Jedite puno vlakana Vlakna, koje većina ljudi ne dobiva dovoljno, mogu pomoći probavi i spriječiti zatvor. Za zdrava crijeva, morate jesti razna vlakna, kao što su integralni hljeb, smeđa riža, voće i povrće, grah i zob. Neki ljudi smatraju da žitarice pridonose nadutosti i sindromu iritabilnog kolona. Ako je to slučaj, zamijenite ih vlaknima iz voća i povrća. Pijte puno tekućine, posebice vode Tekućina potiče prolaz otpadnih tvari kroz probavni sustav i pomaže omekšati stolicu. Vlakna djeluju kao spužva, upijaju vodu i tekućine. Dobar način da budete sigurni da pijete dovoljno tekućine je popiti čašu vode uz svaki obrok. Izbjegavajte pića s kofeinom jer ona mogu uzrokovati žgaravicu. Smanjite unos masnoća Masna hrana, kao što su čips, hamburgeri i pržena hrana, je teže probavljiva i može uzrokovati bol u želucu i žgaravicu. Smanjen unos masnoća olakšava želudac i sprječava opterećenje. Pokušajte jesti više mesa i ribe, i piti obrano ili poluobrano mlijeko. Pripazite na začine Mnogi ljudi vole začinjenu hranu i to ne smeta njihovom probavnom sustavu. Nekima začinjena hrana pada teško na želudac. To se ne odnosi samo na ljutu hranu, već i na namirnice kao što su češnjak i luk. Ako začinjena hrana izaziva žgaravicu, bolove u trbuhu ili proljev, u budućnosti pripazite što jedete. Ako već imate problema kao što je žgaravica ili sindrom iritabilnog kolona, izbjegavajte jaku hranu u potpunosti. Čuvajte se namirnica koje vam ne odgovaraju Neki ljudi smatraju da određena hrana uzrokuje probleme. Kisela hrana, kao što su rajčice, agrumi, salata i gazirana pića mogu izazvati žgaravicu, pšenica i luk mogu uzrokovati sindrom iritabilnog kolona, a ako ne možete probaviti laktozu konzumirajte manje mlijeka i mliječnih proizvoda, uključujući i vrhnje, sir, jogurt i čokoladu. Pokušajte ostati daleko od hrane i pića koji pokreću probavne probleme. Jedan od načina da shvatite koja hrana uzrokuje simptome je vođenje dnevnika prehrane. Odaberite pravo piće Pića s kofeinom, kao što su kava, čaj i neka gazirana pića, mogu pojačati kiselinu u želucu što dovodi do žgaravice. Gazirana pića općenito izazivaju nadutost, što također može dovesti do žgaravice. Da spriječili probavne probleme, odaberite pića koja nisu gazirana i ne sadrže kofein, kao što su biljni čajevi, mlijeko i obična voda. Ako ne možete bez kave ili čaja, ograničiti svoj unos na jednu ili dvije šalice dnevno. Dobre bakterije Probiotici su takozvane "dobre bakterije" koje se također prirodno javljaju u crijevima. Možete uzeti probiotike kao dodatak (dostupni su u trgovinama zdrave hrane) ili kao jogurt, što je dobar, prirodni izvor. Morat ćete ih uzimati svaki dan najmanje četiri tjedna kako bi primijetili pozitivan učinak.

