Doručak je odavno prepoznat, kako od strane stručnjaka, tako i laika, kao najvažniji dnevni obrok. Ipak da li ga se uistinu tako i tretira? Uglavnom ne. Je li Vam poznat osjećaj kada ste se ujutro probudili umorni, bezvoljni pa čak i neraspoloženi? Dobar doručak može Vam osigurati energiju potrebnu da bi izdržali ovakav dan. Redovito konzumiranje doručka može poboljšati Vaše sveukupno zdravlje osiguravajući organizmu vrijedne nutrijente. Utvrđeno je da osobe koje ne preskaču doručak s lakoćom osiguravaju dnevne potrebe organizma za nutrijentima. Isto tako, brojne studije su pokazale da su osobe koje redovito konzumiraju kvalitetan jutarnji obrok mnogo aktivnije i produktivnije, kako mentalno tako i fizički. Preskakanje doručka znači nepotrebno gladovanje organizma minimalo 16 sati, a hrana je organizmu kao i gorivo automobilu, neophodna da bi pravilno funkcionirao. Važno je naglasiti da bi doručak trebao osigurati četvrtinu dnevnih potreba organizma za nutrijentima, stoga je vrlo važno što ćemo doručovati. U najvažnijem dnevnom obroku voćni sok može igrati više važnih uloga. Može organizmu osigurati potrebne vitamine i minerale i tako mu pomoći da zadovolji dnevne potrebe za vrijednim nutrijentima Sadržaj vlakana u voćnim sokovima pomaže organizmu u reguliranju probave, prehrambena vlakna iz sokova mogu osigurati bolju pokretljivost crijeva Voćni sok može spriječiti tzv. "jutarnju hipoglikemiju", odnosno pad šećera koji može voditi čitavom nizu fizioloških i fizičkih simptoma kao što su vrtoglavica, slabost, promjene raspoloženja, bol, anksioznost i depresija Osobama koje ujutro ne osjećaju glad, voćni sok može otvoriti apetit i tako pomoći da realiziraju najvažniji dnevni obrok Rezultati velikog broja istraživanja pokazali su da je dnevni unos pet obroka voća i povrća ključ dobroga zdravlja, spominje se blagotvorno djelovanje na povišen kolesterol u krvi, redukciju tjelesne mase, prevenciju kardiovaskularnih i karcinogenih bolesti... Čisti voćni sok sadržava iste vitamine, minerale i fitokemikalije kao i svježe voće. Čaša voćnog soka ujutro već je jedan od pet preporučenih dnevnih obroka voća i povrća. Zašto onda ne bi dan započeli kako treba, sa šalicom voćnog soka?

Ako je kiseli kupus kralj, onda je brokula bez sumnje kraljica detoksikacijske zimske trpeze. Mnogo je atributa koji idu u prilog brokuli, povrću iznimnih nutritivnih kvaliteta koje potječe iz Italije. Brokula je niskokalorična namirnica koja sadrži obilje neprobavljivih prehrambenih vlakana. Izvrstan je izvor vitamina C i A te dobar izvor folne kiseline i željeza. Sadrži značajne količine kalcija i vrlo je važan izvor antioksidansa, posebno fitokemikalija - sulforafana, beta-karotena, kvercetina, glutationa i luteina. Također je jedan od najbogatijih izvora minerala kroma, koji utječe na osjetljivost inzulina i pomaže u normalizaciji razine glukoze u krvi. Osobe koje jedu mnogo brokule rjeđe obolijevaju od bolesti srca i malignih bolesti probavnog sustava.

Grmoliko drvo naraste i do 8 metara. Lancetasti listovi, s donje strane pustenasti, široki oko 3-5cm, a dužine 5-12 cm, smješteni su na grančicama obraslim sivim dlačicama. Bijeli krupni cvjetovi rastu pojedinačno na vrhovima grančica. Okrugli i kruškoliki plodovi, u kojima je 5 sjemenki, sa čaškom na vrhu, žutozelene do tamnosmeđe boje, mesnati su i jestivi nakon što odstoje i potamne. Miris i okus: zreli je plod aromatičan i slatko-kiselog okusa. Stanište: uzgaja se ili raste poludivlje u prirodi. Branje i prerada: beru se najprije zreli plodovi, zatim sjemenke, list, cvijet, kao i nezreli plodovi koji se mogu spremiti u slamu da potpuno dozriju. List se sabire u proljeće, a cvijet za vrijeme cvatnje, a suše se na zraku. Koru s drveta treba skidati na proljeće ili na jesen. Ljekoviti sadržaj: tanin, oko 35 posto šećera (u suhoj tvari), vitamin C, pektin, smola te jabučna, limunska i vinska kiselina. Čaj (za spomenuta oboljenja) 1 jušna žlica usitnjnih svježih zelenih plodova, 2 dl vode. Priprema: vrućom vodom preliti mušmule, poklopiti i nakon 1 sata procijediti. Upotreba: piti do 2-3 šalice čaja protiv proljeva, a potiv krvarenja zubnog mesa grgljati i ispirati usnu šupljinu više puta dnevno.

