Djevojčice koje u školu idu pješice ili biciklom imaju bolje rezultate na testovima verbalnih i matematičkih sposobnosti u odnosu na svoje kolegice koje u školu voze roditelji ili putuju javnim prijevozom. Španski naučnici u časopisu Archives of Pediatrics & Adolescent Medicine napominju kako ovakav efekt nije uočen kod dječaka, što objašnjavaju činjenicom da su dječaci općenito tjelesno aktivniji od djevojčica pa tjelesna aktivnost povezana s putovanjem u školu nema tako izražen učinak. Njihovi se rezultati temelje na praćenju 1700 ispitanika tinejdžerske dobi. Djevojčice u koje su svakog dana prevaljivale duži put do škole su imale dodatno poboljšane rezultate na testovima. Prema postojećim preporukama, djeca i tinejdžeri bi trebali svakodnevno prakticirati bar jedan sat umjerene ili intenzivne tjelesne aktivnosti. Obzirom da mozak tinejdžera prolazi kroz važne promjene glede strukture i funkcije, istraživači vjeruju kako tjelesna aktivnost zbog poboljšanog protoka krvi može imati pozitivan učinak na ovaj proces.

Randomizirana, crossover studija u kojoj je sudjelovalo 14 zdravih subjekata pokazala je da konzumacija zelenog čaja može produžiti osjećaj sitosti. Učesnici su nasumično podijeljeni u dvije grupe, jedna je, uz doručak, dobivala 300 ml zelenog čaja, a druga vodu. Potom im se, nakon 15, 30, 45, 60, 90 i 120 utvrđivao osjećaj sitosti. U grupi koja je konzumirala zeleni čaj utvrđen je značajan porast osjećaja sitosti, također je uočeno da imaju manju želju za konzumacijom omiljene hrane kao i da im nije toliko prijatno konzumirati dodatni zalogaj iste hrane. Na osnovu predočenih rezultata autori studije zaključili su da konzumacija zelenog čaja rezultira dužim osjećajem sitosti.

Zna se da je smanjenje procija jedan od najvažnijih koraka na putu do savršene linije. Kada organizam naviknemo na ogromne količine hrane, smanjenje porcija uistinu nije lagan zadatak. Zato vam nudimo nekoliko savjeta kako kontrolirati porcije hrane koje unosite u organizam!

Počnite s običnom vodom
Prije svakog obroka popijte čašu obične vode. Vjerovali ili ne, tekućina bez okusa i mirisa će smanjiti vaš apetit. Jedite sporije Osim manjih porcija na tanjiru, hranu žvačite sporije. Kasnije će vam ovakav način prehrane ući u naviku, i maleni zalogaji biti će dovoljni da pobijedite glad.

Koristite manje tanjire
Da biste smanjili porcije, ne bi bilo loše da za serviranje jela koristite manje tanjire. Mnoga istraživanja su potvrdila da ukoliko koristimo veći tanjir, na njega automatski stavljamo više hrane.

Izbjegavajte hranu prije spavanja
Doručak je najvažniji obrok u danu i tog pravila se strogo pridržavajte. Ručak također može biti obilniji, ali za večeru umjesto čipsa i smokija, radije pojedite neko voće koje će vas također zasititi.

