Meso puretine je, za razliku od crvenog mesa, odličan izvor punovrijednih proteina, a i relativno je skromno zasićenim mastima. Ako obratimo pažnju na mikronutrijente, puretina obiluje važnim antioksidansom selenom, cinkom te niacinom, vitaminom B6 i željezom dobre iskoristivosti. Kalorijska vrijednost purice nije velika (245 kcal na 100 g), ali je mogu povećati razni prilozi, umaci, ali i nadjevi kojima se ona nerijetko puni. Tako su npr. omiljeni upravo mlinci „okupani" u masnoći u kojoj se purica pekla. Takvo pripremanje purice ujedno znači i povećanje broja kalorija i udjela masti, a to pak rezultira pretjeranim nakupljanjem masnog tkiva u organizmu i povećanjem tjelesne mase. Popularnim prilogom, uz puretinu, smatra se i francuska salata, koju mnogi nerijetko jedu i samu - kao „međuobrok" u blagdanskom danu. Iako se u njenoj kompoziciji nalazi i povrće, njen najveći dio, ipak, čini majoneza. Upravo zbog toga, francuska je salata masna i visokokalorična opcija i zato se prilikom njene pripreme radije koristite majonezom sa smanjenim udjelom masti i smanjenom kalorijskom vrijednošću.

Lanene sjemenke i laneno ulje nikako ne zaboravite imati u svojoj kuhinji i svakako ih držite na dohvat ruke. Posljednje medicinske studije pokazuju kako lan uspješno snižava loš kolesterol (posebno kod žena u menopauzi), te usporava rast tumora dojke kod žena i rast tumora prostate kod muškaraca. Ta moćna mala sjemenka bogata je alfa-linoleičnom kiselinom iz grupe omega-3 masnih kiselina, i upravo zahvaljujući njoj lan tako uspješno snižava masnoće u krvi. Posredno, štiti zdravlje krvožilnog sistema te snižava krvni pritisak. Studije fakulteta u Bostonu pokazale su kako lan znatno smanjuje rizik od drugog srčanog udara. Sjemenke lana pospješuju probavu i blagotvorne su za crijeva, a ujedno učinkovito ublažavaju tegobe koje uzrokuju hemeroidi, jer omekšavaju stolicu. Kako biste imali koristi od lana, morate pojesti tri kašike sjemenja dnevno. To i nije tako teško budući da se lan doista može kombinirati s nizom namirnica i dodavati velikom broju jela. Svoju posudu sa sjemenkama lana držite na dohvat ruke i ne zaboravite ga koristiti.

Kurkuma je biljka iz porodice tzv. ingvera, poznata još i pod nazivom žuti korijen. Potječe iz Indije i jedna je od osnovnih sastojaka curry praha, ali se u kulinarstvu često upotrebljava i samostalno, posebno kao dodatak jelima od riže, piletine, janjetine, mahunarki... Žuti prah dobiva se tako da se korijen skuha, osuši, oguli mu se koža, a nakon toga ga se samelje. Njegov je okus ljut i lagano gorak. Začin je žarko žute do narančaste boje i upravo on daje karakterističnu boju senfu. Već stoljećima, kurkuma se, kao dio curry praha ili samostalno, koristi u azijskoj i indijskoj kuhinji, a posljednjih desetljeća postaje sve popularnija i na Zapadu. Nije tome razlog samo činjenica što kurkuma jelima daje odličan egzotičan okus, već i zato jer je vrlo dobra za zdravlje. U stručnoj literaturi napominje se kako je kurkuma jedan od najjačih nesteroidnih protuupalnih lijekova, protuupalno sredstvo sa svojstvom obnavljanja tkiva. Otklanja suvišnu sluz, ublažuje upalu u sinusima, pomaže iscijeliti te obnoviti nadražene stanice. Koristi se pri liječenju Chronove bolesti, kod sindroma iritabilnog crijeva te ulceroznog kolitisa. Kurkuma se smatra jednim od najjačih prirodnih antibiotika, ali za razliku od ostalih antibiotika koji uništavaju dobre bakterije i floru u crijevima, kurkuma pomaže razvoju dobrih bakterija. Kurkuma je učinkovita i protiv kožnih problema, poput čireva, ekcema i svraba, ali vjerojatno jedno od njenih najistaknutijih svojstava je djelovanje protiv gljivice kandide u crijevima. Kandida prirodno živi u crijevima, ali njena proliferacija tj. bujanje (uslijed prevelike konzumacije šećera, alkohola, pada imuniteta ili uzimanja kontracepcijskih pilula), može izazvati nadutost, plinove, proljev itd. Kod žena, kandida iz probavnog trakta lako prelazi na vaginalnu sluznicu pa postaje dosadan ginekološki problem. Zato, kupite kurkumu na tržnici i svakako je dodajte svojim jelima!

