Sav „iskrivljen" i grbav, ali prepun života, đumbir, taj čudesni rizom (gomoljasti korijen), raspiruje slasti i strasti. A način njegova pripravka u jelima ovisi o pojedinačnim željama i doista ga se u jelima može uskladiti sa svačijim ukusom.

Mnogostruko blagotvoran
Pojavljuje se kao sastavni dio mnogih tradicionalnih lijekova. Tako, svježi đumbir ulazi u pripravke koji su namijenjeni za smirivanje bronho-plućnih nadražaja. Uvijek u sastavu s drugim biljkama, koristi se: za suzbijanje jakih dijareja, protiv kolesterola, za smanjenje oteklina; a u suhom stanju, preporuča se za: liječenje kronične astme (izvan krizâ), za liječenje proširenih bronhija (anginâ i upalâ nosa i grla), kod respiratornih poteškoća, crijevnih grčeva. Aktivira i jača krvotok kod policističnih jajnika, a njegovo djelovanje pospješuje zagrijavanje maternice i zdjelice.

Zašto đumbir zovu „vrućom" biljkom?
Đumbir se uzgaja u središnjem i južnom dijelu Kine. Pere ga se vodom, a zatim reže na kriške. Budući da je to „vruća" biljka, naprosto otklanja unutarnju hladnoću. Svježi đumbir (zvan Sheng Jiang) zagrijava meridijane tijela, trbuh, jača probavni trakt, pluća, želudac i slezenu, smiruje glavobolje prouzročene poremećajem cirkulacije jer razrjeđuje krv, olakšavajući tako pristup ulazima mozgu. Rizom (gomoljasti korijen) đumbira preporuča se i kod depresije jer vraća organizam u njegovu ravnotežu; a prirodni je antitoksin koji poboljšava cirkulaciju. Mnogobrojna su njegova učinkovita djelovanja, i teško ih je sve ovdje navesti. U svakom slučaju, gotovo da se može reći da je to čudotvorna biljka.

Brzi recepti s đumbirom
„Ruka" đumbira mora biti glatka, bez znakova suhoće. Tada nije vlaknast, pa ga treba guliti jednom stranom male žličice, jer njegov okus je koncentriran tik ispod kože. Pun antioksidansa i probavljivih esencijalnih uljâ, pojačava blagotvornost laganih jelâ.

Začinite avokado i druge sirove namirnice pripravkom od đumbira: uzmite jedan komad đumbira i istisnite iz njega sok kojem dodajte istu količinu ulja.
Za bolji okus supa ili lešo kuhanog mesa ili ribe ubacite 10 listića đumbira na pola litre vode, dodajte tome klice soje i filete ribe ili mesa.

Ako pirjate povrće, naribajte u wok 1 češanj češnjaka + 1 prutić citronele (visoka aromatična trava koja raste na području Šri Lanke) + 3 cm đumbira.

Lagani napitak od đumbira možete pripremiti od: pola litre vode + 2 ocijeđena limuna + 30 g naribanog đumbira.

U algama, koje se sve više i više koriste za dobrobit našeg organizma, otkrivaju se svakim danom nove mnogobrojne vrline. Djeluju antioksidativno i okrepljujuće, a kako su djelotvorne u borbi protiv bora, nalaze se kao sastojak u mnogim kozmetičkim proizvodima. Tako se u kozmetici i beauty tretmanima često koristi alga cyanophyte (cijanobakterija), poznata i kao modro-zelena alga, koja je iznimno učinkovita protiv starenja. Kako obiluju vitaminima, oligo-elementima (jod, bakar, cink), proteinima i biljnim vlaknima, a usto su i nisko-kalorične, alge mogu biti izvrsna, zdrava i prirodna pomoć kod mršavljenja. Za jelo se mogu pripremati na mnoge načine: kao juhe, napici, pa čak i kao špinat. Najvažniji u dijetetici je pripravak agar-agar koji Japanci koriste već stoljećima. Agar-agar priprema se tako da se alge kuha do vrenja kako bi se dobila želatinozna supstanca koju nakon toga treba ohladiti i zatim od nje napraviti bijeli prah bez mirisa. Taj pripravak, koji se još zove „jelo bogova", obiluje mineralima i olakšava probavljanje hrane. Idealan je za konzumiranje u proljeće za čišćenje organizma i za mršavljenje bez osjećaja gladi.

