Zdrava prehrana vrlo je važan faktor u cjelokupnom zdravlju, ali nije svejedno što jedemo u kojoj životnoj dobi. U različitim godinama treba paziti da u svoj organizam unosimo dovoljno potrebnih hranjivih tvari, vitamina i minerala koji su neophodni za vitalnost i zdravlje upravo u toj dobi.

Dvadesete - kalcij
Istina je, još ste mladi i vaše tijelo možda još ne pokazuje nedostatak nekih potrebnih tvari u organizmu, ali upravo su dvadesete pravi trenutak da počnete razmišljati o zdravlju na duge staze i za ništa nije kasno. Ovo desetljeće tako je posljednje razdoblje kada još možete stvarati dovoljno koštane tvari. Dnevno se stoga preporučuje uzimanje 1.000 miligrama kalcija, a brojna istraživanja pokazuju da više od polovice žena unosi manje od toga. Zdrave kosti ženama su posebno važne radi stvaranja otpornosti na osteoporozu koja se javlja u kasnijoj dobi. Ako se odlučite na kalcij u obliku tableta kao dodatak prehrani, zapamtite da tijelo odjednom može apsorbirati samo 500 mg kalcija, pa doze morate rasporediti na cijeli dan. Ipak, najbolje je uzimati kalcij prirodnim putem, dakle iz hrane. Najbolji prirodni izvori su malomasni jogurt (450 mg kalcija), šalica sojinog mlijeka obogaćenog kalcijem (370 mg), čaša soka od naranče (267 mg - 347 mg), šalica malomasnog mlijeka (306 mg) ili 30 grama tvrdog sira (205 mg).

Tridesete - željezo
U tridesetima se često možete osjećati umorno zbog mnogih obaveza i stresa na poslu ili kod kuće, ali umor može biti i posljedica niske nivoe željeza u krvi. To je češće slučaj kod žena koje ne jedu meso i teže dobivaju preporučenih 18 mg željeza dnevno, ili kod žena koje pate od obilnih menstruacija. Veliku količinu željeza možete dobiti prirodnim putem, a taj je i najbolji - iz biljaka koje sadrže vitamin C (pomažu u apsorpciji), kao što su crvene paprike ili jagode. Puno ga ima i u zelenom povrću, ali kad se ono kuha u željeznim ili aluminijskim posudama puno željeza se gubi, pa je bolje povrće jesti sirovo ili ga pripremati u posuđu iz drugih materijala. Najbolji prirodni izvori: ¾ šoljice žitarica obogaćenih željezom (18 mg), pola šoljice bijelog graha (4 mg), pola šoljice kuhanog špinata (3 mg), 90 grama goveđeg (3 mg) ili pilećeg mesa (1 mg).

Četrdesete - vlakna
Višak kilograma može vas najviše mučiti u četrdesetima jer se vaš metabolizam usporava i smanjuje se mišićna masa, pa biste unos kalorija trebali smanjiti za otprilike 100 dnevno. Idealan pomoćnik u tome su vlakna koja će vas zasititi i pomoći vam da ne jedete toliko. Osim toga, pomoći će vam u redovnoj probavi i sniziti razinu kolesterola u krvi. Dnevno se preporuča 25 grama vlakana, a većina nas uzima tek polovicu. Najbolji prirodni izvori su: pola šalice punozrnatih žitarica (9 g), pola šoljice crnog graha (8 g), jedna mala kruška zajedno s korom (4 g), 30 grama badema (3 g) ili pola šoljice punozrnate tjestenine (3 g). Pedesete - vitamin D Svaka stanica u našem tijelu treba vitamin D kako bi pravilno funkcionirala, pa nedostatak tog vitamina često uzrokuje razne zdravstvene probleme, a njegov dostatan unos snižava rizik od raka i pomaže u liječenju depresije. Posebno je važan u dobi nakon 50. godine kada se preporučuje dnevni minimum od 400 IU (međunarodne jedinice). Najprirodniji izvor ovog važnog vitamina je sunce. Često je vrlo teško dobiti dovoljno vitamina D iz prehrane, pa je čest boravak na suncu najbolja preporuka, pogotovo tokom zime. Najbolji prirodni izvori iz prehrane su: 90 grama tune (154 IU), šoljica mlijeka ili džusa obogaćenog vitaminom D (100 IU) ili jedno jaje (25 IU). Većina multivitamina na tržištu sadrži 400 IU, a možete uzimati i dodatak prehrani koji sadrži 1.000 IU, što također mnogi stručnjaci preporučaju kao dnevni minimum, ali sve u dogovoru s vašim doktorom.

