Popularna Guinnessova knjiga rekorda bogatija je za još jednu neobičnu čokoladnu kreaciju koja je proizvedena u Armeniji i trenutno nosi titulu najveće čokolade na svijetu.

Čokoladni rekordi
Guinnessova knjiga svjetskih rekorda prošli je vikend dala svoju potvrdu čokoladi od 4410 kg, nastaloj u glavnom gradu Armenije, Yerevanu, koja je proizvedena u Grand Candy tvornici. Ova je čokolada napravljena od svih prirodnih sastojaka, sadrži 70% kakaa, dugačka je 560, široka 110 te debela 25 centimetara. Čokolada je nastala povodom obilježavanja desete godišnjice rada tvornice, a njeno kušanje je se desilo 16. oktobra, kada se razlomila i besplatno dijelila na glavnom gradskom trgu. Prema Guinnessovoj knjizi rekorda čokoladne kreacije su podijeljene u nekoliko kategorija, a posebno je zanimljiva ona u kojoj se nalazi i najveće čokoladno jaje na svijetu koje je proizveo je belgijski proizvođač Guylian. Takvo jaje bilo je visoko 8,32 metra i sadržavalo je u sebi 1950 kilograma smeđe poslastice. Na jajetu je 525 sati radilo 26 ljudi.

Prema istraživanju koje će biti objavljeno u sljedećem broju časopisa Food Research International, antioksidansi prisutni u tamnoj prženoj kavi rezultat su procesa podvrgavanja zelenog zrna kafe visokim temperaturama s ciljem posmeđivanja zrna. Istraživači su analizirali kompleksnu mješavinu hemijskih tvari koje nastaju tokom procesa posmeđivanja zelenog zrna kafe, odnosno “Milliardovom reakcijom”. Prethodne studije sugerirale su da klorgenična kiselina pa čak i kofein, imaju antioksidativno djelovanje, no ovo novo istraživanje je pokazalo da zrna kafe izgube gotovo 90% njihove klorgenične kiseline tokom procesa prženja. Te da antioksidansi nastaju Milliardovom reakcijom.

Prema reviziji studija koje su istraživale utjecaj sojonih izoflavona na incidenciju karcinoma dojke, unos sojinih izoflavona značajno je povezan sa smanjenom incidencijom karcinoma dojke kod azijatki, no ne i u zapadnim populacijama. U reviziju su uključene četiri studije o povratu karcinoma dojke te 14 o incidenciji iste bolesti.

Unos sojinih izoflavona bio je obrnuto povezan sa pojavom povrata te incidencijom karcinoma dojke, no samo kod azijatki, ne i kod žena zapadne populacije.

Istraživači sa fakulteta Navarra i Las Palmas de Gran Canaria pokazali su da unos trans-masnih kiselina i zasićenih masnoća mogu povećati rizik za razvoj depresije, dok maslinovo ulje, s druge strane, taj isti rizik smanjuje.

Rezutate su dobili šestogodišnjim praćenjem 12059 dobrovoljaca kojima su, na početku te na kraju studije, analizirane prehrambene i životne navike te zdravstveni status. I dok na početku studije niko nije patio od depresije, do kraja studije zabilježeno je 657 novih slučajeva depresije. Sve ove osobe koje su patile od depresije imale su povišen unos trans-masnih kiselina, za koje se utvrdilo da rizik od razvoja depresije povećavaju za 48% (u odnosu na osobe koje ove masne kiselina ne konzumiraju ili konzumiraju u najmanjoj mogućuj mjeri). Također je pokazano da, što više trans-masnih kiselina osobe koje pate od depresije konzumiraju, to je njihova bolest teža.

Istovremeno, istraživači su utvrdili da višestrukonezasićene masne kiseline te maslinovo ulje smanjuju rizik za razvoj depresije.

Prema studiji objavljenoj u januarskom izdanju časopisa Clinical Nutrition, pacijenti sa dijabetesom 2 mogli bi imati koristi od dnevne uporabe ulja šafrana. Istraživači sa fakulteta Ohio pokazali su da pacijenti sa dijabetesom 2 kojima se daje 8 grama ulja šafrana dnevno imaju snižene HbA1C te C-reaktivni protein, a povišen QUICKI. HbA1C je standardni test kojim doktori kod dijabetičara utvrđuju količinu gliciranog hemoglobina. C-reaktivni protein ukazuje na upalno stanje u organizmu, a QUICKI je indeks osjetljivosti na inzulin.

U studiji su sudjelovale žene u postmenopauzi sa dijabetesom tipa 2, te im je tokom 16 sedmica davano 8 grama CLA ili SFA 55. Utvrđeno je da CLA nije imao utjecaj na metaboličke parametre, dok ulje šafrana, ne samo da je popravilo HbA1C, C-reaktivni protein i QUICKI, nego je, u periodu od 12 sedmica, utjecalo i na povećanje razine dobroga kolesterola.