Sastojci fenola iz obitelji bioflavonoida, rutin (vitamin P), koji se nalaze u tikvici (ali isto tako i u kori limuna i naranče te u zelenoj paprici), imaju antioksidativno djelovanje i mogu regulirati loš kolesterol te smanjiti tegobe kod nekih bolesti oka.

Rutin i karotenoidi za osnaženje kolagena
Naime, bioflavonoidi olakšavaju, kao i vitamin C, metabolizam kolagena. A kolagen je najobilniji protein u tijelu, naročito u oku gdje daje snagu i cjelovitost očnom tkivu. Sastojci iz obitelji bioflavonoida, kao što je rutin (vitamin P), poznati pod imenom proantocijanidini, započinju svoj rad vezivanjem na kolagen, povećavajući njegovu elastičnost i fleksibilnost. Proantocijanidin se smatra vrlo jakim antioksidansom, koji je sposoban braniti kolagen protiv napada slobodnih radikala i štititi ga od enzimskih razbijanja, povećavajući protok kisika i krvi prema oku. Kada normalni mehanizmi odgovorni za dotok kisika zakažu, može doći do raznih očnih poremećaja. A upravo tog rutina ima u tikvici. Bioflavonoidi nisu jedini antioksidansi tikvice koji imaju blagotvorna svojstva na zdravlje oka. I karotenoidi također djeluju vrlo učinkovito. Tako, tikvica sadrži lutein (žutu kristaliničnu krutu tvar) u velikim količinama, ali također i zeaksantin (kao i lutein, sastojak je u jajima i zelenom povrću). Te tvari se sakupljaju u makuli (žutoj pjegi) i retini (mrežnici) oka, štiteći ga od oksidacija koje uzrokuju slobodni radikali, a zbog čega dolazi do oštećenja. Svakako, konzumacija karotenoida štiti od nekih bolesti oka, kao što su katarakta (očna mrena) i degeneracija makule.

Otklanjanje lošeg kolesterola
Prisutnost sastojaka fenola u povrću i voću mogla bi smanjiti rizik od kardiovaskularnih bolesti, nekih vrsta raka i drugih kroničnih bolesti. U čemu se sastoji to njihovo zaštitno djelovanje? Naime, sastojci fenola mogu spriječiti neke bolesti, upravo zahvaljujući svojoj antioksidativnoj ulozi. Tako, bundeva, kao i njene koštice sadrže u sebi sastojke fenola i imaju jako antioksidativno djelovanje. A rutin iz tikvice može nas štititi od LDL kolesterola (lošeg kolesterola) koji je opasan posebno zato jer uzorkuje aterosklerozu, temeljni čimbenik kardiovaskularnih bolesti.

