Na otocima Guadeloupe 1493. Kolumbo je prvi put primijetio voće neobična izgleda- ananas bogat C vitaminom, vlaknima, manganom, a sadrži sastojak zvan bromelin, enzim sličan pepsinu koji se nalazi u našem želucu i primarno služi za probavu bjelančevina.Osim vitamina C, ananas obiluje vlaknastim tvarima i mineralom manganom koji je neophodan za čvrste kosti. Nutricionisti vjeruju da sastojak ananasa bromelain potiče probavu. Bromelain je proteolitički enzim što znači da može cijepati odnosno razgraditi bjelančevine. Ako ananas jedete odmah poslije obroka, pomoći će želucu da razgradi bjelančevine na aminokiseline.Želite li prirodniji pristup ublažavanju tegoba, također isprobajte ovo vrijedno voće. Bromelain ima i jako protuupalno djelovanje.

Osim nagrade za nepce u vidu svježe cijeđenog soka, voćne salate ili aromatičnih, zrelih plodova bez ikakvih dodataka, jagode su pravo bogatstvo za organizam.

Jagode su bogat izvor važnih sastojaka. Prema riječima stručnjaka, u pitanju je voće koje bi trebalo da se nalazi na tanjiru svakodnevno. Redovno uživanje u jagodama veoma brzo se može isplatiti zahvaljujući blagotvornom dejstvu na zdravstveno stanje. Jagode sadrže brojne korisne materije sa C vitaminom na čelu grupe. Bogat su izvor fitonutrijenata i antioksidanata koji čine prvu liniju odbrane od slobodnih radikala. Slobodni radikali oštećuju ćelije i doprinose razvoju mnogih vrsta raka. Osim veoma važnog vitamina C, ovo voće odličan je izvor vitamna K, mangana, kao i folne kiseline, kalijuma, riboflavina, vitamina B5, B6, bakra, magnezijuma i omega tri masnih kiselina.

Zbog takvog sastava one su veoma osjetljive i brzo se kvare pa se u kućnim uslovima mogu čuvati najviše dva do tri dana.

Tokom sezone, to nije veliki problem, međutim tokom godine mora se pribjegavati zamrzavanju, što uništava mnoge, ako ne i sve korisne sastojke. Jagode bi trebalo čuvati u frižideru u pokrivenoj posudi, ali ne predugo, radije ih kupite onoliko koliko možete pojesti za jedan dan.

Oni koji žele smršati, trebali bi što češće jesti crvenu naranču., pokazala su najnovija istraživanja. Naime, otkriveno je da sočne crvene naranče pomažu u sagorijevanju masti. Iako su popularnije obične naranče jer su slađe, one crvene ipak su bolje za vitku liniju. Crvene naranče sadržavaju antocijanin koji im daju crvenu boju. Riječ je o prirodnom antioksidansu koji štiti organizam od štetnih utjecaja. Sok crvenih naranči onemogućuje nakupljanje masti u organizmu te na taj način spriječava debljanje. To je posebno učinkovito kod nakupljanja masti oko trbuha i na bokovima. Ovo je prvo istraživanje koje je dalo prednost crvenim narančama u odnosu na obične naranče.

Smatra se da je hibrid mandarine i grejpa. Sok crvene naranče je gorak i crvene boje te se često koristi za pravljenje koktela.  Obrok jedne crvene naranče sadrži 28% preporučenih dijetalnih vlakana.

Vrijedi pokušati, ako ne smršate barem ćete u organizam unijeti neophodnu dnevnu dozu vitamina!

Žene koje svakodnevno piju kafu mogu imati manje šanse za moždani udar, sugeriše istraživanje provedeno u Švedskoj.

Naučnici s Instituta Karolinska u Stockholmu su objavili rezultate po kojima žene koje dnevno popiju najmanje jednu šoljicu kafe imaju prosječno 22-25 posto manji rizik za moždani udar nego žene koje uopće ne piju kafu. Časopis Stroke dodaje kako je u studiji sudjelovalo 34.670 ispitanica u dobi od 49 do 83 godine. Sudionice istraživanja su praćene prosječno 10 godina. Naučnici napominju kako su pri izračunu rizika za moždani udar u obzir uzeli faktore poput pušenja, tjelesne mase, povišenog krvnog pritiska i dijabetesa.
Po njihovom mišljenju, eventualni pozitivan učinak kafe bi se mogao temeljiti na smanjenju upalnih procesa te popravljanju osjetljivosti na inzulin. Važan faktor bi mogli biti i antioksidansi prisutni u kafi, dodaju istraživači.

