Prema studiji objavljenoj u Journal of Ethnopharmacology, aktivni protein pronađen u korijenu ginsenga pokazuje znakove neuroprotektivne podrške protiv moždanog udara te može blagotvorno djelovati na neurodegenerativne bolesti.
U studiji je ispitivano djelovanje Ginsenoside Rb1 (GRb1) – aktivnog proteina korijena ginsenga, na grupu odraslih miševa sa ishemijskim udarom. Uočeno je da GRb1 značajno povećava broj neuronskih matičnih stanica nakon ishemijskog udara u usporedbi sa miševima kojima ovaj aktivni protein nije davan.

Rezultati osiguravaju novu potporu neuroprotektivnom djelovanju GRb1 protiv ishemijskog udara, te sugeriraju kako bi ovaj aktivni protein mogao imati potencijalno terapijsko djelovanje na ostale neurodegenerativne bolesti poput Alzheimerove i Parkinson-ove bolesti.

Talijanska hrana i kuhinja općenito poput tjestenina i pizze najpopularniji su na svijetu ako je suditi prema međunarodnoj anketi koju je proveo portal Hotels.com. Istraživači su ispitali brojne svjetske putnike o tome što najčešće i najviše jedu te koja im je hrana omiljena. Pokazalo se da su pizza i jela s tjesteninom prvi izbor velike većine ljudi.

Tako je talijanska kuhinja nadmašila razvikanu francusku. Za talijansku hranu najčešće se odlučuje 21 posto ispitanika, za francusku 12 posto, a za tajlandsku oko 11 posto. Velika Britanija sa svojim ribama i krompirom, odrescima, pitom s bubrezima i roast beefom nije ušla ni u prvih 20. Najgora kuhinja i hrana na svijetu je ruska, sudeći prema spomenutoj anketi u kojoj je sudjelovalo 2.500 ljudi. Za Rusiju od njih nitko nije glasovao.

Britanski stručnjaci za zdravlje djece, kako piše na web stranicama British Medical Journal, drže upitnima trenutne proporuke prema kojima se britanskim majkama savjetuje isključivo dojenje prvih 6 mjeseci djeteta. Prema njima, ekskluzivno dojenje prvih 6 mjeseci, i ne upoznavanje sa ostalom hranom, možda nije uvijek u skladu sa najboljim interesima djece. 2001. godine Svjetska zdravstvena organizacija (WHO) izdala je globalne preporuke prema kojima bi se djeca trebala isključivo dojiti tokom prvih 6 mjeseci života. Ove preporuke su se u Velikoj Britaniji počele slijediti tek 2003. a sada stručnjaci za zdravlje djece tvrde da te preporuke, iako imaju smisao u zemljama u razvoju gdje su ograničeni izvori čiste vode i sigurne hrane, možda nisu u najboljem interesu za djecu koja žive u modernom svijetu. Naime, britanski stručnjaci smatraju da isključivo dojenje prvih 6 mjeseci možda ne osigurava adekvatnu količinu nutrijenata potrebnu djeci te dobe te smatraju da djeca mogu biti izložena povećanom riziku od anemije, celijakije te alergija na hranu. Također se “boje” da produženo isključivo dojenje može ugroziti upoznavanje sa novim okusima, posebno sa gorkim okusom koji može biti vrlo važan za kasnije prihvaćanje zelenog lisnatog povrća. To za posljedicu može imati razvoj nezdravih prehrambenih navika te pretilosti, smatraju stručnjaci.

Brojne studije pokazale su da kafa može pružiti zaštitu od dijabetesa tipa 2, sada novo istraživanje provedeno na UCLA nudi potencijalni molekularni mehanizam ovakvog zaštitnog djelovanja kafe.

Protein SHBG (sex hormone-binding globulin) reguliše biološku aktivnost tjelesnih spolnih hormona, testosterona i estrogena, za koje se dugo smatra da igraju ulogu u razvoju dijabetesa tipa 2. A konzumacija kafe, kako se čini, povećava nivo SHBG u plazmi.

Istraživači su pronašli da žene koje konzumiraju četiri šoljice kafe, sa kofeinom, dnevno imaju značajno viši nivo SHBG te za 56% manji rizik za razvoj dijabetesa u odnosu na žene koje kafu ne piju.

Istraživanje naučnika s Harvarda i njihovih britanskih kolega s University of East Anglia sugerira kako bioaktivni sastojci borovnica smanjuju izglede za razvoj hipertenzije. Ključnim se pokazalo djelovanje antocijanina, antioksidansa iz skupine flavonoida, prisutnih i u malinama, jagodama i crnom ribizu.