Muškarci lakše i jednostavnije kontroliraju apetit od žena, što može objasniti razliku u broju pretilih osoba između dvaju spolova, pokazalo je istraživanje američkih naučnika. Naučnici su u istraživanje uključili 23 osobe normalne težine i dobrog zdravstvenog stanja, koje su, zbog istraživanja bile prisiljene gladovati 17 sati. Tokom 'posta' sudionici istraživanja - deset muškaraca i trinaest žena podvrgnuti su dvama pokusima. Najprije je od svih bilo zatraženo da zamišljaju omiljene slane i slatke namirnice, a zatim su ih autori istraživanja podučili tehnici "kognitivne zabrane", kojoj je cilj pokušati svjesno spriječiti ili smanjiti na najmanju mjeru osjećaj gladi ili želju za jelom. Nakon što su se ispitanici usredotočili na omiljene namirnice, osjećaj gladi i želja za hranom povećala se kod muškaraca i žena, što je zabilježeno tomografijom mozga. Tokom drugog pokusa, tehnike kontroliranja želje za hranom omogućile su značajno smanjenje želje za jelom samo kod muškaraca, ustvrdili su naučnici. Tomografijom je ustanovljeno da je kod muškaraca, koji su primijenili tehniku svjesne kontrole želje za hranom, zamijećena manja stimulacija dijelova mozga u kojima se nalaze centri za regulaciju emocija i motivacije. Te dijelove mozga karakterizira značajna uloga u pojavi svjesne želje za hranom. Naučnici smatraju da bi se tako mogla objasniti veća moć muškaraca u kontroli potrebe za jelom, uz primjenu tehnike kognitivne zabrane. Spomenutom rezultatu u prilog ide i činjenica da je tokom 2006. u SAD-u pretilima smatrano 33,3 posto muškaraca i 35,3 posto žena.

Većina ljudi, naročito pripadnice nježnijeg izbjegavaju orašaste plodove jer sadrže puno kalorija, međutim kikiriki, bademi i orasi sadrže mnoga ljekovita svojstva. Da ove namirnice imaju blagotvoran učinak na organizam, pokazala su i najnovija istraživanja. Naime, orašasti plodovi sadrže oleinske kiseline koje se primjerice nalaze i u maslinovom ulju. Od svih vrsta, najviše zdravlja 'krije se' u kikirikiju. Osobito blagotvoran učinak ima na kardiovaskularni sistem. Redovnom konzumacijom kikirikija rizik od srčanih oboljenja smanjit ćete za čak 70 posto. Bademi primjerice smanjuju rizik od Alzheimerove bolesti dok su pistacije dobre za kosu, vid, bubrege. Lješnjacima poboljšajte rad moždanih vijuga, a nezamjenjiv su lijek protiv depresije. Ukoliko ih nemate u blizini osmijeh na lice izmamiti će vam i šačica badema.

Miševi pod stresom koji su opetovano bili na redukcijskim dijetama konzumirali su veću količinu hrane nego miševi pod stresom koji nisu bila na istim dijetama. Rezultati studije objavljene u The Journal of Neuroscience nagoviještavaju da umjerena promjena prehrambenih navika može promijeniti odgovor mozga na stres te osobe koje stalno provode redukcijske dijete učiniti podložnijima porastu tjelesne mase. Istraživači sa fakulteta u Pennsylvaniji ispitali su ponašanje tog nivoa hormona miševa na redukcijskim dijetama. Nakon trotjednog provođenja dijete miševi su izgubili 10-15 % tjelesne mase. Pri tome je utvrđeno da im je porastao nivo hormona stresa, kortikosterona, te da pokazuju depresivno ponašanje. Također je utvrđeno da se promijenilo nekoliko gena važnih za regulaciju stresa i hranjenje. Kako bi istražili utječu li ove molekularne promjene na buduće ponašanje, istraživači su miševe izložili stresu i promatrali koliko masne hrane će pojesti. Uočeno je da miševi koji su prethodno bili na redukcijskoj dijeti konzumiraju više hrane u odnosu na miševe koji na dijeti nisu bili.

Prema novoj studiji objavljenoj u American Journal of Clinical Nutrition, povišen unos hrane bogate magnezijom može se povezati sa smanjenim rizikom za iznenadnu srčanu smrt kod žena. Prema rezultatima studije, najviši prehrambeni unos magnezija rezultirao je smanjenjem rizika za iznenadnu srčanu smrt za 37% u usporedbi sa najnižim prehrambenim unosom magnezija. Također je uočena pozitivna veza između nivoa magnezija u krvi te smanjenog rizika od iznenadne srčane smrti. U brojkama, svako povećanje razine magnezija za 0,25 mg u decilitru krvi rezultiralo je smanjenjem rizika od iznenadne srčane smrti za 41%. U studiji su analizirani podaci 88375 žena praćenih tokom 26 godina. U tom periodu dokumentirano je 505 novih slučajeva iznenadne srčane smrti. Nakon što su u obzir uzeli ostale potencijalne faktore rizika za iznenadnu srčanu smrt, primjerice pušenje, dob, prisutnost kardiovaskularnih bolesti, istraživači su utvrdili da najviši unos magnezija hranom te najviši nivo magnezija u krvi značajno smanjuje rizik od iznenadne srčane smrti, u usporedbi sa najnižim unosom magnezija te najnižim nivoom magnezija u krvi. Prehrambeni izvor magnezija uključuje zeleno lisnato povrće, meso, grahorice i žitarice, orašaste plodove i mlijeko.

