Cink je uključen u brojne stanične funkcije, uključujući popravak DNA i održavanje imunološkog sistema. Studija objavljena u American Journal of Clinical Nutrition, istraživala je utjecaj prehrambenog cinka na ishod karcinoma prostate kod 525 muškaraca starijih od 80 godina kojima je karcinom dijagnosticiran između 1989. i 1994. U periodu od, prosječnih, 6,4 godine, 218 (42%) osoba umrlo je zbog posljedica karcinoma prostate, a njih 257 (49%) umrlo je uslijed drugih uzroka. Uočeno je da je veći prehrambeni unos cinka povezan sa smanjenim rizikom od smrti uslijed karcinoma prostate, posebice kod muškaraca sa lokaliziranom bolešću.

Studija objavljena u januarskom izdanju časopisa The American Journal of Pathology, ispitivala je utjecaj prehrambenih masnoća i kolesterola na razvoj karcinoma dojke kod miševa. Rezultati su pokazali da su miševi hranjeni tipičnom zapadnjačkom prehranom predisponirani za razvoj tumora dojke te mogu razviti veće tumore koji rastu brže i lakše metastaziraju u odnosu na miševe koji su dobivali kontrolnu prehranu.

Miševima je davana prehrana kojoj su u ukupnom energetskom unosu masti osiguravale 21,2%, a kolesterol 0,2% energije, što je približno obilježje zapadnjačke prehrane. Kontrolna grupa miševa hranjena je „normalnom“ prehranom koja je sadržavala 4,5% masnoće i bez kolesterola. Istraživači su pronašli da se tumori puno brže razvijaju kod miševa hranjenih prehranom bogatom mastima i kolesterolom.

U ovo grupi, broj tumora se gotovo udvostručio, a tumori su bili 50% veći nego oni koje su imali miševi hranjeni normalnom prehranom Kako bi potvrdili agresivnu prirodu tumora kod miševa hranjenih prehranom bogatom kolesterolom i mastima, istraživači su ispitali nivoe nekoliko biomarkera koji pokazuju tumorsku progresiju, a prilikom toga su našli da su tumori ovih miševa znatno više i brže uznapredovali nego tumori koji su nastali kod kontrolnih miševa.

Na ručno izrađene prirodne sapune Dr. Pasha već ste navikli, a odnedavno možete uživati i u novom proizvodu: Dr. Pasha zlatnom medu. Med je izuzetna namirnica poznata po svom bogatom nutritivnom sastavu, pa se za njega s pravom kaže da je to najsavršeniji proizvod Majke prirode. Dr. Pasha zlatni med možete pronaći u četiri okusa: bagrem, livada, lipa i kesten. Med je vrhunskog kvaliteta, proizveden u eko zoni Bosne i Hercegovine – Unsko-sanskom kantonu, pa je, kao i dosadašnji proizvodi, veliki ponos Dr. Pasha porodice.

Dr. Pasha zlatni med dostupan je u pojedinačnim pakovanjima, kao i u luksuznim poklon setovima. Budući da med ima nevjerojatna ljekovita svojstva, djeluje protuupalno, antibakterijski, obnavlja tkiva, smanjuje kolesterol, poboljšava krvnu sliku, te jača imunitet, složit ćete se da je Dr. Pasha zlatni med idealan poklon za vaše najmilije. Proizvode potražite u apotekama.

Japanski istraživači otkrili su da paradajz sadrži nutrijent koji može spriječiti razvoj bolesti krvnih žila. U časopisu Molecular Nutrition & Food Research, istraživači su objavili studiju prema kojoj ekstrahirana komponenta paradajza, 9-okso-oktadekadienska kiselina ima antidislipidemijsko djelovanje.

Za paradajz je otprije poznato da sadrže komponente blagotvorne za zdravlje, no istraživački tim fokusirao se na kompoente koje mogu utjecati na dislipidemiju, stanje uzrokovano abnormalnim količinama lipida, primjerice masti i kolesterola, u krvnim žilama. U studiji su proučavali potencijalno antidislipidemičko djelovanje 9-okso-oktadekadienske kiseline. Pokazano je da navedena komponenta može poboljšati oksidaciju masnih kiselina i doprinijeti regulaciji jetrenog metabolizma masti. Autori stoga smatraju da njihovi rezultati sugeriraju da 9-okso-oktadekadienska kiselina može pomoći u prevenciji bolesti krvnih žila.

Tržište je preplavljeno različitim prehrambenim proizvodima, namirnicama, napicima, dodacima prehrani, za koje se tvrdi da povećavaju mentalnu energiju. Istraživači su stoga proveli reviziju naučnih istraživanja preko 35 prehrambenih artikala za koje se nastojalo utvrditi imaju li utjecaj mentalnu energiju koji bi mogao poduprijeti spomenute tvrdnje. Mentalna energija definirana je kao raspoloženje, motivacija te pamćenje. Istraživanje se posebno fokusiralo na 4 dodatka/sastojka prehrane: ginko bilobu, ginseng, glukozu te omega-3 višestrukonezasićene kiseline. Prema rezultatima revizije, najuvjerljivije dokaze, izuzev kofeina, imala su istraživanja vezana su uz ginko bilobu koji je pokazao utjecaj na određene aspekte raspoloženja i pažnje kod zdravih osoba. Uz ginko bilobu, dovoljno uvjerljive dokaze pružile su i studije prema čijim rezultatima unos omega-3 masnih kiselina usporava slabljenje kognitivnih sposobnosti kao posljedice starenja.