Iako je avokado iznimno mastan, u njegovoj masnoći nema ništa loše. On je bogat oleinskom kiselinom, monozasićenom kiselinom koja pomaže u smanjenju lošeg, LDL, kolesterola. Ženama pomaže da skinu, za zdravlje najopasnije, salo oko trbuha pa na taj način smanje rizik od srčanih bolesti. Zreli avokado ima meku i gotovo kremastu strukturu koja obiluje vitaminom E, kalijem, magnezijem, bjelančevinama, folnom kiselinom, vitaminom B6 i vitaminom K. Također, sadrži vlakna koja pospješuju i ubrzavaju probavu. Avokado možete jesti na niz načina - jednostavno izrezan u salati, izdubljen kašičicom i pomiješan s limunom u kremastu kašu (što možete dodati umacima), izmiksan u gusti napitak s mlijekom i medom... Najbolji je izrezan na komadiće kao dodatak salatama od peradi (puretina i piletina) te ribe (tuna i losos), uz malo light majoneze.

Mahune se uzgajaju gotovo u svim zemljama svijeta. Uzgajaju se od ljeta do jeseni, ali zahvaljujući modernoj tehnologiji - procesima zamrzavanja i konzerviranja - moguće ih je naći tiokom cijele godine. Smaragdno zelene su boje koja prelazi u tamniju kako se ide prema kraju sezone. Hranjive vrijednosti mahuna Hranjivi nutrijenti koje sadrže mahune su: kalcij, bakar, biljna vlakna, folna kiselina, željezo, magnezij, omega 3masne kiseline, fosfor, kalij, proteini, triptofan (esencijalna aminokiselina), vitamin A, vitamin B1, vitamin B2, vitamin B3, vitamin C i vitamin K. Blagodati za zdravlje Kao prvo, mahune su, zbog vitamina K koji se u njima nalazi, vrlo dobre za zdravlje kostiju. Također, konzumacijom mahuna pomažemo tijelu u smanjivanju količine slobodnih radikala čime se sprječava oksidacija kolesterola koji uzrokuje začepljenost krvnih žila. Zbog obilja kalija, folne kiseline, magnezija i riboflavina (vitamin B2), mahune su dobre za kardiovaskularni sistem organizma. Velika količina vlakana koja se nalaze u mahunama pomaže u smanjenju krvnog tlaka. Vitamin C i beta karoten u mahunama smanjuju rizik od raka debelog crijeva. Kako djeluju i protuupalno, mahune su vrlo korisne osobama koje pate od astme, artroze i reumatoidnog artritisa, a studije su pokazale da mahune pomažu u smanjenju učestalosti napada migrene. Bogate željezom i folnom kiselinom, mahune su i jako dobar izvor energije i blagotvorne su kod menstruacije, kao i važne za trudnice. Redovnom konzumacijom mahuna jača se i imunološki sistem.

Kao „hranu sreće", protiv depresivnih trenutaka, birajte: sjemenke suncokreta, bundeve i pupoljke te đumbir i sladić - bogati su triptofanom, važnom aminokiselinom za dobro raspoloženje. Grah, soja, špinat, šparoga i prokulica te banana, brokula, tikva, kelj, koraba, grašak i rotkvice bogati su vitaminima B grupe. Vitamini B skupine živčanim stanicama omogućavaju ispravan rad i međusobnu komunikaciju te igraju važnu ulogu protiv depresije. Osim pravilne prehrane, protiv depresivnih stanja, svakako poduzmite korake za smanjenje stresa. Fizička aktivnost je posebno važna kod depresivnih osoba jer poboljšava cirkulaciju, oslobađa u mozgu serotonin tzv. „hormon sreće" koji pojačava osjećaj vedrine i zadovoljstva. Važno je razvijati i svoje kreativne aspekte - terapije umjetnošću - muzikom, slikarstvom, kiparstvom, scenskom umjetnošću ili nešto drugo, mogu vam pomoći da izrazite svoje osjećaje kroz kreativni talent i na taj način smanjite depresiju. U svakom slučaju, morate se pokrenuti. Zimski dani koje provedete sjedeći, spavajući, ljenčareći i samosažaljevajući se - neće vam pomoći. Svima vama koji imate trenutke u kojima vas „napada" depresija ili tjeskobna stanja, obavezno uvedite tjelesnu aktivnost, razgovor s prijateljem ili doktorom te ljekovito bilje i zdravu ciljanu prehranu - to su uvijek pravi putevi prema sreći, zdravlju i zadovoljstvu.