Tip građe JABUKA - kilogrami se lijepe oko struka i na stomaku. Jedite proizvode od soje. Proteini smanjuju rizik od srčanih oboljenja koja su kritična za vas. Savjet: Pojačajte aromu gljivama i crnim lukom koji su bogati vitaminima.

Tip građe KRUŠKA - imate izražene kukove. Vaš idealan obrok je povrće, koje sadrži minimum kalorija i masnoća. Savjet: Salata od graha ili nekih drugih mahunarki koja je bogata proteinima i vlaknima.

Tip građe BANANA - vi ste prirodno mršavi. Konzumirajte puretinu. Visok nivo proteina obnavlja mišiće i daje energiju aktivnim ljudima. Savjet: Odbacite pola zemičke da biste smanjili unos kalorija.

Tip građe AVOKADO - kilogrami se raspoređuju ravnomjerno. Konzumirajte goveđe meso. Relativno visok nivo masti i proteina učiniće vas punim energije. Savjet: Jedite što više paradajza - vitamin C pomaže apsorpciju željeza iz govedine.

Gledanje reklama za hranu na televiziji dovodi do povećanja konzumacije hrane i kod djece i kod odraslih, tvrde istraživači sa Univerziteta Yale.

Niz eksperimenata je pokazao kako kod djece u dobi od 7 do 11 godine ovakve reklame povećavaju konzumaciju hrane za prosječno 45 posto, što samo po sebi može dovesti do godišnjeg povećanja tjelesne mase za gotovo 5 kilograma. Slični su rezultati dobijeni i nakon proučavanja posljedica reklama na odrasle osobe, uz dodatak da su kod njih uočeni izraženiji utjecaji reklama na izbor konzumirane hrane. Istraživači zaključuju kako TV reklame mogu potaknuti automatsku konzumaciju hrane, bez obzira na glad, te stoga znatno pridonose pandemiji pretilosti.

Koliko puta vam se dogodilo da nešto kuhate, a od namirnica zrak dobije neki neugodan miris, nimalo sličan primamljivom jelu. Osim toga, isparenja od kuhanja lijepe se po zidovima, a ne znate kako se riješiti tih mirisa. Evo nekoliko praktičnih savjeta. Kad zrak u kuhinji postane ustajao, može se osvježiti ako se u velikom loncu vode skuhaju šaka karanfilića, tri-četiri muškatna oraščića, četiri-pet štapića cimeta i nekoliko kora narandže ili limuna. Ohlađenu tečnost možete nasuti u bočice s raspršivačem, te upotrebljavati u kuhinji ili bilo kojoj drugoj prostoriji u stanu i kancelariji. Efikasno sredstvo za svjež zrak u kuhinji je i pečeni limun – dva isječena limuna staviti na lim za pečenje i 60-ak minuta ostaviti u prethodno zagrijanoj pećnici na 110° C. Kako bi efekat bio dugotrajniji, dobro je ostaviti vrata pećnice otvorena nekoliko sati. Iako je kupus jedna od najzdravijih namirnica, miris koji nastaje dok se kuha nije baš primamljiv. Kako bi se osvježio zrak i ublažio miris kupusa, najbolje je dodati pola limuna vodi u kojoj se kuhva. So i soda bikarbona najbolje će odčepiti odvode, ali i ukloniti neugodne mirise. Potrebno je sipati po šoljicu soli i sode bikarbone u odvod zatim sipati nekoliko litara vruće vode. Gdje god se melje hrana, tamo su i bakterije koje izazivaju neprijatne mirise, jer se množe u pukotinama. Da bi se spriječilo širenje mirisa, mogu se samljeti, na primjer, limun, narandža, limeta, grejp ili svježa nana.