Svi manje-više volimo čokoladu u nekom obliku, no da li su sve čokolade iste kvalitete, te ima li razlike u konzumaciji tamne ili bijele čokolade? Britanski naučnici (Hull and East Yorkshire Hospitals NHS Trust) otkrili su istraživanjem da tamna čokolada otklanja umor. Pedeset odraslih osoba je kroz 8 sedmica dobivalo 45 g tamne čokolade s 85 % kakaa. Pokazalo se da oni bili manje umorni nego skupina koja je dobivala placebo umjesto tamne čokolade. Pretpostavlja se da čokolada djeluje na neurotransmitere poput serotonina koji je odgovoran za regulaciju spavanja i raspoloženje.

Nekoliko savjeta o čokoladi:

- čokolada je najukusnija kada se konzumira na prazan želudac. - idealna temperatura za konzumiranje čokolade je između 18 i 20 °C
- nikada ne pohranjujte čokoladu u frižider
- idealna temperatura za čuvanje čokolade je 10-15°C
- ukoliko jedete nekoliko različitih vrsta čokolade, uvijek započnite sa onom koja ima najmanje kakaa, to je najčešće mliječna čokolada
- kod jedenja pustite da Vam se nekoliko sekundi čokolada topi u ustima te otpusti svoje prve okuse i arome. Zatim je nekoliko puta lagano prožvačite kako bi se otpustila sekundarna aroma. Potom pustite da još malo "odleži" u ustima. Na ovaj način ćete osjetiti čitav spektar okusa koji nudi dobra čokolada.
- ukoliko se na površini čokolade stvorio bijelo - sivi pokrov, to znači da je čokolada izgubila na kvaliteti, okusu i teksturi, stoga izbjegavajte takvu čokoladu ako ste ljubitelj ove namirnice.

Prema studijama vodeće svjetske tvrtke za istraživanje tržišta, KRC Research, koje je vodilo oko 600 dijetetičara i europskih nutricionista, neki „prehrambeni proizvodi za užitak", kao što je sladoled, trebaju ući u uravnoteženu prehranu. Prema rezultatima ispitivanja, čak 83% europskih stručnjaka, smatra da ta vrsta hrane pomaže konzumentima da održe trajnu ravnotežu u prehrani.

Koliko i kako ga jesti?
Prema mišljenju više od polovice ispitanih stručnjaka (51%), sladoled se može naći na jelovniku jednom do dva puta tjedno, a da pritom ne ugrozi ravnotežu u načinu hranjenja. Naravno, sve je pitanje količine, ali također i vrste konzumiranog sladoleda. Idealno bi, jasno, bilo dati prednost laganim ili light receptima, ili, još bolje, hladnim voćnim pripravcima (kao što je sorbeto), koji su mnogo manje kalorični jer imaju u sebi samo šećer; dok su ledene kreme kombinacija kreme i šećera. Danas se nutricionisti i psiholozi slažu koliko je važno, zbog dugotrajnog pozitivnog učinka, ne zabranjivati, već naprotiv predlagati jednu široku lepezu mogućnosti (uvijek pri tom paziti na količinu) i uvrstiti taj užitak u rang uravnotežene prehrane. Činjenica je, da, ako su, u našoj prehrani, mala zadovoljstva umjerena, onda nema mjesta brizi za liniju i zdravlje, jer nam, na duge pruge čine više koristi nego štete...