Što ako vam neko kaže da čokoladno mlijeko može učinkovito smanjiti nekoliko centimetara tijela? Vi ćete vjerojatno misliti da je to glupo! Pogrešno! Čokoladno mlijeko može vam pomoći da smanjite težinu. Istraživanja su pokazala da čokoladno mlijeko zapravo pomaže vašem tijelu povratiti sve vitalne hranjive tvari koje propušta, dok učinkovito zamjenjuje masti u vašem tijelu s čvrstim mišićima. Uz zdravu prehranu, čokoladno mlijeko može raditi čuda za tijelo ako se konzumira pravilno i u pravo vrijeme. U skladu s tim, možete se odlučiti za tri čaše mlijeka svaki dan. Ako ste još uvijek nepovjerljivi, evo nekoliko savjeta koji dokazuju istu činjenicu. Kalcij Nedavne studije su zaključile da kada se kalcij apsorbira u tijelo, dobro radi za smanjenje masnoća i jačanje kostiju. Prema tome, prisutnost visokih doza kalcija pojačava sposobnost tijela da apsorbira masnoće. Na primjer, ako pojedinac konzumira oko 1000 mg kalcija iz obroka, može izgubiti i do 4.5 kg masti. Mliječni proizvodi također su bogati kalcijem koji se lako apsorbira i dodavanje čokoladnog mlijeka u prehranu može vam pomoći u postizanju cilja od 1000 mg kalcija. Vitamin D Vitamin D i kalcij rade ruku pod ruku u smanjenju masnoće u vašem tijelu. Vitamin D igra središnju ulogu u uzimanja kalcija iz hrane i apsorpciji u tijelo. Dakle, ako konzumirate namirnice koje su bogate kalcijem, ali nedostaje vam vitamina D, nećete dobiti željeni rezultat. Pijenjem čokoladnog mlijeka svaki dan, možete nadoknaditi nedostatak vitamina D u vašem tijelu koji se može vidjeti u obliku slabih mišića, krhkih kostiju i depresije. Mliječne namirnice su bogate vitaminom D i pijenje čokoladnog mlijeka je daleko bolje nego stajati i čekati na suncu kako bi dobili vitamin D. Odlučite se za niskomasno čokoladno mlijeko koje pruža potrebne masnoće potrebne da se razbije vitamin D, koji bi inače ostao neapsorbiran. Izdržljivost Činjenica je da čokoladno mlijeko poboljšava izdržljivost i sposobnosti. To je zbog toga što mlijeko ima elektrolite u prirodnom obliku koji omogućuju da ostanete hidratizirani dulje vrijeme i na taj način da radite duže i teže. Čak je i bolji od obične vode u ovom slučaju, čokoladno mlijeko prije vježbanja omogućava više energije za mišiće, čime se osjećate svježe i moći ćete dulje vježbati. Veza između proteina i masti Više mišića znači da ćete sagorjeti više kalorija. Čaša čokoladnog mlijeka sadrži oko 8 grama proteina koji su potrebni za izgradnju novih mišićnih vlakana u tijelu. Tri šalice čokoladnog mlijeka daju vam 24 grama proteina visoke energije koji mogu raditi čuda za metabolizam cijeli dan.

Mrkva je nadaleko poznata kao povrće koje lako raste, ukusna je i vrlo hranjiva. Korjenasto je povrće koje je dostupno na mnogim mjestima diljem svijeta. Kultivirana mrkva kakvu danas poznajemo je daleko od divlje mrkve pronađen prije 5000 godina u području sada poznatog kao Afganistan. Neki također vjeruju da mrkva potječe iz mediteranske regije, gdje je povrće korišteno od strane Grka još od 20. stoljeća prije Krista. Postoji preko 100 vrsta mrkve u rasponu od različitih boja i veličina. Mrkva pruža potpunu prehranu za tijelo. 100 grama mrkve se sastoji od 7,6 g ugljikohidrata, 0,6 g bjelančevina, 0,3 g masti, 30 mg kalcija i 0,6 mg željeza. Osim toga, mrkva je također dobar izvor vlakana, vitamina B1, vitamina B2, vitamina B6, vitamina C, vitamina K, biotina, kalija i tiamina. Sprječava bolesti srca Istraživanja su pokazala da je prehrana bogata karotenoidima povezana sa smanjenim rizikom od bolesti srca. Istraživanje koje ispituje prehranu 1.300 starijih osoba u Massachusettsu utvrdilo je da ljudi koji su imali barem jedno serviranje mrkve svaki dan, imaju 60 posto smanjen rizik od srčanog udara u usporedbi s onima