Proljeće je obično doba prehlada, virusa i gripa. Zato bi bilo dobro da se prisjetite nekih trikova kako da ojačate imuni sistem. 1. Jedite zdravo Dovoljan unos proteina, voća i povrća najjednostavniji je način za poboljšanje imuniteta. Osobe koje ne jedu meso, poput vegetarijanaca ili onih koji su na dijeti koja ga isključuje, imaju slabiji imunitet. Ipak, pazite na dobru podlogu vitaminima. Bez njih sve to nema smisla. Dakle, citrusi i jabuke moraju postati obavezan dio menija. Pošto, ispijanje velike količine vitaminskih napitaka vjerovatno neće smanjiti šanse za infekciju, mnogo je važnije zdravo se hraniti i u ishranu uvesti namirnice bogate vitaminima. 2. Pijte jogurt Dnevna doza probiotika, odnosno prijateljskih bakterija, smanjiće rizik prehlada, ali i njihovo trajanje. Kalcijum u mliječnim proizvodima odlična je pomoć u dijeti, održava čvrstoću kostiju i nivo mišićne mase, ali i pomaže pri sagorijevanju masti. Probiotici su korisni za zdravlje tako da je dobro provjeravati sastav proizvoda da biste se uverili da sadrži dobru bakteriju za probavu. 3. Med Iako hemijski sastav meda zavisi od i od načina vađenja iz saća, može se sa sigurnošću reći da se sastoji od otprilike 180 supstanci od kojih su u najvećem dijelu zastupljeni jednostavni ugljikohidrati, glukoza i fruktoza, koji se brzo pretvaraju u energiju i tako podstiču umnu i fizičku aktivnost. Med povećava prirodnu otpornost organizma na bolesti jačajući imuni sistem i zato je odlična kombinacija sa ljekovitim napicima poput zelenog čaja. 4. Zeleni čaj Zeleni čaj je zahvaljujući visokom procentu antioksidansa i vitamina, odlično sredstvo za jačanje imuniteta, dok visoki udio fluorida u čaju pomaže u očuvanju zdravih i čvrstih zuba. Ali ne mora to biti samo zeleni čaj, birajte crni, indijski i bijeli. 5. Pijte vino Vino sadrži veliki udio antioksidansa koji neutrališu štetno djelovanje slobodnih radikala i uzrokuju mnoge bolesti pa čak i rak. Osim vitamina C i tanina, izvanredan antioksidans u vinu je kvercetin koji je pokazao široko antikancerogeno djelovanje. Za jačanje imuniteta obavezna je čaša vina na dan. Probajte kuhano vino jer nećete moći da mu odolite.

Veliki broj ljudi danas ima neki oblik alergije. Veoma često alergijske reakcije se javljaju nakon što pojedemo određenu vrstu hrane. Osjetljivije osobe imaju i po nekoliko alergija, pa opreza nikada nije dosta. Namirnice koje najčešće uzrokuju alergije su kravlje mlijeko, jaja, ribe, rakovi i školjke, žitarice, soja, kikiriki, orasi, bademi, lješnici i jagode. Kod odraslih je oko 90% alergijskih reakcija na hranu uzrokovano kikirikijem, orasima, ribom i školjkama, a kod dece jajima, mlijekom, sojom i brašnom. Poznato je da se zbog unakrsne reaktivnosti kod bolesnika koji su alergični na polen mogu javiti alergijske reakcije na hranu, i obrnuto. Kod bolesnika alergičnih na polen breze česta je alergija na jabuku, sirovi krompir, mrkvu, celer, grašak, kivi. Alergijske reakcije na hranu nerijetko su uzrokovane dodacima (aditivima) hrani, konzervansima i bojama. Reakcije na aditive u hrani javljaju se kod oko 1% djece i kod 0,01 – 0,23% odraslih. Neki od aditiva koje uzrokuju alergije su: natrijum benzoat, boja tartrazin (žuto obojeni napici, slatkiši i sl.), zasladjivač aspartam. Bilo koja hrana može uzrokovati alergijske reakcije. Sve više raste broj slučajeva alergija na: meso, žitarice, povrće i voće. Posebno upozorenje je porast pozitivnih reakcija na riječnu ribu, kakao i kafu. Često je takođe nejasno da li je sastojak hrane taj koji izaziva reakciju ili neka od materija kojom se ta hrana tretira prilikom uzgoja. Kad je o mlijeku riječ, poznato je da mlijeko krava koje imaju mastitis (upala mliječne žlijezde) i liječe se penicilinom, sadrži male količine penicilina koji ljudima alergičnima na penicilin mogu prouzrokovati velike poteškoće. Zato treba kupovati namirnice provjerenih proizvođača, koji rade u skladu sa standardima za zdravstveno sigurnu proizvodnju hrane.