Stoljećima su se gljive koristile zbog svojih ljekovitih svojstava. Tako su npr. u 12. i 13. stoljeću, Templari koristili ekstrakte plijesni za liječenje inficiranih rana. Zapadna medicina koristi već dugo blagodati mikroorganizama gljiva (plijesan). Jedna od najvažnijih gljivica kao što znate, zove se Penicillium notatum. Alexander Fleming, slavni škotski biolog i Nobelovac, 1918. godine otkrio je sasvim slučajno da ta gljivica ubija bakterije. I tako je Fleming otkrio prvu antibiotsku supstancu lisozim i izolirao antibiotik penicilin iz Penicillium notatuma. Njegovo je otkriće promijenilo lice savremene medicine. I mnogobrojni drugi antibiotici, a ne samo penicilin, proizvedeni su od mikroorganizama gljiva. S druge strane, neke gljive su također poznate, no ne po svom blagotvornom djelovanju već zbog halucinogenog učinka. Slavna muhara (Amanita muscaria) je otrovna gljiva koju tradicionalno koriste šamani kako bi uspostavili vezu s „višim stanjima svijesti". Halucinacije izaziva muskimol glavni psihoaktivni alkaloid prisutan u mnogim gljivama roda Amanita. A njemu srodan THIP (Tetra hydro isoxazolo pyridinol) je poznat po svom analgetičkom učinku sličnom morfiju. Trovanja hranom povezana s konzumacijom nejestivih gljiva Kod benignih trovanja gljivama jaki bolovi se brzo javljaju, ali trovanje je načelno bezopasno i ostavlja vrlo rijetko neke posljedice. A takvo trovanje uzrokuju razne vrste gljiva: ludara, bljuvara, muhara, zavodnica, crveni klobuk... No, neka trovanja su mnogo opasnija. Tako, na primjer, faloidni sindrom predstavlja u više od 90% slučajeva trovanje sa smrtnim ishodom. Trovanje izaziva nekoliko otrova koji se nalaze u gljivama tipa bijela pupavka, zelena pupavka, smrdljiva pupavka... Znakovi trovanja dolaze uglavnom kasnije, 6 sati nakon probavljanja obroka. Simptomi su: povraćanja i dijareje, a zatim jako oštećenje jetre. To trovanje može izazvati smrt ako se ne učini transplantacija jetre. U svakom slučaju, gljive odgovorne za trovanje, vrlo često izgledom sliče jestivim gljivama koje beremo. Zato morate biti sasvim sigurni u nabrane/kupljene vrste gljiva, prije njihove konzumacije! Gljive i maligna oboljenja Mnoge studije pokazale su da ekstrakti gljiva pomažu u borbi protiv pojave nekih oblika raka. Na primjer, oligosaharid AHCC (Active Hexose Correlated Compounds) je ekstrakt dobiven iz više vrsta gljiva, koji navodno jača imunitetni sustav i tako pomaže u borbi protiv raka. AHCC može također smanjiti nuspojave koje izazivaju kemoterapije. Taj ekstrakt gljiva je jedan od glavnih dodataka prehrani koji se u Japanu uzima za jačanje imuniteta. A zarada od njegove prodaje doseže i više od 200 milijuna eura, no još uvijek nije sasvim osvojio europsko i sjevernoameričko tržište. Rak dojke Neki prirodni sastojci gljiva, flavoni i izoflavoni, mogu, navodno, smanjiti djelovanje enzima aromataze, koji je uključen u razvijanje raka dojke.

Rak prostate
Ekstrakt gljive shiitake (Phellinus linteus), lentinan, korišten zajedno s lijekom doxorubicinom koji se koristi za liječenje raka prostate, mogao bi omogućiti smanjenje doza toga lijeka, a da pri tom terapeutski rezultat ostane isti. Tako bi tretman bio manje toksičan i time mnogo lakše podnošljiv.

Rak debelog crijeva
Lektini su proteini. A studije pokazuju da lektini imaju antikancerogena svojstva, znači da bi mogli zaustaviti proliferaciju (množenje) kanceroznih stanica debeloga crijeva. juha od gljiva

Gljive i prirodna obrana organizma
Neke vrste gljiva poznate su kao imunostimulatori. To su gljive shiitake, maitake ili „kovrčava kokica" (Sparassis crispa), ili reishi (Ganoderma lucidum, Hrastova sjajnica). Njihova svojstva blagotvorna za zdravlje proizlaze od njihovih polisaharida (ugljikohidrati sastavljeni od velikog broja monosaharida, više od 10). Polisaharidi su prirodne tvari koje se nalaze na stjenkama stanica tih gljiva. Otporne su na toplinu i topive u toploj vodi. Beta glukan je dugolančani polisaharid, deriviran iz stanične stjenke kvasca. To je prirodna supstanca koja ne djeluje direktno na kancerozne stanice, ali funkcija joj je jačanje imuno-sistema. Djelovanjem beta glukana pojačava se rad makrofagâ (vrsta leukocitnih stanica čija je osnovna zadaća čišćenje organizma od otpadnih tvari).