koji su jeli manje od jednog posluživanja karotenoida dnevno. Također, vjeruje se da redovito konzumiranje mrkve smanjuje razine kolesterola. Topiva vlakna u mrkvi mogu pomoći u snižavanju kolesterola i eliminirati žučnu kiselinu. Sprječava rak Nekoliko istraživanja je pokazalo da jedenje mrkve može smanjiti rizik od karcinoma dojke, pluća i debelog crijeva. Nedavno, istraživači su izolirali spoj nazvan falkarinol u mrkvi koji može biti u velikoj mjeri odgovoran za antitumorsko djelovanje. Falkarinol je prirodni pesticid koji se nalazi u mrkvi i štiti mrkvu od gljivičnih oboljenja. U ljudskoj prehrani, mrkve su gotovo jedini izvor ovog spoja. Studija provedena na štakorima otkrila je da su štakori hranjeni sirovom mrkvom imali za trećinu manji rizik od razvoja raka debelog crijeva u usporedbi sa štakorima koji nisu hranjeni mrkvom. Pomaže kod dijabetesa Mrkva je dobra za regulaciju šećera u krvi zbog prisutnosti karotenoida. Studija na Sveučilištu u Minnesoti testirala je 4.500 osoba starijih od 15 godina i otkrila da oni s najvišim razinama karotenoida u krvi imaju upola manji rizik od dijabetesa. Međutim, kako mrkva ima visoki glikemijski indeks i može povisiti razinu šećera u krvi, trebaju ju konzumirati umjereno nakon savjetovanja sa liječnikom. Poboljšava vid Mrežnica oka treba vitamin A za funkciju, a nedostatak vitamina uzrokuje noćnu sljepoću. Mrkve su bogate beta-karotenom, koji se pretvara u vitamin A u jetri. U mrežnici, vitamin se pretvara u rodopsin, ljubičasti pigment koji je neophodan za noćni vid. Osim toga, beta-karoten je antioksidant koji pomaže u zaštiti protiv makularne degeneracije i razvoja senilne katarakte. Istraživanja su otkrila da su ljudi koji su jeli najviše beta-karotean imali četrdeset posto manji rizik od makularne degeneracije u usporedbi s onima koji konzumiraju najmanje beta-karotena. Smanjuje rizik od moždanog udara Mnoge studije su potvrdile učinak mrkve na mozak. Prema rezultatima istraživanja na Sveučilištu Harvard, ljudi koji jedu više od pet mrkvi na tjedan imaju manju vjerojatnost da će patiti od moždanog udara od onih koji jedu samo jednu mrkvu na mjesec. Dobar je izvor vlakana Mrkva sadrži bogate količine vlakana koji su vrlo bitni za probavu hrane. Međutim, vlakna u mrkvi mogu zarobiti beta-karoten, čineći njegovo iskorištavanje otežanim. Kuhanjem, oslobodit ćete beta-karoten od vlakana, što omogućuje tijelu da ga bolje apsorbira. Usporava starenje Mrkva sadrži tonu beta-karotena, koji djeluje kao antioksidans koji pomaže tijelu u borbi protiv oštećenja stanica. On također usporava starenje stanica i razne negativne utjecaje povezane sa starenjem. Dobra je za zube Mrkva čak može pomoći da očistite zube nakon obroka. Ona djeluje kao prirodni abraziv, pomažući ukloniti ljepljive ostatke. Također potiče proizvodnju sline, koja pomaže očistiti mrlje na zubima. Minerali u mrkvi pomažu ubiti bakterije u ustima i spriječili karijes. Koristi koži Ljudi koriste mrkvu desetljećima za poboljšanje izgleda kože. Sok od mrkve ima snažna svojstva za čišćenje kože, čime umanjuje pojavu akni. Sok od mrkve je također koristan za liječenje neujednačenih tonova kože zbog pigmentacije. Visoke kvalitete vitamina i ostalih bogatih hranjivih tvari u soku od mrkve učinkovito njeguju kožu, sprječavaju suhu kožu, psorijazu i druge kožne probleme. Treba li se mrkva jesti sirova ili kuhana? Naravno, sirova mrkva je odličan međuobrok. No, sirova mrkva otežava dostupnost beta-karotena koja se može poboljšati kuhanjem. Izbjegavajte prekuhavanje kako bi se minimizirao gubitak hranjivih tvari. Kuhanje na pari je najbolje. Konačno, mrkve su uistinu nevjerojatno povrće. One se dodaju u juhe i variva. Kao sirovo povrće, sok ili kuhane, dobre su za vaše zdravlje.