Neminovni nurodegenerativni procesi mogu se usporiti pametnim izborom hrane, tvrde američki stručnjaci. Obilan unos svježeg voća i povrća, namirnica bogatih vlaknima, a izbjegavanjem crvenog mesa, slatkiša, soli i masnoća štiti od demencije, potvrdili su rezultati istraživanja sprovedenog u SAD. Analizom podataka prikupljenih tokom jedanaestogodišnjeg istraživanja, stručnjaci su utvrdili da su najmanje opadanje mentalnih funkcija imale osobe koje su se hranile u skladu sa ishranom koja pogoduje regulisanju visokog krvnog pritiska. Iako nema mnogo podataka o razlozima takvog dejstva manje masne hrane i namirnica bogatih vlaknima na mentalne sposobnosti čovjeka, stručnjaci su uvjereni da su rezultati pouzdani. Istraživanje je sprovedeno na više od 3.000 ispitanika starih 65 godina i više kojima je dijagnosticiran početni stadijum demencije, ali još nisu imali simptome. Poseban način ishrane koji se preporučuje osobama sa povišenim krvnim pritiskom uključuje svakodnevnu upotrebu najmanje tri porcije proizvoda od cijelog zrna, mliječni proizvodi sa manjim sadržajem mliječne masti, koštunjavo voće, sjemenke, dosta svježeg voća i povrća (najmanje osam porcija). Takođe, preporučuje se izbjegavanje crvenih mesa, a piletina i riba preporučena je u manjem obimu, dok slatkiše i masnoće treba izbjegavati maksimalno. Kada je u pitanju so, iako neki ljekari ne preporučuju dnevni unos koji premašuje 1.500 miligrama, postoje stručnjaci koji smatraju da može da se toleriše količina i do jedne kašičice, odnosno 2.400 miligrama dnevno.

Ne mogu se sve namirnice zamrzavati iz prostog razloga što će nakon odmrzavanja biti nejestive, izgubiti hranjiva svojstva i potencijalno biti rizične po zdravlje.

Jaja - Razlog zašto ne treba zamrzavati cijela jaja je sasvim jednostavan, uslijed niske temeperature ljuska može da pukne, te bakterije mogu da prodru u unutrašnjost jajeta, što zatim predstavlja zdravstveni rizik.

Celer, zelena salata, krastavac - Ovo povrće ne treba zamrzavati u svježem stanju jer se zbog velikog procenta vode lako ledi, unutar samog povrća se stvaraju kristali, zbog kojih pri odmrzavanju ovo povrće potpuno "uvene" i pretvori se u bezličnu i neupotrebljivu masu.

Majoneza - nakon odmrzavanja majoneza će se podijeliti na tečne i čvrste sastojke od kojih je napravljena.

Krompir - Iako je krompir namirnica bogata skrobom, ovo povrće ne podnosi zamrzavanje. Ovo naročito važi za gotova jela koja su spremana sa krompirom, jer će se odmrznuti krompir pretvoriti u vodenasto-gumastu smjesu. Ako ipak želite da zamrznete krompir onda sirovo povrće isjeckajte, blanširajte kratko, a zatim zamrznite.

Sirevi - Mekani sirevi nisu pogodni za zamrzavanje jer se time gubi njihova vazdušasta struktura. Kada ih odmrznete postaju gumičasti, a na površini se izdvoji voda. Tvrđe vrste sireva mnogo bolje podnose niske temperature, a najbolji način da sačuvate njihov ukus pre nego ih stavite na led je da ih izrendate.

Riža - Za rižu važi isto pravilo kao i za krompir, ali osim ako niste spremi da eksperimentišete nemojte je zamrzavatai. Teško je odrediti kada je riža dovoljno blanširana da bi sigurno moglao da podnese zamrzavanja.

Paste - Razne vrste paste se obično ne zamrzavaju jer će led uništiti testo. Međutim, u izuzetke spadaju gotove lazanje ili njoke, koje takođe treba blanširati prije zamrzavanja.