Gljive i kardiovaskularne bolesti
Neke vrste gljiva također štite i od kardiovaskularnih bolesti, kao npr. gljiva Pleurotus eryngii (Poljska krivonoška). Ta gljiva vrši sintezu mevinolina (statina), koji je inhibitor enzima HMG-KoA reduktaze, koji određuje sintezu kolesterola. Dakle, inhibiranjem ovog enzima statinom, postotak kolesterola u krvi se smanjuje. Jedna druga gljiva, Pleurotus cornucopiae (brestovača), smanjuje krvni tlak kod štakora. A gljiva shiitake smanjuje zakrečenje krvnih žila. Dakle, imate puno dobrih razloga da uživate u delicijama s gljivama, ali svakako pazite o kojima se točno radi.

Higijena u frižideru
Ljudi koji ne vodi računa o higijeni u frižideru praktički uzgajaju bakterije koje izazivaju bolesti: svježi sir kojeg je napala plijesan, zaboravljena salama ili pileće bijelo meso koje se počelo odleđivati predstavljaju savršenu podlogu za razvoj bakterija. Iako većina izazivača bolesti ovdje ne raste istom brzinom kao na sobnoj temperaturi, oni ipak preživljavaju. Čim temperatura postane toplija bakterije se eksplozivno umnožavaju.

Zato valja slijediti ove savjete:
Redovno kontrolirajte zalihe namirnica i odmah odstranite pokvarene. Ne čuvajte namirnice otvorene, već ih spremite u odgovarajuće posude ili pokrijte folijom, odnosno poklopcem. To sprječava širenje bakterija. Redovito perite frižider. Namirnice koje moraju ostati hladne dovezite do kuće u posebnim torbama ili vrećicama i to najkraćim putem od trgovine do kuće.

Odleđivanje mesa
Meso uvijek ostavite da se odledi u frižideru: odstranite ambalažu, stavite meso u neku posudu i prekrijte je. Prolijte tekućinu od odleđivanja jer ona može sadržavati bakterije. Zatim posudu dobro operite vrućom vodom.

Pripremanje namirnica
Meso i ribu pripremajte odvojeno od drugih namirnica na dasci od umjetnog materijala (plastike) koju možete dobro oprati. Nož za rezanje, dasku i druga kuhinjska pomagala koja su došla u dodir sa sirovim mesom valja odmah oprati pod mlazom vruće vode. Nikako ih nemojte koristiti za druge namirnice bez prethodnog pranja jer ćete tako prenijeti bakterije na ostale namirnice. Perad, mljeveno meso, riba i jaja uvijek se trebaju ispeći do kraja jer su posebno podložni stvaranju bakterija koje izazivaju bolesti. Na primjer, salmonela se sigurno uništava tek nakon što ste neku namirnicu zagrijali najmanje 10 minuta na 70º C – 80º C. Namirnice nemojte održavati toplima duže od 30 minuta. Bolje je pustiti ih da se brzo ohlade i držati na hladnom pa ih ponovno zagrijati na najmanje 70º C.

Radni prostor i alat za rad
Aparate, radnu površinu i noževe nakon korištenja odmah očistite vrućom vodom i sredstvom za čišćenje. U suprotnom će se ostaci hrane osušiti i tako stvoriti savršenu podloge za bakterije. Redovno mijenjajte uništene drvene daske za rezanje jer se u nastalim utorima mogu kriti bakterije. Oštećene daske od umjetnih materijala također nisu higijenske i trebalo bi ih zamijeniti.

Spužve za brisanje i krpe
Spužvom za brisanje brišemo prolivenu tekućinu, čistimo radnu površinu ili ispiremo lonce. Nakon toga, ona najčešće završi na omiljenom mjestu, stisnuta i zgužvana pored slavine. Međutim, na taj se način spužve ili krpice ne mogu osušiti, a bakterije rastu najbrže na vlažnom i toplom mjestu. Prljave, često korištene krpe za brisanje i pranje pravi su izvor bakterija. Zato krpe i spužve objesite tako da se mogu dobro osušiti što sprječava život bakterijama. Ispirite krpe i spužve pod tekućom vrućom vodom sve dok iz njih ne počne teći samo čista, bistra voda. Mijenjajte krpe za brisanje i spužve ovisno o tome koliko ih često upotrebljavate – svaki dan do dva i perite ih na najmanje 65º C. Ako je moguće, četku za pranje svaki dan operite u perilici suđa ili je iskuhajte nakon uporabe. Koristite različite krpe za brisanje ruku i suđa.