Zdravstveni stručnjaci redovito stavljaju naglasak na važnost dovoljne razine vitamina i minerala u prehrani. Naša tijela ih trebaju za sve aspekte života i glatko funkcioniranje. Mnogi ljudi su informirani o glavnim vitaminima i mineralima (kao što su željezo i kalcij) koji su najkorisniji za njihovo zdravlje. Međutim, zaboravljaju da postoji mnogo drugih hranjivih tvari koje mogu biti potrebne u malim količinama, ali su još uvijek bitne za dobro zdravlje. Jedan takav mineral je magnezij. Većina nas ne zna što magnezij čini za tijelo. Magnezij je četvrti najbogatiji mineral u tijelu i potreban je za više od 300 biokemijskih reakcija u tijelu. Istraživači procjenjuju da prosječna osoba u tijelu ima oko 24 grama magnezija, oko 50 posto je u kostima, a druga polovica unutar stanica tjelesnih tkiva i organa. Samo jedan posto magnezija nalazi se u krvi. Magnezij je neophodan za mnoge biološke procese koji se odvijaju u tijelu. Neki od tih procesa su: Zdravlje srca Magnezij pomaže u kontroli neuromuskularne refleksne aktivnosti srca, tako da srce kuca u redovnim ritmičkim udarcima. On također pomaže u sprečavanju abnormalnog zgrušavanja krvi u srcu. To može smanjiti šanse za srčani ili moždani udar, a čak može pomoći u oporavku, ako ste ih pretrpjeli. S druge strane, nedostatak magnezija može rezultirati u promijenjenim kardiovaskularnim funkcijama. Zdravlje kostiju Magnezij je važan za apsorpciju kalcija. Oni oboje rade zajedno kako bi vaše kosti ostale jake i sprječavaju poremećaje povezane s kostima. Bez toga, možete razviti bolesti kao što je osteoporoza, artritis i lomljive kosti zbog nedostatka mase i gustoće. Uloga u metabolizmu On igra ulogu u proizvodnji i transportu energije. Uključen je u metabolizam proteina, ugljikohidrata i masti. To omogućava tijelu da ostane aktivno i zdravo. Dijabetes Važan je u funkciji i lučenju inzulina, a također je nosač za inzulin. On igra ključnu ulogu u kontroli razine šećera u krvi. Dakle, igra važnu ulogu u prevenciji dijabetesa. Prema nedavnim istraživanjima tijekom nekoliko godina, magnezijem bogate namirnice u prehrani mogu značajno (do 34 posto) sniziti rizik od razvijanja dijabetesa tipa 2. Rizik je smanjen čak za pretile osobe koje imaju veći rizik. Zdravi bubrezi Magnezij je koristan u sprečavanju neželjenih kalcifikacija u bubrezima i mjehuru. Također djeluje kao detoksikant jer uklanjanja toksine i višak metala iz organa i tkiva. Uloga u trudnoći Nedostatak magnezija može dovesti do grčeva u placenti i prijevremenog poroda i povećanog rizika od urođenih mana. On također može dovesti do preeklampsije, hipertenzije ili visokog krvnog tlaka.