U prosjeku je sedmična konzumacija jedne porcije borovnica bila povezana s 10% manjim rizikom za povišeni krvni pritisak, pokazali su podaci prikupljani tokom 14 godina od 134000 žena i 47000 muškaraca. Naučnici dodaju kako je pozitivan učinak antocijanina bio najuočljiviji kod ispitanika mlađih od 60 godina. Rezultate istraživanja je objavio American Journal of Clinical Nutrition.

Nalazite se u poslovnoj četvrti Pariza. Između banaka, osiguravajućih društava i drugih ureda pronalazite mali restoran. Moderno je i ugodno uređen, u središtu prostorije nalazi se drveni sto, a na njemu velik izbor salata i još 28 drugih sastojaka poput sušenih paradajza, maslina i svježih začina. Odaberete omiljene sastojke, blagajnica stavlja posudu na vagu, plaćate, a uslužno osoblje vam salatu donosi na stol.

Ništa neobično, osim što se nalazite u McDonald'su. Američki fast-food lanac u jednom pariškom restoranu u četvrti La Defense testira novi poslovni koncept. Potpuno su ukinuti hamburgeri - na meniju su salate za sedam eura. Potrošači mogu izabrati između pet McDonald'sovih recepata za salate ili sastaviti vlastitu, objašnjava Isabelle Kuster, potpredsjednica poduzeća za Francusku i južnu Europu: "Radi se o prototipu, o svojevrsnom laboratoriju. Koncept ćemo testirati kroz nekoliko mjeseci." McDonald's u Francuskoj zarađuje oko 3,6 milijardi eura godišnje u svojih 1150 restorana čime je Francuska nakon SAD-a najprofitabilnije tržište za američki lanac. McCafe-ima već otežava život Starbucksu, a novim restoranski konceptom ugrozit će i poziciju restorana zdrave hrane. Švedski sto sa salatama testiran je još prošle godine u pariškom predgrađu Clayes-sous-Bois.

Tradicionalan meni McDonald'sa u ovom slučaju nije mijenjan, ali se potrošačima više nisu nudile gotove salate u plastičnim kutijicama nego upravo veliki izbor različitog svježeg povrća. "Prodaju salata smo na taj način utrostručili, a zanimljivo je i da su kupci u tom restoranu potrošili 15 eura po obroku što je četiri eura više od prosjeka naših drugih restorana", ističe Kuster. McDonald's do kraja godine u Francuskoj namjerava otvoriti još 20 restorana sa salatama. Poduzeće se tako namjerava ukrcati na profitabilno tržište zdrave hrane. Logo McDonald'sa u Francuskoj stoga već neko vrijeme više nije na crvenoj, nego na zelenoj podlozi.

Nutrition Journal je objavio studiju njemačkih naučnika koja opovrgava mišljenje da obilan doručak rezultira smanjenjem unosa kalorija tokom ostatka dana. Istraživači sa fakulteta u Muenchenu su utvrdili kako količina unesenih kalorija tokom doručka ne utječe na količinu kalorija unesenih za ručak i večeru. Po njihovim riječima, upravo kontrola kalorija unesenih za vrijeme doručka može olakšati gubitak suvišnih kilograma. U studiji je sudjelovalo 400 ispitanika praćenih 2 sedmice. U prosjeku su osobe koje su za doručak unosile 400 kalorija više od prosjeka imale i cjelodnevni unos kalorija koji je bio prosječno veći upravo za 400 kalorija. Istraživači napominju kako je doručak ključna komponenta uravnotežene prehrane.

U studiji objavljenoj u časopisu Phytomedicine, naučnici su pronašli dokaze prema kojima komponente zelenog čaja mogu zaštititi moždane stanice od oštećenja. Ova otkrića sugeriraju da bi konzumacija zelenog čaja mogla spriječiti razvoj staračke demencije te Alzheimer-ove bolesti. Studija je provedena na fakultetu Newcastle, a cilj joj je bio utvrditi posjeduje li čaj, odnosno njegove aktivne komponente, polifenoli, zaštitna svojstva i nakon što dospiju u probavni sistem. Naime, dosada nije bilo poznato mijenjaju li hemijske reakcije, koje se zbivaju tokom probave, djelotvornost polifenola na usporavanje rasta karcinoma te spriječavanje slabljenja moždanih funkcija. Ova studija je pokazala da ne mijenjaju, odnosno, da polifenoli i nakon procesa probave zadržavaju svoja zaštitna svojstva. Pozitivnu vezu između unosa čaja te rizika od Alzheimer-ove bolesti potvrdile su i prije provođene studije. Primjerice, studija iz 2005., objavljena u Journal of Neuroscience, pokazala je da EGCG, komponenta zelenog čaja, djeluje kao protein blokator spriječavajući kemijske reakcije koje najčešće vode do oštećenja živaca i gubitka pamćenja koji se povezuju s Alzheimer-ovom bolešću.