1. Kako i kada vratiti jelo ako ste nezadovoljni?
* Ukoliko vam se sviđa neko jelo, ali određene namirnice u sklopu tog jela vam ne odgovaraju, bilo zbog alergije ili zbog dijete ili jednostavno jer vam ne prijaju, imate pravo kada naručujete ljubazno zamoliti konobara da prenese kuharu poruku da vam ih ne stavlja ili da ih zamijeni nekim vama prihvatljivijim sastojcima. Ovo se jedino ne odnosi na umake ili čorbe - oni su takvi kakvi su, pa ih uzmite ili ostavite, nema vađenja sastojaka. Osoblje bi trebalo da vam ispoštuje želju bez zamjeranja.
* Zna se pak desiti da kuhar nije voljan da mu iko ‘mijenja’ jelo pa tako ponekad konobar ostane zatečen između dvije vatre, a nije njegova krivica. Ipak, ljubazna i blagovremena molba s vaše strane trebala bi biti ispoštovana, a ako vam ipak donesu jelo sa spornim sastojcima, onda ga imate pravo ljubazno vratiti i zatražiti drugo. Naglasak je na ‘ljubazno’ jer scene nikome neće koristiti. Znajte pak da ukoliko ste zaboravili na početku naglasiti da se odstrane određeni sastojci i jelo vam stigne u originalnom izdanju, nemate ga pravo vraćati i ljutiti se.
* Nezgodna je i druga situacija, kad npr. sjedite s društvom i posluži vam se jelo, a vi primijetite da jedino vaše jelo nije dobro skuhano. Da li patiti u tišini i prčkati po tanjiru izgubljenog apetita, bez da ga vratite nazad kako ostali za stolom ne bi morali čekati? Ili, drugi će nastaviti jesti, a vi sjedite i čekate da vam ponovo iznesu jelo pa se tako poremeti tajming jedenja za cijelim stolom. U ovom slučaju je najbolje da ipak reagirate čim primijetite da vam je jelo nezadovoljavajuće, bez premišljanja, i pošaljete ga natrag kako bi ga kuhar mogao čim prije popraviti. I ponovo naglašavamo da je ljubazan stav prema osoblju jedini ispravan način te da agresivnim pristupom možete samo svima pokvariti veče.
* Imate pravo vratiti jelo i u slučaju da vam donesu nešto što je sasvim različito od opisa u jelovniku. Upravo tim riječima se i obratite konobaru i tražite zamjenu.
* Opravdane situacije na stranu, ali ne koristite se lažnim trikovima kako biste vraćali hranu i maltretirali osoblje, poput izmišljenih ‘muha u supi’ i slično. Samo ćete ispasti razmaženi i bezobrazni, a s takvima se niko ne voli družiti.

2. „Doggy bag” ili nošenje hrane kući
* U većini restorana u svijetu danas je sasvim u redu da vam na kraju jela zapakuju preostalu hranu u posudice od aluminijske folije kako biste je ponijeli kući. Konobari će vas tamo često sami pitati da li želite da vam zapakuju hranu. Možda niste bili gladni, a osim toga, porcije znaju biti toliko velike, da ih rijetko ko može pojesti odjednom, pa je i glupo da se hrana baca. Sad se čak prakticira i pakovanje napola popijenih boca vina koje vam dobro začepe tako da i njih nosite kući - na kraju krajeva, sve ste to platili!
* Kod nas se ovo dešava rjeđe (o pakovanju vina za ponijeti kući da i ne govorimo!), tj. osoblje restorana se uglavnom ne ponudi da vam zapakuje hranu, a ljudi se često ne sjete upitati ili ih je sramota i misle da će ispasti ‘cigani’ ako takvo nešto zatraže. Znajte da je ovakav zahtjev sasvim legitiman, a što je restoran skuplji, to je ovo i legitimnije. Restorani bi trebali imati spremne posudice za zapakovati hranu ili makar aluminijsku foliju i vrećicu u kojoj ćete to ponijeti. Svijetli primjeri restorana koji će vam bez problema zapakovati ostatke večere, bez da vas ružno pogledaju, su sarajevski restorani „Kod Kibeta” i „Mala kuhinja”. Molimo i druge restorane u BiH da se ugledaju na njih!
* Jedina iznimka kada ne preporučujemo da tražite pakovanje hrane za ponijeti jesu poslovni ručkovi ili večere jer ovo su obično ‘konzervativnija’ druženja i ne znate kako bi kolege, a pogotovo nepoznate stranke mogle reagirati - osim ako se niste jako dobro proveli, pa im predložite da svi ponesete hranu kući, kako se ne biste izdvajali od ostalih.

Prema istraživačima iz Finske, unos vitamina E može produžiti životni vijek. Vitamin E je antioksidant koji štiti tkiva od oštećenja uzrokovanih nestabilnim molekulama koje se nazivaju slobodni radikali. Istraživači s fakulteta u Helsinkiju proveli su veliku randomiziranu studiju u kojoj je u razdoblju od 1985. do 1993. sudjelovalo 10837 osoba starijih od 65 godina, kako bi utvrdili povezanost unosa vitamina E i smrtnosti. Rezultati su pokazali da vitamin E smanjuje smrtnost za 24% kod sudionika starijih od 71 godinu, ali nije utjecao na smrtnost osoba dobi između 65 i 70 godina. Kod 2284 osobe koje su konzumirale vitamin C i pušile manje od kutije cigareta dnevno, vitamin E pomogao je produljiti životni vijek za dvije godine. Prehrambeni izvor vitamin E su kvasac, kukuruz, orasi, sjemenke, masline i biljna ulja.

Iako je manjak natrija uzrok mnogih grčeva u mišićima, istraživanja pokazuju da kalij igra bitnu ulogu u njihovom rješavanju. Trebate nadoknaditi tvari izgubljene znojenjem i pomoći tijelu u apsorpciji tekućine. Banane će vam u svemu tome pomoći. Pune su dobrih ugljikohidrata, kalija i jedna srednje velika banana (400mg kalija i 29g ugljikohidrata) može zamijeniti dvije šnite pšeničnog hljeba.Jedete li koru možete ublažiti depresiju. Tajvanski znanstvenici otkrili su da je kora banane bogata serotoninom, te može ublažiti simptome depresije.

Kora je dobra i za oči jer sadrži antioksidant lutein, koji štiti oči od UV zraka, glavnog uzročnika mrene. No, kako je jesti? Istraživački tim preporučio je kuhanje kore oko 10 minuta i ispijanje ohlađene vode ili miksanje u sokovniku.