Da biste ih dobro ispekli, ulje mora biti vrelo. Za pečenje možete koristiti i ulje i puter. Potrebno je 1 - 1,5 kg masti. Posuda treba da je napunjena samo do pola, kako se mast ne bi prelivala i prskala. Mast u kojoj se peče, ne treba da se koristi više od tri puta. Da biste uklonili eventualne zagorele krajeve, procjedite mast nakon svakog pečenja. Upotrebljenu mast nemojte prosuti u sudoperu, već je uspite u tetrapak od mlijeka i bacite sa ostatkom smeća. Da bi mast ostala vruća i da bi dobili lijepe krofne, u jednoj turi pecite manji broj krofni i ne koristite tjesto izvađeno iz friza odmah. Tjesto uzimajte sa kašikom. Sa mekikama možete peći i povrće, koje prethodno mora biti oprano i ocjeđeno. Ispečene krofne ocjedite od masti i stavite u neku posudu. Da bi krofne ostale vruće, stavite ih u rernu na 50 stepeni. Morate dobro paziti da mast bude vrela, inače će vam se krofne spljoštiti i neće biti tako ukusne.

Dunja je veoma korisna voćka,oporog je ukusa,koja se rijetko upotrebljava., ali se zato od nje mogu praviti razni slatkiši kao : sir, marmelada, kompot i slatko.Najbolje vrijeme za kuhanje slatkog kao i kompota od dunja su mjeseci oktobar i novembar. Još se od dunja, može praviti i varivo sa mesom, kao i pržene dunje u tjestu ili dunje pečene u pećnici. Dunja je drvo visine do 7 metara. Stablo dunje nalikuje stablu jabuke; njezin je bliži srodnik iako se često pojavljuje u rastu grmolika oblika. Kora je glatka i smedja. Ima velike cvjetove svetlocrvene do bijele boje, rastu pojedinačno, a ne u čupercima kao u jabuke. Plod je oblika jabuke ili kruške, nepravilno je grbav, zlatnožute boje i pokriven dlačicama koje se lako skidaju. Raste na mestima gde uspeva i vinova loza .

Dijeta s jabukama odličan je režim prehrane za one koji se masnih naslaga žele riješiti u samo nekoliko dana. Ukoliko je i vama savršena linija tijela trenutno jedan od najvažnijih prioriteta savjetujemo da krenete u nabavu za ovim većem. Naime, jabuka zahvaljujući svojim sastojcima daje osjećaj sitosti, a možete je konzumirati u različitim varijantama, primjerice pite od jabuka, marmeladu, a blagotvoran učinak na zdravlje organizma ima i jabučni ocat koji će vam poslužiti za pripremu salata.

Primjer jelovnika:

Prvi dan
Za doručak pojedite komad pite od jabuka i nemasni jogurt. Za glavni obrok dovoljan će biti komad piletine, zelena salata i šnita integralnog kruha. Prije spavanja čašu mlijeka, šnitu crnog hljeba i salatu. U međuobrocima jedite jabuke.

Drugi dan
Dan započnite sokom od jabuke, ili mlijekom. Za ručak pojedite meso po izboru, pečeno povrće i šnitu integralnog hljeba. Prije spavanja zasititi će vas file od oslića i kuhani krumpir. U međuobrocima jedite jabuke.

Treći dan
Za prvi obrok pojedite šnitu integralnog hljeba premazanu marmeladom od jabuke. Piletinu ili puretinu pečenu na maslinovom ulju pripremite za ručak. Kao prilog pripremite neko zeleno povrće. Za večeru pojedite pitu ili čips od jabuke.

Keksi i kolači koje sa zadovoljstvom pečemo i jedemo u vrijeme blagdana sadrže čitav niz vrlo aromatičnih začina koji daju specifičan, božićni okus. Dobra vijest je da upravo ti začini ispunjuju dvostruku ulogu - fini su i zdravi. Dok neki začini pokreću poželjne aktivnosti za zdravlje organizma, drugi djeluju kao afrodizijaci i povećavaju želju za seksom kod oba spola. Ipak, kolačiće treba jesti umjereno zbog kalorija koje sadrže.

Klinčići
Pomažu kod zubobolje, potiču probavu i preventivno djeluju protiv neugodnog zadaha.