Leća se ubraja u grupu zrnatih mahunarki, zajedno s grahom, graškom, bobom i slanutkom. Poznato je oko četrdesetak sorti, koje se razlikuju bojom, veličinom i oblikom.Leća ne sadrži zasićene masnoće, kao ni štetni kolesterol, a izvanredan je izvor topivih i netopivih vlakana.Biljka ima jednu ili razgranatu stabljiku visine 15-75 cm sastavljenih listova. Cvjetovi su bijele, ljubičaste ili svijetloplave boje, a iz njih se razvijaju mahune, koje sadrže 1-2 sjemenke.Sitnosjemena leća ima sitne do srednje velike mahune sa sjemenkama promjera 3-6 mm, a krupnosjemena podvrsta ima krupne plosnate mahune i plosnato sjeme promjera 6-9 mm, raznih nijansi. Kod nas se najčešće kuha smeđa leća, a može se naći i zelena, narančasta i crna.Leća se uzgajala još u mlađem kamenom dobu, a pretpostavlja se da potječe iz jugozapadne Azije, odakle se preko Sredozemlja proširila u Europu. Pretpostavlja se da je leća bila prva namirnica koja se počela uzgajati. Prije 8000 godina pronađena je na arheološkim nalazištima Bliskog Istoka, a pronađena je i u grobnicama egipatskih faraona. Uzgajali su je i stari Grci i Rimljani, a spominje se i u Bibliji. Stoljećima se leća konzumirala s još dvije tradicionalne namirnice koje su se uz nju uzgajale, ječmom i pšenicom.Leća ne sadrži zasićene masnoće, kao ni štetni kolesterol, a izvanredan je izvor topivih i netopivih vlakana. Topiva vlakna snižavaju razinu glukoze i kolesterola u krvi, čime smanjuju potrebu za inzulinom kod osoba oboljelih od dijabetesa. Netopiva vlakna pospješuju probavu i skraćuju vrijeme zadržavanja hrane u probavnom sustavu, te na taj način smanjuju rizik od raka debelog crijeva.Visok sadržaj vitamina B-kompleksa povoljno utječe na živčani sustav, a visoki sadržaj željeza pomaže u sprječavanju slabokrvnosti.

Mrkva može poboljšati kvalitetu majčinog mlijeka, izgled kože, kose i noktiju. Kada se uzima svakodnevno može smanjiti kolesterol i krvni tlak, bogata je vlaknima i može pomoći u regulaciji šećera u krvi. Rajčica Rajčica je zapravo voće, a ne povrće. Jedna od najpoznatijih prednost likopena koji sadrži je ta da je likopen antioksidant koji pomaže u borbi protiv formacije stanica raka i kod ostalih vrsta zdravstvenih komplikacija i bolesti. Likopen nije prirodno proizveden element u tijelu i ljudsko tijelo zahtijeva unos likopena. Nema voća ili povrća koje ima tako visoke koncentracije likopena kao rajčice. Grožđe Grožđe je bogati izvori vitamina A, C, B6 i folne kiseline uz bitne minerale kao što su kalij, kalcij, željezo, fosfor, magnezij i selen. Grožđe sadrži flavonoide koji su vrlo snažni antioksidansi i mogu smanjiti štetu od slobodnih radikala i usporiti starenje. Grožđe ima vitamina, minerala, vlakana, proteina i zbog toga igra važnu ulogu u očuvanju zdravlja. Orasi Orasi su dobar izvor biljnih proteina. Oni su bogati vlaknima, fitonutrijentima i antioksidansima poput vitamina E i selena. Poznato je da orasi Grah Grah zapravo sadrži širok spektar zdravih hranjivih tvari. To su kalcij, kalij, vitamin B6, magnezij, folna kiselina i alfa-linolenska kiselina. Ove hranjive tvari zajedno rade na nekoliko ključnih područja što poboljšava sveukupno zdravlje. Grah je također dobar izvor proteina, što je rijetkost kod biljaka. Redovita konzumacija smanjuje rizik od razvijanja dijabetesa, srčanih