Kikiriki bi mogao postati važno oružje u borbi protiv srčanoga udara, pokazuju rezultati posljednjeg istraživanja. Grickanje kikirikija ili jedenje maslaca od kikirikija najmanje pet puta sedmično može prepoloviti rizik od srčanoga udara. Otkriveno je da kikiriki snižava kolesterol, spriječava upale i poboljšava stanje krvnih stanica oko srca. U razdoblju od 22 godine naučnici s Harvarda promatrali su 6 tisuća žena s dijabetesom tipa dva, koji povećava rizik za srčani i moždani udar. Te žene imale su poseban režim prehrane, a svake dvije do četiri godine ispunjavale su upitnike o načinu prehrane. Kada su naučnici usporedili rezultate, otkrili su da su žene koje su jele kikiriki bile zaštićenije od srčanih i moždanih udara. Iznenađenje je što je rizik smanjen za čak 44 posto. 'Iznimno je korisno u prehranu staviti i kikiriki jer smanjuje kolesterol i pomaže zdravlju. Naravno, i kikiriki treba konzumirati u umjerenim količinama. Svakoga dana pomalo i nikako ne pretjerivati jer to neće donijeti ništa dobro organizmu', istaknula je znanstvenica Ellen Mason.

Iako ga najčešće koristimo u svojoj kuhinji kao odličan začin i dodatak skoro svakom jelu, peršun je i pravi lijek. Narodna medicina ističe prije svega njegovo bogatstvo dragocjenim vitaminom C i to čak 250 mg u oko 100 grama listova.

Peršun je bogat i folnom kiselinom koja je neophodna u procesu stavranja crvenih krvnih zrnaca, odnosno u prevenciji nastanka malokrvnosti. Ova ljekovita biljka sadrži i supstance koje pospješuju mokrenje, čiste naše mokraćne puteve i bubrege. Preporučuje se uzimanje jedne šolje čaja od peršuna svaki dan. Oko 50 grama listova ove biljke prelije se sa litrom vruće vode, zatim poklopi i ostavi da odstoji oko 10 minuta. Čaj se pije četiri puta dnevno po 2,5 dl.

Nakon što su dva Kanađanina napravila sendvič koji izgleda kao kalorijska atomska bomba, Amerikanci su odlučili pokazati da oni mogu bolje, više i masnije. Ko je uspio u misiji sastavljanja najmoćnijeg sendviča prosudite sami.

The Angry French Canadian sastoji se od prženog hljeba prelivenog javorovim sirupom na kojeg su poslagani pržena slanina, poutine (prženi krompirići posuti mrvljenim sirom i preliveni smeđim umakom) i hot dogovi.

S obzirom na to da su upravo Amerikanci poznati kao apsolutni kraljevi junk fooda, nisu mogli samo mirno gledati kako im Kanađani preuzimaju tu titulu pa su osmislili svoju holesterolsku bombu. Mora se priznati da izgleda znatno ukusnije.

The America je ozbiljan sendvič, ne radi se samo o nasumično pobacanim sastojcima. Njega čini gotovo pola kilograma slanine, skoro kilogram tanko narezanog goveđeg odreska, jedna glavica luka, sir s plemenitom pljesni, hren, senf i dvoje jaja. Sve to je ugurano u pecivo od domaćeg kiselog tijesta.

Uzimanje dodataka prehrani koji sadrže esencijalne masne kiseline može pomoći u smanjenju simptoma predmenstrualnog sindroma. Studija objavljena u časopisu Reproductive Health, pokazala je da unos kapsula koje sadrže otprilike 1 g mješavine esencijalnih masnih kiselina, relzutira značajnim smanjenjem simptoma PMS-a.

Prema studiji, u kojoj je sudjelovalo 120 žena, prijavljeno je svega nekoliko neželjenih učinaka, uglavnom blagih i najvjerojatnije rezultat osjetljivosti na mineralna ulja koje su neke sudionice uzimale kao placebo.

Suplementi koje su uzimale žene u studiji sadržavale su 210 mg gama linoleinske kiseline, 175 mg oleinske kiseline, 345 mg linolne kiseline , 250 mg ostalih višestrukonezasićenih masnih kiselina te 20 mg vitamina E. Rezultati su pokazali da žene koje su 6 mjeseci uzimale suplemente osjetile su veće olakšanje u odnosu na žene koje su suplemente uzimale 3 mjeseca.

Uz sve dobro znane razloge za konzumaciju više voća i povrća, novo istraživanje nagovještava da bi takva praksa mogla smanjiti i rizik od smrti usljed bolesti srca. Istraživači su analizirali podatke preko 300 000 osoba iz 9 europskih zemalja, dobi između 40 i 85 godina, koje su posmatrane 8,5 godina. U tom period 1636 osoba umrlo je usljed posljedica ishemijske bolesti srca, najčešće bolesti i vodećeg uzroka smrtnosti u Europi.

Prema rezultatima studije, osobe koje konzumiraju barem 8 porcija voća i povrća, imaju 22% manji rizik da će umrijeti od ishemijske bolesti srca u odnosu na osobe koje konzumiraju manje od tri porcije dnevno. Porcijom se smatra 80 g namirnice, primjerice mala banana, jabuka srednje veličine ili mala mrkva.

Jeste li znali da kakao osim što se nalazi u čokoladi i služi za pravljenje raznih poslastica koje zadovoljavaju naše potrebe za nečim slatkim može da bude i koristan za naše zdravlja. Kakao obnavlja krvne žile i održava funkciju i na taj način doprinosi zdravlju krvnih žila. Osobe koje dva puta dnevno piju kakao sa visokom razinom flavanola u periodu od 30 dana značajno smanjuju sistoločki krvni tlak koji je jedan od glavnih uzroka infarkta i srčanih bolesti. Na ovaj način ćete poboljšati i funkciju krvnih žila. Kakao takođe, može da obnovi oštećenja na krvnim žilama. Pomoću kakaa se možete riješiti i migrene.

Kakao suzbija aktivnosti proteina koji su zaslužni za nastanak upalnih odgovora koji posljedično uzrokuju migrenu. Kada osjetite umor i pad koncentracije popijte šolju kakaa. Flavanoli, biljne hemikalije koje se nalaz u kakau i tamnoj čokoladi odličan su izbor kojim ćemo se riješiti umora, pada koncentracije i koji će nam vratiti bistrinu. Učinite čudo u kratkom vremenu. Kakao može imati isti učinak kao i aspirin u prevenciji infarkta. I zbog toga zaboravite mliječnu čokoladu ili bijelu i kupujte samo onu najtamniju.

Britanski naučnici otkrili su da parovi bez djece jedu zdravije od onih sa djecom. Istraživači su koristili podatke velikog istraživanja u kojemu je sudjelovalo 7014 porodica koje su 2003. i 2004., tokom dvije sedmice, bilježile kupovinu hrane.

Porodice sa većim primanjima konzumirale su više mesa te više svježeg voća i povrća od ostalih. Na unos šećera i masnoća utjecala je dob, sa starenjem se smanjivao unost istih. No ono što je najviše iznenadilo u ovoj studiji, objavljenoj u časopisu European Review of Agricultural Economics, u decembru prošle godine, je otkriće da se u domaćinstvima bez djece zdravije hrani.

Naime, čak i kada se u obzir uzmu primanja, dob i ostali faktori, u poređenju sa porodicama sa djecom, porodice bez djece, u periodu od dvije sedmice, konzumiraju otprilike 2 kilograma voća i povrća više po osobi. Domaćinstva sa djecom konzumirala su manje mesa, a više mliiječnih proizvoda, žitarica te krompira.