Ova jela sadrže između 47 i 170 kalorija, pa sa njima možete zamijeniti doručak ili užinu. 1. Uravnotežena užina(170 kcal): Čaša mlijeka ili 100 grama svježeg sira s 20% masnoće, 1 kruška; 2. Kompletna užina (150 kcal): Mala šolja mlijeka sa muslijem; 3. Slana užina (108 kcal): paketić slanih štapića s niskim procentom masnoće; 4. Slatka užina (137 kcal): Mlijeko, kriška hljeba i 2 kockice tamne čokolade; 5. Praktična užina (120 kcal): Mala porcija tvrdog sira; 6. Vitaminska užina (118 kcal): 1 narandža, 2 dl malomasnog jogurta; 7. Hrskava užina (89 kalorija): Voćna pločica, najbolje od suhih jabuka; 8. Proteinske grickalice (82 kcal): 50 grama kuhane šunke i slani krekeri. 9. Za pun želudac (77 kalorija): Komad integralnog hljeba i komad tvrdog sira, tanki; 10. Najmanje kalorična grickalica (47-58 kalorija, ovisno o dodanom začinu): Nezaslađena kaša od jabuka.

Ljekovita svojstva mente su poznata još od drevnih vremena. Porijeklom je iz Evrope, ali se danas uzgaja širom svijeta. Mnogi je vole zbog njenog prijatnog mirisa i osvježavajućeg okusa, pa se osim u svrhe liječenja, koristi i u kuhinji kao začin koji naglašava svježinu i upotpunjuje okus, kako slatkih tako i slanih jela. Zovu je još i nana ili metvica. Čaj od mente je koristan kod stomačnih tegoba, nadraženog želuca, bolesti disajnih organa, nervoze, a djeluje i protiv prehlade i gripe. Ako se kombinuje s ruzmarinom i matičnjakom pojačava psihičku otpornost. Eterično ulje mente djeluje protiv vrtoglavice, migrene, glavobolje i mučnine. Ipak, s upotrebom ulja budite oprezni, jer može izazvati alergijske reakcije, a nipošto ga nemojte koristiti za bebe. Menta se u kuhinji koristi ponajprije kao začin, koji ističe okus brojnih slastica. U pripremi slastica sigurno nećete pogriješiti ako mentu dodate voću poput naranče, limuna, ananasa i dinje, dok kombinaciji sa čokoladom malo ko može odoljeti. Od začina se dobro slaže s peršunom, korijanderom, češnjakom, kardamonom i bosiljkom.

Ako barem malo vjerujete u horoskop, dobro je znati šta vam zvijezde preporučuju, kada je o ishrani riječ. Evo šta na ovu temu kaže kineski horoskop

Štakor (Osobe rođene 1936., 1948., 1960., 1972., 1984., 1996.) Stroge dijete nisu za Štakore. Previše su nemirni da bi se mogli pridržavati tačno određenog programa ishrane. Najbolje bi bilo ne favorizirati niti jednu grupu namirnica, već se zdravo i raznoliko hraniti. Odgovaraju im: žitarice, voće, povrće i povremeno meso i mliječni proizvodi.

Bivol (Osobe rođene 1937., 1949., 1961., 1973., 1985., 1997.)Na prvom mjestu je tradicija. Moderne metode ishrane, najnovije dijete i slične novotarije nimalo ga ne zanimaju. Mamina kuhinja svakom Bivolu je vrh kulinarstva. Bivoli su skloni debljanju, pa trebaju paziti na uravnoteženu i zdravu ishranu, kako ne bi izbacili svoje tijelo iz ravnoteže i narušili zdravlje.

Tigar (Osobe rođene 1938. , 1950. , 1962. , 1974. , 1986. , 1998.) Hrani se savjesno, ali ponekad mu proradi insinkt za samostalnošću i slobodom, pa odstupi od zacrtanog plana. Tako njegova ishrana varira od zdrave hrane pune cjelovitih namirnica pa do brze hrane, hamburgera i čipsa, zavino od trenutnog raspoloženja.

Zec (Osobe rođene 1939., 1951., 1963., 1975., 1987., 1999.) Pažljivi su kad je ishrana u pitanju. Posebno ako kuhaju i za druge. Tako će redovno servirati voće za doručak, jer to svi rado jedu, a sadrži brojne vitamine i neće se obazirati na činjenicu da njima samima voće ne odgovara. Ručak će takođe biti zdrav, ono što djeca rado jedu, dok će za večeru ispunjavati partnerovu želju i kuhati varivo s puno mesa, mada sam Zec nakon takvog obroka neće moći mirno spavati. Ali takvi su Zečevi, sve će učiniti za svoje bližnje.