bolesti, raka i pretilosti. Rizik za bolesti srca, na primjer, može se smanjiti za čak 22%. Celer Celer je odličan izvor vitamina C, vitamina koji pomaže ojačati imunološki sustav. Odličan je izvor vitamina B1, B2 i B6, kalija, folne kiseline, kalcija, magnezija, željeza, fosfora, natrija i esencijalnih amino kiselina. Celer će smanjiti visoki krvni tlak, može pomoći u liječenju artritisa i reumatskih problema. Patlidžan Patlidžan je odličan izvor dijetalnih vlakana, vitamina B1, B6 i kalija. Dobar je izvor bakra, magnezija, mangana, fosfora, niacina i folne kiseline. Patlidžan je bogat izvor antioksidansa fenola koji može pomoći u prevenciji raka, kolesterola, bakterijskih i virusnih infekcija, snižava kolesterol sprečavanjem njegove apsorpcije u crijevima. Avokado Avokado je dobar izvor vitamina E, koji nije samo bitan za normalno funkcioniranje tijela, već je također moćan antioksidant koji štiti polinezasićene masne kiseline u stanične membranama od napada slobodnih radikala. Slobodni radikali su povezani s počecima raka i bolestima srca. Avokado sadrži vitamin C (za proizvodnju kolagena potrebnog za rast novih stanica i tkiva), tiamin (pretvara ugljikohidrate u glukozu, gorivo za mozak i živčani sustav) i riboflavin (pomaže tijelu za oslobađanje energije iz proteina, ugljikohidrata i masti). Kruške Kruške su također dobar izvor bakra, vitamina C, vitamina K, kalija, fitonutrijenata i flavonoida. Antioksidanti, kao što je vitamin C i minerali, kao što je bakar, igraju važnu ulogu u smanjenju kardiovaskularnih oštećenja. Ove korisne tvari neutraliziraju slobodne radikale u tijelu. Slobodni radikali izravno oštećuju krvne žile stoga, antioksidanati mogu pomoći u sprečavanju razvoja i napredovanja ateroskleroze, moždanog udara, srčanih bolesti i artritisa. Smokve Smokve sadrže vitamin B6 i praktički su bez masti. Sadrže puno vlakana, a istraživanja pokazuju da konzumiranje hrane bogate vlaknima može pomoći u smanjenju kolesterola, zaštiti od karcinoma debelog crijeva i smanjuju rizik od bolesti srca. Smokve povećavaju mobilnost muške sperme i povećavaju broj spermatozoida i na taj način smanjuju mušku sterilnost. Naranča Naranča je izvor vitamina A, B, C i kalcija. Sadrži i natrij, kalij, magnezij, bakar, sumpor i klor. Vitamin C pomaže tijelu da iskoristi kalcij koji se nalazi u hrani. Naranče su povezane s kontroliranjem krvnog tlaka, uglavnom zahvaljujući prisutnosti magnezija. Učinkovite su u sprječavanju i liječenju određenih bolesti poput astme, bronhitisa, upale pluća, tuberkuloze, reumatizma. Čaša svježeg soka naranče je više od osvježavajućeg pića. Naranče obiluju vlaknima, antioksidansima, mineralima i vitaminima. Grejp

Sa mogućom iznimkom u kolesterolu, nikad nije bilo neshvaćenijeg dijela prehrane kao što su zasićene masnoće. Ove fraze ste čuli milijun puta: Nemoj jesti te zasićene masnoće, začepit će ti arterije , oboliti ćeš na srce ili postati ćeš pretil. Ovdje ćemo vam reći gdje ste bili zavedeni, krivo informirani i možebitno manipulirani uglavnom od strane "mainstream" medija. Na svu sreću za nas, ovaj veo nutricionističkog neznanja se počinje micati. Nedavno je Dr. Andrew Weil, popularni nutricionist i zagovarač prehrane bez zasićenih masnoća, priznao da je u bio u krivu kod svoje negativne ocijene o zasićenim