Piment (jamajkanski biber) Ubrzava metabolizam i potiče stvaranje enzima za probavu.

Muškatni oraščić
Rješava problem nadutosti i pomaže kod grčeva.

Vanilija
Opušta i smanjuje želju za slatkišima.

Anis
Ima antibakterijsko djelovanje, također dobro protiv nadutosti.

Cimet
Smanjuje nivo masnoće i šećera u krvi.

Koromač
Rješava probleme u probavnom traktu.

Đumbir
Preventivno djeluje protiv prehlada i smanjuje upale.

Šafran
Ima afrodizijsko djelovanje na muškarce i žene.

Čili
Potiče probavu, štiti od infekcija, sadrži provitamin A koji je dobar za oči.

Stručnjaci tvrde da su prvi znakovi starenja kože vidljivi već nakon 25-e godine, a sunce, zagađen zrak i neuredan način života samo su neki od 'elemenata' koji negativno utječu na zdravlje, a istovremeno i izgled kože lica. Međutim, da bi ste imali glatku i zategnutu kožu, ne morate svakodnevno boraviti u skupocjenim kozmetičkim salonima. Uspjeh ćete postići i pravilnim odabirom hrane!

Cinkom protiv masne kože
Ovaj mineral je jedan od najboljih saveznika u borbi za lijep ten. Odličan izvori cinka su plodovi mora, primjerice školjkaši, zatim crveno meso, jaja, tofu, pšenične klice, grašak, grah, bademi. Cink se preporučuje osobama koje imaju masnu kožu.

Elastičnost kože
Hrana koja obiluje vitaminom C, primjerice agrumi, jagode i brokula koži daju elastičnost. Dovoljne količine vitamina C pomoći će vam pri uklanjanju bora.

Vitamin E - savršen lijek protiv starenja
Avokado, sjemenke i orašasti plodovi obiluju vitaminom E koji također usporava proces starenja kože. Valja napomenuti da ovaj vitamin uklanja ožiljke od akni, a ukoliko imate problema sa strijama, svakako pojačajte konzumaciju namirnica koje obiluju ovim vitaminom.

Zeleni čaj
Osim što blagotvorno utječe na zdravlje organizma, zeleni čaj blagotvorno utječe na kožu. Dakle, umjesto gaziranim sokovima, žeđ gasite zelenim čajem. Ukoliko vam ovaj napitak nije pri ruci, pojačajte unos obične vode.