Nutritivne vrijednosti sladoleda
Sladoled i sorbeto (hladni voćni pripravak), zapravo ne predstavljaju nutricionističku katastrofu, dapače, imaju čak i neke svoje dobre strane (kalcij i fosfor u sladoledu, vitamini u sorbetu). 100 g ledene kreme sadrži u prosjeku 180 kalorija, 3 do 4 % proteina, 7 do 8 % masti i 26 % ugljikohidrata. Sorbeto pripremljen od voćnog pirea sadrži veliku količinu vitamina C (ako je to voće njime bogato); a, kako nema kuhanja, C vitamin ostaje netaknut, jer ga zaleđivanje ne uništava. Sorbeto ne sadrži nimalo masti, jedino ugljikohidrate. Ali, još uvijek ima manje kalorija nego sladoled. Jedna kuglica sladoleda ili sorbeta teži u prosjeku 30 g: najvažnije je da ne dodajemo kuglice. I da izaberemo sladoled s najmanjom količinom kreme! Dopušta se i izvjestan broj aditiva u svim tim proizvodima: 22 razne vrste bojila, agar-agar (crvena alga), karagen (ekstrakti crvenih algi), brašno zrna rogača i tragakant guma (prirodni biljni zgušnjivač) te emulgatori. Svi sastojci su obavezno naznačeni na etiketama pa ih pažljivo pročitajte.

Na što treba paziti?
Međutim, sladoled i sorbeto predstavljaju veliki rizik što se tiče higijene, naročito sladoled koji je savršeno pogodno mjesto za razmnožavanje bakterija. I, nažalost, spadaju među česte uzroke trovanja hranom, posebno ljeti. S tim u vezi, evo i nekoliko upozorenja: - ako je kutija sladoleda pokrivena injem, to znači da se proces hlađenja nije poštovao: i takvu kutiju ne treba kupiti - treba ostati „karakter" i ne kupovati, ni sladoled, ni sorbeto kod pokretnih prodavača na plažama i ostalim javnim mjestima - nikada ne stavljajte ponovno na led ostatak već omekšanog sladoleda, pa makar bio i jako ukusan

Nutricionist Mark Haub odlučio se na dijetu, u sklopu koje je 10 sedmica jeo samo čokoladne kolače, grickalice, čokoladu i kekse te je na taj način uspio izgubiti čak 12 kilograma. Mark Haub tvrdi kako mu je istovremeno 'loši' kolesterol pao za 20 posto, a nivo triglicerida za 39 posto. Kad je krenuo na dijetu imao je 91 kilogram, a nakon 10 sedmica vaga je pokazivala 79 kilograma. Haub radi kao nutricionist na fakultetu u Kansasu. Na dijetu je krenuo kako bi studentima dokazao da je brojenje kalorija važnije od nutritivne vrijednosti hrane. 'Želio sam dokazati da ljudi ne trebaju izbaciti slatkiše iz prehrane, već samo smanjiti njihovu količinu. Nerealno je očekivati da će netko preko noći čips zamijeniti voćem i povrćem', rekao je Haub.

Sve one koji vode brigu o unosu kalorija zainteresirat će studija objavljena prije nepunih godinu dana u jednom naučnom časopisu gdje je utvrđeno da konzumiranje nemasnog mlijeka za zajutrak povoljno djeluje na regulaciju tjelesne mase. Rezultat je 9% manji unos hrane za ručak. I, iako se na prvi pogled tih 9% ne čini mnogo, autori studije upozoravaju da se taj rezultat svakako treba promatrati na duge staze. Uostalom, mršavljenje i debljanje rezultat su višegodišnjeg režima prehrane, pa se za reguliranje tjelesne težine preporuča ista metoda - dugoročno i redovno konzumiranje mlijeka za zajutrak!