da su 'netolerantni' prema nekim drugim grupama hranjivih namirnica kao što su pšenica i mliječni proizvodi.

Diureticima se smatraju one tvari koji uz izlučivanje vode dovode do povećanja izlučivanja i soli u prvom redu natrijeva hlorida koji je uglavnom odgovoran za osmolarnost izvanćelijske tekućine.Diuretski učinak imaju neke namirnice i njihovom konzumacijom se pomaže stimulacija metabolizma (izmjena tvari). Želite li izgubiti koji kilogram ili općenito "očistiti" organizam takve namirnice treba uvrstiti u svakodnevnu prehranu.Da biste se oslobodili suvišne tekućine iz tijela i smanjili otekline dovoljno je da povećate unos tekućine u tijelo tijekom dana, promijenite navike u prehrani i vježbate barem 15 minuta dnevno.Što se prehrane tiče posebno se preporučuje konzumiranje voća i povrća. Dobro je da znate da tikvice, rotkvice, rajčica, peršinov list i salate obiluju vodom, pa su se tako našli na listi najboljih prirodnih diuretika. Od voća su to: ananas, lubenica, dinja i grožđe koje obiluje antioksidansima. Redovnim konzumiranjem ovog voća i povrća potaknut ćete prirodno izbacivanje viška vode iz organizma.

Jedna od preporuka za pravilnu prehranu upućuje na dnevni unos pet serviranja voća i povrća. Pri tome, preporuka uključuje sušeno, konzervirano, smrznuto voće, voćne sokove, jednako kao i svježe voće.Iako osušeno, voće još uvijek uspijeva zadržati niz dobrih sastojaka blagotvornih za zdravlje. Sušeno voće popularni je međuobrok velikog broja sportaša, pogotovo onih koji sudjeluju u sportovima koji iziskuju velike napore.Dobar je izvor energije, sadržava značajne količine željeza, kalija, selena te značajne količine minerala vlakana - što je svakako bolje od velikog broja slatkiša. Sušeno voće može pomoći osobama koje pate od konstipacije, sadržaj vlakana čini ga blagim laksativom, kao i osobama koje imaju anemiju, zbog značajnog sadržaja željeza. Također, zbog sadržaja kalcija, svrstava se u namirnice koje se preporučuju u svrhu prevencije osteoporoze.