Vodeći ubojica u Sjedinjenim Američkim Državama – stanje koje medicinari zovu „srčana bolest“ ili „okluzivna kardiovaskularna bolest“ – zapravo je skorbut nižeg stupnja. To je činjenica koju moderna medicina sve teže negira. Srčana bolest je pogrešno ime. Bolest je karakterizirana krastolikim tvorevinama koje polako rastu na stijenkama krvnih žila. Ovaj temeljni proces smanjuje dotok krvi u srce i druge organe, što dovodi do angine (srčanog grča), srčanog udara i moždanog udara. Ispravan naziv za ovaj bolesni proces je „kronični skorbut“, supklinički oblik klasične bolesti nedostatka vitamina C. Pravu prirodu ove bolesti je početkom 1950-ih identificirao kanadski tim pod vodstvom G. C. Willisa, dr.med. To otkriće je krajem 1980-ih potvrdio tadašnji vodeći svjetski znanstvenik, dr.Linus Pauling (1901-1994). Pauling je upozoravao svijet svojim predavanjima, pisanim radovima i video materijalima nakon što su on i njegovi suradnici proveli pokuse koji su potvrdili Willisova otkrića. Do današnjeg dana, ta upozorenja nisu nikada doprla do medija glavne struje. Štoviše, kardiologe poučavaju, i oni rutinski govore svojim pacijentima, da ne postoji nikakva veza između vitamina C i srčanih bolesti, i da nema nikakve koristi od vitamina C u dozama puno višim od beznačajne RDA (preporučene dnevne doze). Sa znanstvenog gledišta, ako liječnik ili bilo ko drugi pokuša osporiti pravu prirodu kardiovaskularnih bolesti, mora biti u stanju navesti pokuse koji pobijaju Pauling/Willisovu hipotezu o kroničnom skorbutu. Takvi pokusi nikada nisu objavljeni. Od Paulingovog posljednjeg upozorenja prošlo je 12 godina. Profesori farmakologije Steve Hickey i Hilary Roberts, u njihovoj nedavno objavljenoj knjizi Ascorbate: The Science of Vitamin C (2004), dokumentiraju nevjerojatnu činjenicu da nikada nisu objavljeni rezultati nekog nezavisnog pokusa s ciljem testiranja Paulingove hipoteze (osim jednog s puno nižim dozama koji je proveo Paulingov bliski suradnik dr. Matthias Rath). Nama je poznato samo jedno kliničko istraživanje na ljudima koje je bilo pažljivo osmišljeno tako da testira Paulingovu hipotezu o visokim dozama. Istraživanje je provedeno u Ujedinjenom Kraljevstvu na 200 ljudi kroz razdoblje od tri godine (1997-2000), a rezultati su potvrdili Paulingovu teoriju i terapiju. Pa ipak, studija dr. Kalea Kentona dosad se nije pojavila u medicinskim časopisima. Hoće li divovska farmaceutska industrija, suočena s ovim činjenicama, preživjeti, ili će kolabirati u 2005? Kraj suzbijanja vitamina C razotkrit će restrikcije Codexa Alimentariusa u pravom svjetlu: kao sredstvo za podržavanje jedne industrije koja ima malo razloga ua postojanje u svom sadašnjem obliku. Javnost počinje uviđati da je najprofitabilnija industrija na svijetu zapravo kula od karata. Njeni najprofitabilniji proizvodi u najboljem su slučaju beskorisni, a u najgorem opasni. Lijekovi na recept stvaraju potrebu za drugim lijekovima. Tajna koja će doći glave farmaceutskoj industriji je da se najbolje zdravlje postiže uzimanjem visokih doza vitamina C i izbjegavanjem otrovnih lijekova na recept kao da vam o tome ovisi život. Kanadski liječnici dokazali su da nedostatak vitamina C uzrokuje bolest poznatu pod imanom „ateroskleroza“. Ti liječnici otkrili su da se bolest javlja kod 100% životinjskih pokusnih subjekata kojima je uskraćen vitamin C i koje ga same ne sintetiziraju. Nadalje, ti kanadski pioniri pokazali su da je sam vitamin C dovoljan za povlačenje ateroskleroze kod laboratorijskih životinja. (G.C.Willis, „The Reversibility of Atherosclerosis“, Canadian Medical Association Journal, sv.77, 15.srpnja 1957. str. 106-109). Tim je proveo slična istraživanja na ljudima. Rezultati, iako nisu bili konačni, pokazivali su smanjenje aterosklerotskog plaka kod jedne trećine ljudskih subjekata. Treba istaknuti da se radilo o istraživanju malih doza, ne većih od 1.500 mg dnevno. Znanje da su srčane bolesti oblik skorbuta bilo je zataškavano od vremena kada je prvi niz Willisovih članaka objavljen u časopisu Canadian Medical Association Journal početkom 1950-ih. Neobjašnjivo, od 1950-ih do danas nijedan članak koji bi govorio u prilog vitaminu C i njegovoj vezi sa aterosklerozom nije se pojavio u nekom uglednom medicinskom časopisu koji je popularan među liječnicima. Buduće kardiologe uči se da nema nikakve veze između unosa vitamina C i srčanih bolesti, i da je nadriliječništvo tvrditi drugačije. Te tvrdnje čine se opravdanim zato što nedostaju izvještaji o takvim istraživanjima. Ali kao što je stručnjak za vitamin C i profesor farmakologije dr. Steve Hickey istaknuo prilikom dopisivanja e-mailom u prosincu 2004, svaki kardiolog mogao je i sam provesti ta istraživanja. „Vremena se mijenjaju i medicinska profesija je podbacila time što u posljednjih 50 godina nije provela potrebne pokuse. Budžet, recimo, samo NIH-a (Nacionalnog instituta za zdravlje) veći je od 27 milijardi dolara, ali u posljednjih 50 godina nitko nije ponovio rana istraživanja u vezi sa vitaminom C i srčanim bolestima, koja je za sitan novac mogao provesti skoro svaki kardiolog“, piše dr. Hickey. „Kako su Pauling i drugi promovirali askorbat kao lijek za srčanu bolest, čini se besmislenim da mogući lijek za najgoreg ubojicu u razvijenim zemljama ( aterosklerozu) nije opovrgnut. Za znanstvenika iz bilo koje druge discipline, ovaj nedostatak zanimanja bio bi bizaran. Činjenica je da su provedeni pokusi na životinjama, i rezultati pokazuju da askorbat štiti od ateroskleroze i može ju liječiti. Postoje neki dodatni dokazi iz istraživanja na ljudima koji su u skladu s ovom interpretacijom. Zašto onda nisu provedena istraživanja na ljudima? Ili, mogli bismo upitati, ako su provedena, jesu li rezultati zataškani? Paulingovi protivnici, kao i farmaceutske kompanije, voljeli bi vidjeti da je Paulingova hipoteza diskreditirana“, zaključio je dr.Hickey. „Zašto niko nije izvijestio o pokusima?“