masnoćama. Promijenio je mišljenje nakon studije koja je izašla u "The American Journal of Clinical Nutrition" U toj studiji je utvrđeno da zasićene masnoće nisu povezane sa povećanim rizikom od srčanog i moždanog udara ni sa bilo kakvim oblikom kardivaskularnih bolesti. Postoji mnogo razloga zašto treba konzumirati, u razumnim količinama, zasićene masnoće, ali ovdje ćemo izložiti samo one važne za bodybuilding. Molim vas, imajte na umu, da ne predlažem da jedete pola kg maslaca dnevno ili dva kg masne govedine. Želim samo naglasiti da su zasićene masnoće zdrave ako su uključene u izbalansirani i razumni plan prehrane. Prvo ćemo objasniti terminologiju. "Zasićene" znači da su svi slobodi atomi ugljika okupljeni oko atoma vodika. To možete vidjeti na slici ispod. Velika razlika zasićenih i nezasićenih masnoća je da za razliku od nezasićenih masnoća, zasićene masnoće su visoko stabilne i neće se lako pretvoriti u slobodne radikale ili se upaliti kad dođu u dodir sa vrućinom, kisikom ili svijetlom. Ne trebate biti genij da shvatite na čemu trebate kuhati-da na zasićenim masnoćama kao što je maslac ili djevičansko kokosovo ulje. Kratki, srednji i dugolančani"- morate biti svijesni činjenice da postoje krati lanci, srednje dugački lanci, dugački lanci i jako dugački lanci masnoća. Sve ćemo obijasniti ispod. Kratkolančane masne kiseline: ove masti imaju uvijek 4 do 6 atoma ugljika i uvijek su zasićene. Ovaj tip maslaca možete naći u maslacu od krava i koza i ove masti su odlične. Odlične su protiv mikroba i služe kao odličan izvor energije pošto se brzo rastvaraju. Apsorbiraju se direktno iz dvanaesterca u jetru i na taj način stvaraju brže energiju. Slika ispod pokazuje butričnu kiselinu sa samo 4 atoma ugljikohidrata. Izvor za tu kiselinu je maslac.

Kao što ste mogli očekivati, ulja i masti dodaju više kalorija jelu nego bilo koji drugi sastojak. Umjesto maslaca, margarina ili ulja, koristite sprej za kuhanje. Drugi manje očigledan izvor masti dolazi iz mliječnih proizvoda. Riješite se punomasnog mlijeka, vrhnja, sira i odlučite se za niskomasne zamjene. 2. Izaberite nemasno meso i perad Počnite birati nemasne dijelove mesa ili peradi. Većina ljudi misli da odabir peradi znači odabir manje kalorija, ali imajte na umu da ovo samo vrijedi ako ste odabrali bijelo meso bez kože. 3. Odstranite višak masti i kože Uklonite svu vidljivu masnoću s mesa i peradi. Isto tako, uklonite kožu od peradi, jer to je mjesto gdje se nalazi mnogo masti i kalorija. Učinite to prije kuhanja. 4. Manje šećera Jeste li znali da možete smanjiti unos šećera za pola? Koristite vaniliju, klinčić, muškatni oraščić ili cimet za bolji okus. 5. Odaberite pravu metodu za kuhanje Izbjegavajte prženje koje zahtijeva mnogo dodatnog ulja. Koristite roštilj ili kuhajte na pari. Pečenje i roštiljanje je odličan izbor jer višak masnoće pada daleko od hrane. 6. Povrće Povrće sadrži važne vitamine i minerale, a ima malo kalorija. Koristite sjeckano povrće kao zamjenu za meso kod nekih juha, variva, složenaca. 7. Dodatci koji poboljšavaju okus Na primjer, kada koristite sir, odaberite jako začinjen, kao što su razne vrste gorgonzole ili cheddar, i koristite samo malu količinu, tako da ne dodajete puno kalorija. Također, koristite svježe bilje umjesto njihove sušene alternative.