Zmaj (Osobe rođene 1940., 1952., 1964., 1976., 1988., 2000.) Zmajevi prave najmaštovitije prehrambene kombinacije. Prvo potraže inspiraciju, a potom sami razrađuju detalje i stvaraju uvijek nove kreacije kojima oduševljavaju prijatelje i obitelj. Svježe namirnice iz bio-uzgoja trebale bi biti prve na njihovoj listi, ali oni više cijene okus od zdravlja, pa nikako ne mogu odoljeti sočnim pečenjima sa slasnim umacima.

Zmija (Osobe rođene 1941., 1953., 1965., 1977., 1989., 2001.) Svi odrasli pripadnici ovog znaka u principu su stručnjaci za ishranu. Samo što baš i ne praktikuju teorije koje promovišu. Tako da porodica i prijatelji imaju više koristi od njihove stručnosti nego oni sami. Teško da ćete pronaći pitanje na koje ona ne zna odgovor, kada je o ishrani riječ.

Konj (Osobe rođene 1942., 1954., 1966., 1978., 1990., 2002.) Konji jedu sve što im dođe pod ruku. Ukoliko ima mogućnost nabavljanja hrane sa sela, iskoristit će je. Konj će bez problema prihvatiti zimski režim ishrane s ograničenim izborom namirnica. Nikada mu ne bi palo na pamet kupiti voće ili povrće koje je iz uvoza i nije sezonsko. Kada su u pitanju visokovrijedne namirnice, Konj ne pita za cijenu.

Koza (Osobe rođene 1943., 1955., 1967., 1979., 1991., 2003.) Rođeni planeri, Koze savršeno balansiraju zdrav način ishrane i sastavljaju detaljne menije. Pri tom uzimaju u obzir uravnoteženost ishrane, kao i sklonost pojedinih članova prema određenoj hrani. Vole spremati komplikovana jela, ali se prije toga dobro organizuju i obavezno rade po receptu.

Majmun (Osobe rođene 1944., 1956., 1968., 1980., 1992., 2004.) Uživaju u svemu, pa tako i u jelu. Hrane se raznoliko i maštovito. Pritom su svjesni da nije zdravo baš sve što konzumiraju. Čak ni redovni obroci nisu im jača strana. Ponekad se osjećaju pomalo krivima, ali taj osjećaj krivnje brzo zamjenjuje radost zbog još jednog ukusnog jela.

Pijetao (Osobe rođene 1945., 1957., 1969., 1981., 1993.) Svjesni su potreba vlastitog tijela, ali njihova definicija zdrave ishrane ne podudara se sa službenom, tako da povremeno griješe u svojim prehrambenim odlukama. Pijetao je u kuhinji pravi virtuoz. Kada za to ima volje, brzo priprema najukusnije obroke. Ako nije šef u svojoj kuhinji, onda barem budnim okom nadzire kuhanje svoje bolje polovine i spremno kritikuje, kada mu se nešto ne svidi.

Pas (Osobe rođene 1946., 1958., 1970., 1982., 1994.) Psi nisu skloni eksperimentisanju. Oslanjaju se na ono što poznaju, a omiljenija im je mamina kuhinja ili tradicionalna jela regije u kojoj žive. U doba njegovih predaka masna, začinjena hrana u velikim porcijama imala je smisla, jer su po cijele dane teško radili u polju, ali za njega koji radi u uredu za računarom takva hrana živi je otrov. Probajte mu to objasniti, kada on toliko poštuje tradiciju.

Svinja (Osobe rođene 1947., 1959., 1971., 1983., 1995.) Većina Svinja je visoko stručna po svim pitanjima vezanim za domaćinske poslove. Stoga se podrazumijeva da ishrana igra veliku ulogu u njihovoj svakodnevici. Ulažu dosta truda u pripremanje komplikovanih specijaliteta da bi ugostili svoje bližnje i drage ljude. Vizuelni dojam im je važniji od hranjivih sastojaka.