Lako je upamtiti, a važno je znati!

Odmah po sjedanju za sto salvetu stavite u krilo bez obzira da li se radi o papirnoj salveti ili onoj od tkanine. Ona vam služi da izbjegnete mrvice i mrlje na garderobi. Takođe je koristite za brisanje rubova usana i za brisanje ruku. Tek kada završite sa jelom salvetu stavite na sto. Da nekome ne biste oteli hljeb poštujte pravilo da hrana ide sa lijeve, a piće sa desne strane.

Šoljica za kafu, čaše za vino i voda idu sa desne, a tanjirić za hljeb sa lijeve strane. Vinska čaša se drži za stopu i nikada se na sipa više od pola čaše. Ako niste dobili svoj tanjir sa puterom uzmite kolutić i spustite na svoj tanjir. Za mazanje koristite nož za puter ili ravan nož. Hljeb lomite u komadiće, nemojte gristi i kidati zubima. Kašika i nož se stavljaju sa desne strane, a viljuška sa lijeve. Ukoliko imate više primjeraka istog pribora poštujte pravilo da uzimate escajg sa spoljne strane ka unutra. Za hranu kao što je riba koristite ruke, ali nikako ne pljuckajte i ne stavljajte ruke u usta. Ako vam od nečega bude muka ispljunite ga i ostavite u salvetu i sa strane. Ako želite da dohvatite nešto što vam nije blizu tražite da vam neko bliži to dohvati.

Nikako ne posežite rukom preko tuđih tanjira. Tanjir od supe stavite tako da ako supa završi van ipak bude na stolu, a ne na vašem krilu. Ne stavljajte cijelu kašiku u usta i ne srčite. Kada ste završili sa obrokom odložite tanjir u smjeru kazaljke na satu koja pokazuje 5 sati. To ce biti signal konobarima da odnesu tanjir. Nijedan upotrijebljen dio escajga ne smije ostati na stolu, već mora biti odložen u tanjir sa kojim ste ga koristili.

Prema najnovijem istraživanju, žene čija je prehrana bogata vitaminima B skupine imaju manji rizik za razvoj simptoma PMS-a (predmenstrulani sindom).

Kako je objavljeno u časopisu American Journal of Clinical Nutrition, žene koje konzumiraju više namirnica bogatih vitaminima B skupine, poput špinata ili obogaćenih žitarica, imaju za 25% niži rizik od PMS-a u odnosu na žene koje konzumiraju manje količine spomenutih namirnica.
Istraživači su kroz 10 godina pratili prehrambene navike preko 3000 žena. Tokom tog perioda 1050 žena razvilo je simptome umjerenog ili jakog PMS-a, primjerice anksioznost, depresiju, bol u trbuhu, umor i napuhavanje.

Sličan stepen razvoja simptoma PMS-a uočen je i kod žena koje su dnevno unosile 2,5 mg riboflavina, u odnosu na žene koje su dnevno unosile 1,2 mg spomenutog vitamina.

Naučnici su otkrili da sladoled od vanilije u veoma kratkom roku djeluje na dio mozga koji reagira na ugodne okuse. Samo jedna kašika sladoleda dovoljna je da pobudi osjećaj sreće i potakne asocijacije vezane uz ljeto, sunce, zabavu. U sladoledu treba znati uživati, uzimati ga polako i u manjim količinama, kako bi doživljaj okusa bio potpun, ali i da biste zaštitili grlo i želudac od temperaturnih šokova. Sladoled je namirnica velike nutritivne vrijednosti, relativno bogata energijom, sadrži oko 5% proteina, izvor je kalcija i fosfora. Većina službenih tablica svrstava ga u skupinu mliječnih proizvoda, ali u najnovijoj klasifikaciji pripada u zasebnu grupu. Sladoledi imaju i različitu kalorijsku vrijednost koja ovisi o udjelu masnoća. U njegovoj proizvodnji uglavnom se koristi obrano mlijeko u prahu. Voćni sladoledi imaju nižu energetsku vrijednost, ali su bogatiji vitaminima. Dijelimo ih na mliječne i kremaste sladolede, vodene i voćne deserte, te sladolede za dijabetičare. Kremasti sladoled nastaje dodavanjem šlaga u mliječni sladoled, a dodavanjem voća ili voćnog sirupa nastaje voćni sladoled. Energetska vrijednost sladoleda kreće se od 100 do 350 kcal/100 g.Osim što je glavna ljetna poslastica, sladoled predstavlja i međuobrok, i to mliječni.

Roštiljanje – ova popularna metoda laganog prženja mesa na otvorenom omiljena je širom svijeta, a najbolja je kada se sprema iznad pravog žara. Puno je stvari koje utječu na dobar okus hrane s roštilja, od pripreme mesa i povrća do tehnika pečenja, zbog toga vam donosimo savjete s kojima ćete svoje umijeće roštiljanja podići na sasvim viši nivo.

1. Pecite polako - za roštiljanje se često misli da je jednako kao i tzv. 'grilanje”, ali svaki zaljubljenik u hranu s roštilja znat će vam reći da su ove dvije metode nešto potpuno drugačije. Roštilja se obično iznad indirektnog izvora topline (žeravice) duže vrijeme, a grilanje obično iznad direktnog izvora topline (vatre) kraće vrijeme. Pravi roštilj je za obroke kada vam nije problem čekati neko vrijeme na jelo.

2. Koristite drva i/ili ugalj - ako se jela s roštilja spremaju na otvorenom, najbolja opcija su drvo i ugalj, za razliku od plinskih roštilja. Drvo će se pobrinuti za ravnomjernu toplinu i specifičan okus mesa, dok će ugalj pridonijeti dimljenom okusu koji pravi ljubitelji roštilja preferiraju.

3. Začini i umaci - postoje različite “teorije” oko toga bi li se meso trebalo začiniti suhim začinima ili saftnom marinadom prije pečenja ili za vrijeme pečenja. Odluka je na vama “Suhi začini” obično imaju blaži okus i treba ih obilno nanijeti, dok su “saftne manirande” paste sa začinima kao što su senf, bijeli luk, pasta od čilija ili bibera... Bez obzira za što se odlučite pobrinite se da ostavite začinima dovoljno vremena da prodru u meso, najmanje pola sata pa do preko noći, ovisno o debljini mesa. Ako se odlučite za začine tokom pečenja, polijevajte ih umakom koji ste pripremili (recimo, pivo, bijeli luk, ruzmarin, sol i biber) kako bi meso ostalo sočno.