Nemojte se zavaravati. Postoji razlog zašto su pojedine namirnice omražene i osuđivane. Donosimo pregled top 10 nutritivnih prijestupnika koje je najpametnije izbaciti ili maksimalno ograničiti u prehrani i tako spasiti organizam od bespotrebnih, a nerijetko i štetnih tvari:

1. Čips je „leglo“ masnoća (osobito štetnih trans masnih kiselina) i soli koji opterećuju organizam, posebno srce i krvne žile. Treba li uopće napominjati da je čips i prava kalorijska bomba?!

2. Gazirana pića obiluju štetnim sastojcima za zdravlje. Osim izobilja šećera koji potiču gomilanje kilograma tu su i fosforna kiselina i kofein koji se povezuju s nastankom osteoporoze i bubrežnih kamenaca. Light verzija, osim nešto niže energetske vrijednosti, ne pruža dodatne benefite. Jedini recept kada su u pitanju gazirani napici je: izbaciti iz prehrane.

3. Suhomesnati proizvodi su, u pravilu, vrlo masni i slani proizvodi zbog čega njihova česta konzumacija može narušiti zdravlje. Dodatan problem predstavlju nitriti, aditivi koji se koriste za konzerviranje suhomesnatih proizvoda. Upravo zbog ovih spojeva se učestala konzumacija suhomesnatih proizvoda povezuje s zloćudnim bolestima. Presuda: ograničiti unos.

4. Bomboni nisu ništa drugo nego vješta mješavina šećera, zaslađivača, aroma i tvari koji sve sastojke drže „na okupu“. Nutritivna vrijednost im je zanemariva, a energetska pozamašna, posebno ako se u obzir uzme činjenica da je teško stati samo na jednom. Bomboni su osobito mrski zubima jer vrlo brzo uništavaju zubnu caklinu i pridonose nastanku karijesa.

5. Žestoka alkoholna pića žestoko napadaju jetru, ali i druge organske sustave. Naime, „žestice“ sadrže znatno veći udio alkohola od vina ili pive, a alkohol je toksin za organizam. Ipak, neka istraživanja pokazuju da umjerena konzumacija alkohola ima povoljan učinak na zdravlje, tu se posebno misli na vino, posebno crno, koje obiluje antioksidansima.

6. Pomfrit je, u neku ruku, bliski rođak čipsu. Ako se promotri energetska vrijednost te sadržaj masti (osobito onih loših) i soli standardne porcije pomfrita može se naći dovoljno argumenata protiv „krumpirastog zla“. A ako se cijeloj priči doda još akrilamid, tvar kojom pomfrit obiluje, a koja se smatra karcinogenom, preostaje samo zabraniti pomfritu pristup tanjiru.

7. So je postala toliko uobičajan sastojak naše hrane da više ni ne primjećujemo kada je nešto preslano. No, povišen unos soli povezuje se s povišenim pritiskom, razvojem osteoporoze, karcinomom želudca, a vjeruje se da stradavaju i bubrezi. Stoga stručnjaci preporučaju da se unos soli ograniči na 6 grama dnevno. U prijevodu, savjetuje se racionalizirati dosoljavanje jela.

8. Pohovana hrana je najmrskija vitkoj liniji, ali i zdravlju srca i krvnih žila. Pohovanjem, naime, namirnica „upija“ velike količine masnoće čime je vrlo lako narušiti ravnotežu unosa makronutrijenata. Postoji puno ukusniji i zdraviji načini pripreme poput npr. grilla, stoga je pohovano definitivno out.