U zemljama u razvoju gdje je visoka učestalost deficita željeza, prenatalna suplementacija željezom i folnom kiselinom poboljšava intelektualne i motoričke funkcije djece školske dobi. Istraživači s Johns Hopkins Bloomberg School of Public Health ispitivali su intelektualne i motoričke sposobnosti djece čije majke su tokom trudnoće primale suplemente željeza i folne kiseline te uočili pozitivnu vezu između suplementacije te intelektualnih sposobnosti uključujući radnu memoriju te finu motoriku. Provedena je kohortna studija u ruralnom dijelu Nepala, u koju je uključeno 676 djece dobi između 7 i 9 godina, a čije su majke ranije sudjelovale u dvostruko-slijepoj randomizirano kontroliranoj studiji o prenatalnoj suplementaciji mikronutrijentima.

Prema rezultatima studije, majčina prenatalna suplementacija željezom i folnom kiselinom pozitivno je povezana sa intelektualnim sposobnostima, određenim aspektima izvršnih funkcija te finom motorikom kod djece školske dobi.

U randomiziranoj crossover studiji 20 subjekata nasumično je odabrano kako bi 4 sedmično bili na jednom od tri prehrambena režima: mediteranskoj prehrani uz dodatak koenzima Q10, mediternskoj prehrani ili prehrani bogatoj zasićenim masnoćama. Pokazano je da je mediteranska prehrana dopunjena koenzimom Q10 polučila najbolje rezultate uz različita blagotvorna djelovanja. U odnosu na prehranu bogatu zasićenim masnoćama, rezultirala je smanjenom postprandijalnom aktivnošću glutation peroksidaze te manjim sniženjem ukupnog nivoa nitrita. Mediteranska i mediteranska prehrana obogaćena koenzimom Q10, u odnosu na prehranu bogatu zasićenim masnoćama, povezane su s značajnijim postprandijalnim poboljšanjem ishemijske reaktivne hiperemije, nižom postprandijalnom lipid peroksidazom, nižom oksidacijom LDL-a i nižim nivoom nitrozamina u plazmi. Nadalje, u odnosu na mediteransku prehranu, mediteranska prehrana obogaćena koenzimom Q10 rezultirala je nižim postprandijalnim smanjenjem ukupnih nitrita te značajnim smanjenjem nivoa proteinskih karbonila kao i razine superoksid dismutaze, CAT-a te aktivnosti GPx. Autori su zaključili da mediteranska prehrana reducira postprandijalni oksidativni stres smanjujući procese stanične oksidacije i povećavajući djelovanje antioksidativnih sistema kod starijih osoba, a dodatak koenzima Q10 dalje potpomaže ovu redoks ravnotežu.

Švedski naučnici s Instituta Karolinska u Stockholmu su izračunali kako osobe koje jedu ribu više od 3 puta sedmično imaju prosječno 16% manji rizik za moždani udar. Istraživači napominju kako se radi o učinku koji je usporediv s efektom uzimanja statina, lijekova namijenjenih snižavanju koncentracije kolesterola u krvi. U 10-godišnjoj studiji je sudjelovalo 34670 ispitanica u dobi od 49 do 83 godine, a rezultate je objavio American Journal of Clinical Nutrition. Naučnici pozitivan učinak ovakve prehrane objašnjavaju djelovanjem omega-3 masnih kiselina koje dovode do snižavanja krvnog pritiska i smanjenja koncentracije masti u krvi. Ranije studije su već povezivale konzumaciju ribe s manjim izgledima za bolesti srca i dijabetes.

Način plaćanja prilikom kupovine utječe na odabir namirnica, objavili su naučnici sa fakulteta Binghamton. Naučnici su bilježili stvarne nabave živežnih namirnica oko 1000 domaćinstava tokom razdoblja od 6 mjeseci i otkrili kako ispitanici koji namirnice plaćaju kreditnom ili karticom tekućeg računa, pokazuju veću sklonost odabiru ''nezdravih'' namirnica i impulsivnoj kupovini. Nadalje, zabilježeno je kako plaćanje gotovinom smanjuje impulzivnu kupovinu i utječe na odabir ''zdravijih'' namirnica. Rezultati nekoliko istraživanja su otkrili kako je plaćanje gotovinom psihološki bolnije od plaćanja karticom i upravo taj osjećaj plaćanja gotovinom obuzdava impulsivno ponašanje i lošiji odabir namirnica. Ovi rezultati ukazuju kako psihološko stanje i način plaćanja interaktivno utječu na vrstu kupljenih namirnica. S obzirom da mnogi konzumenti nastoje kupovati ''zdravije'' namirnice, ali im to često ne polazi za rukom, impulsivnu kupovinu mogu pokušati spriječiti na način da u supermarkete odlaze isključivo sa gotovinom u novčaniku.