Pored toga što nam hrana daje energiju i održava organizam u funkciji, ona nam pruža i osjećaj užitka sreće i zadovoljstva. No, neke vrste hrane djeluju direktno na naš nervni sistem, zbog svog sastava. Tako nas neke hranjljive tvari razuđuju, umiruju ili opuštaju, ali i daju nam poleta, povećavaju koncentraciju ili uspavljuju. Da li postoji hrana koja nas usrećuje? Odgovor je pozitivan. Čovjekovom organizmu potrebne su tvari koje potiču stvaranje „hormona sreće“. Najpoznatiji takav hormon je serotonin, kojeg u tijelu ima svega 10 miligrama, ali njegov utjecaj je dosta veliki. Lučenje serotonina potiče čokolada, ali ako želite izjeći dodatne kalorije, posegnite za bananom, rižom ili krompirom koji slično djeluju na naš organizam. Banane su idealne i za dodatnu dozu energije jer opskrbljuje tjelo dopaminom, adrenalinom i noradrenalinom te stimulirajućim tvarima, kao što je meskalin. Pored banane lješnjaci, perad i mahunarke djeluju pozitivno i optimistično na organizam. Ljubitelji sireva su naročito veseli jer se u procesu stvaranja sira iz bjelančevina nastaje tiramin i dopamin i noradrenalin, tvari koje pozitivno utječu na raspoloženje. Vitamin A i kalcij jačaju živce. Osim toga potiču stvaranje hormona sreće. Da bi se hormoni stvorili, potrebne su namirnice koje sadrže odgovarajuće aminokiseline (npr. triptofan). Najbolji učinak daju ugljikohidrati - tjestenina, riža, hljeb i povrće, u kombinaciji s mliječnim i sojinim proizvodima, jajima, ribom, vrganjima i orašastim plodovima. Želite li biti vitki i veseli onda morate u organizam unositi jod kojeg ima u ribi i šparogama a zajedno s sojom razgrađuje masnoće.

Prema istraživanju objavljenom u časopisu Hypertension, gazirani i ostali zaslađeni napici povezani su sa povišenim krvnim pritiskom kod odraslih. U INTERMAP (International Study of Macro/Micronutrients and Blood Pressure) studiji, uočeno je da na svaki, dodatno popijeni zaslađeni napitak, sudionicima studije sistolički krvni pritisak prosječno poraste za 1,6 mm žive, a dijastoličkog pritiska za 0,8 mm žive. U studiji je sudjelovalo 2696 osoba dobi između 40 i 59 godina iz 8 američkih i 2 britanska područja, a analiziran je unos zaslađenih napitaka, šećera te dijetnih napitaka. Četiri dana sudionici studije izvještavali su o svom unosu hrane i tekućine, 24 sata su prikupljali urin, te ime je u osam puta mjeren krvni pritisak. Također su opisali svoj životni stil, historiju bolesti te socijalne karakteristike. Istraživači su otkrili da je unos šećera u obliku glukoze, fruktoze i saharoze bio najviši kod onih koji su konzumirali više od jednoga zaslađenog napitka dnevno. Te osobe su također unosile više kalorija (više od 397 kcal) u odnosu na osobe koji ovakve napitke nisu konzumirali.

Istraživanja pokazuju da određena hrana može naglo postati zdravija ako se jede zajedno s nekom drugom. Epidemiolog David R. Jacobs ovaj fenomen naziva "sinergija hrane". Pogledajte kombinacije koje snažno povećavaju apsorpciju poželjnih elemenata i istjeruju nepoželjne iz našeg tijela.

Špinat i cvekla

 Nutricionistkinja Joanne Larsen ističe da je tamnozeleno lisnato povrće poput špinata i kelja najbolje jesti u kombinaciji s drugim povrćem bogatim C vitaminom poput cvekle jer se apsorpcija željeza poboljšava uz vitamin C.

Paradajz i maslinovo ulje

Po glavi stanovnika Grci jedu više maslinovog ulja i paradajza nego drugi pa ne čudi da imaju zavidnu dužinu života. Paradajz je bogat antioksidantom likopenom koji dokazano smanjuje rizik od kardiovaskularnih bolesti i određenih vrsta raka. A kako je likopen topljiv u masti kombiniranje paradajza sa zdravim mastima poput maslinovog ulja poboljšava apsorpciju likopena.

Govedina i mrkva

Vitamin A iz mrkve najbolje se apsorbira u kombinaciji s proteinima. Osim toga govedina donosi dodatnu dozu cinka koji ojačava imunološki sistem.

Zeleni čaj i limun

Zeleni čaj potiče metabolizam, a kad ga pijete s limunom tijelo prima 13 puta više antioksidanata nego kad ga pijete samog.

Bijeli luk i riba

Riblje ulje koje smanjuje holesterol i sastojci bijelog luka koji koriste srcu u kombinaciji djeluju kao antiupalna terapija.

Jabuke i crveno vino

Jabuke sadržavaju protuupalni flavonoid kvercetin, a crveno vino flavonoid katehin. Zajedno ometaju stvaranje krvnih ugrušaka i poboljšavaju cirkulaciju.

Čokolada je slatki grijeh, poznato je svima koji neuspješno nastoje pobijediti želju za tom crnom poslasticom. Mnogi zbog toga smatraju da čokolada izaziva ovisnost, no demantira ih psiholog Peter Rogers sa Univerziteta u Bristolu koji tvrdi da određeni sastojci čokolade poput feniletilamina stvaraju ovisnost, ali njega ima i u avokadu ili siru, i to u mnogo većim koncentracijama.

Požudu za čokoladom Rogers objašnjava činjenicom da je ona vrlo poželjna hrana koja se, jer tako nalažu društvene norme, mora konzumirati sa suzdržanošću, što pojačava našu želju za tim zabranjenim desertom. Nova istraživanja britanskih naučnika pokazala su da svakodnevna konzumacija tamne čokolade bogate kakaom može ublažiti simptome koji prate sindrom hroničnog umora. Ukoliko se čokolada konzumira u umjerenoj količini od oko 50 grama dnevno, povoljno će djelovati na nivo serotonina u mozgu što će smanjiti osjećaj umora. Poznato je i da tamna čokolada sadrži visok nivo polifenola, antioksidansa povezanih s nizom pozitivnih utjecaja na zdravlje.