9. Krofne su pogubne za zdravlje. Duboko prženje u ulju upitne kvalitete razlog su zašto krofne obiluju nezdravim masnoćama, a time postaju pogubne za zdravlje brojnih organskih sistema.

10. Energetski napici koncentrirani su izvor kofeina koji u tako velikim količinama (a riječ je o otprilike sedam puta većoj količini kofeina u energetskom napitku u usporedbi sa šoljicom crne kafe!) mogu dovodesti do lupanja srca, agresivnosti, povraćanja, napadaja panike. Osim toga, neki naučnici tvrde da energetska pića kod nekih ljudi mogu razviti pravu ovisnost.

Domaći omekšivač
Potrebni sastojci: 950 ml bijelog alkoholnog octa, 900 g sode bikarbone, 1.9 l destilirane vode, 15 ml eteričnog ulja lavande ili eukaliptusa. Pomiješajte sodu bikarbonu i ocat, pazite, počet će pjeniti! Dodajte vodu i eterična ulja i promiješajte.

Osvježivač prostora
Potrebni sastojci: 120 ml destilirane vode, 40 kapi eteričnog ulja klinčića, 30 kapi eteričnog ulja cimeta, 30 kapi eteričnog ulja đumbira, 20 kapi eteričnog ulja naranče. Pomiješajte sve sastojke u bocu špricalicu. Promućkajte prije uporabe. Upozorenje: ne špricajte blizu očiju!

Ako samo ovlaš analiziramo pristup prehrani i hranjenju modernog čovjeka vidjet ćemo da su kriteriji kvalitete namirnica jako niski i teži se što jeftinijoj namirnici - što znači i manje kvalitetnoj. Stav prema hrani sveden je na to da ispunimo prazninu koju zovemo želudac, da budemo siti, a pri tome zanemarujemo potrebe cijelog tijela. Nadalje, proces jedenja sve više liči na usisavanje hrane nego li na smireno i dugo žvakanje svakog zalogaja. Pa upravo kod ovog posljednjeg bi se i zadržali. Žvakanje zalogaja podrazumijeva dvije aktivnosti – samo žvakanje, ali i paralelno disanje. Danas to izgleda ovako: čovjek brže bolje prožvaće zalogaj da bi uspio udahnuti zrak nakon progutanog zalogaja. Da li je to zbog toga što inače diše na usta pa je onda nemoguće i žvakati i disati na isti otvor ili su mu možda disajne pasaže u nosu začepljene?! Kako bilo da bilo, jedno od osnovnih pravila je da dobro žvaćemo, dugo žvaćemo i pri tome dišemo, naravno kroz nos. Unošenjem adekvatne količine kisika pospješujemo daljnje apsorpcije hrane u tijelu. Samo žvakanje je proces. Između ostalog proces kojim se dobro usitnjava hrana, jer u daljem slijedu hrana prolazeći kroz organizam nema prilike naići na zube. Usitnjenost hrane je bitna, jer će se time izbjeći lučenje dodatne količine kiseline i enzima u želudac u svrhu razgradnje velikih komada zalogaja i time se spriječavaju ozlijede želučane sluznice i stjenke želuca. Važna je i činjenica da žvakanjem pokrećemo kosti lubanje. Time ostvarujemo bolju prokrvljenost i hranjenje mozga, a ako smo pri tome i disali, tada i na toj razini imamo bolji efekt. Ono što ima snažan korektivni utjecaj i dodaje kvalitetu zalogaju je lučenje pljuvačnih žlijezda koje u hranu unose lubrikante, enzime (ptialin), hormone, limfocite i slično. Taj doprinos zalogaju je svojevrsno prerađivanje te priprema za dalje protokole i "hosting". Kada zalogaj dođe u probavni trakt – on nije stran, a i većim dijelom probava je krenula! Ovim se postupcima sprečavaju ozlijede jednjaka, crijeva, želuca, pospješuje se apsorpcija i resorpcija, dobiva se veća količina energije, a zalogaj dobiva i ljekoviti aspekt – ima protuupalni utjecaj! Svakako je važno što se time uspješnije održava i biohemijski balans u organizmu.