Čini se da vježbanje i nema toliko važnu ulogu u mršavljenju koliko u održavanju težine, točnije tjelesne mase. No, prije nego što odbacite svoje sprave za vježbanje, pričekajte još malo. Ne treba odbaciti vježbanje kao metodu mršavljenja, ali trebalo bi shvatiti kakav utjecaj vježbanje ima na vaše tijelo, u čemu vam može ili ne može pomoći. Novija istraživanja sve uspješnije razrješavaju neke još uvijek skrivene tajne utjecaja vježbanja na metabolizam, apetit i, općenito, naše tijelo. Tako se, primjerice, metabolički utjecaji vježbanja razlikuju kod muškaraca i žena.

Nema velike „filozofije" oko toga kako smršati. Sagorjeti više kalorija nego što ih unesemo u tijelo. Manje jesti ili više vježbati. Ili, najbolje, oboje. No, nije to baš tako jednostavno i lako jer proces otežavaju začkoljice u obliku naših hormona. Vježbanjem se mijenjaju razine hormona u tijelu vezanih za apetit kao što su acilirani grelin, koji pojačava našu želju za hranom, te inzulin i leptin koji imaju utjecaj na način kojim tijelo sagorijeva kalorije.

Tako je prošle godine na konferenciji American College of Sports Medicine predstavljeno istraživanje u kojemu su mladi muškarci 90 minuta vježbali poprilično visokim intenzitetom, nakon čega im je zabilježen pad koncentracije aciliranog grelina u krvi pa tako i želja za hranom ostatak tog dana. Vježbanje je oslabilo njihov apetit. No, drugačije je sa ženskim tijelom. Ako se sagorijeva više kalorija nego što unesete, povećava se nivo aciliranog grelina u krvi, smanjuje se koncentracija inzulina, što znači da vas vaše tijelo, drage dame, „zove" da nadoknadite sve one kalorije koje ste vježbanjem izgubile. Život nije fer, sada je i naučno dokazano. Dakle, fiziološki gledano, žene imaju mehanizme kojima se bolje čuva masnoća u tijelu, što evolucijski objašnjavamo potrebom da skladištimo energiju u uvijek moguće reproduktivne svrhe. No, kada žene uspiju skinuti kilograme, čest je slučaj da se tokom vremena kilogrami vrate nazad. A tu se vježbanje pokazuje ključnim. U istraživanju objavljenom prošli mjesec u časopisu American Medical Association, naučnici sa fakulteta u Harvardu istražili su podatke o 34.000 žena. Istraživanje je započelo kada su žene imale prosječno 54 godine i pratilo ih je sljedećih 13 godina. Tokom tog vremena žene su prosječno dobile nešto manje od tri kilograma. Neke su dobile puno više, a žene čija je težina ostala nepromijenjena izjavile su kako su skoro svaki dan vježbale oko sat vremena. Treba napomenuti kako se nije radilo o naporom vježbanju nego o intenzitetu vježbanja jednakom otprilike žustrijem hodanju. Mršanje ne mora biti tako mučan proces. Izgladnjivati se, „ubijati" na pokretnim trakama trčeći, dizati utege i onda se boriti protiv večere zaista nema smisla. Za početak je dovoljno, što češće možete, odbaciti stolice.

Zdrav životni stil može dovesti do 80%-tnog smanjenja rizika za prvi moždani udar, objavio je stručni časopis Stroke. Američki naučnici s Duke University dodaju kako se u toj zemlji godišnje bilježi 795000 moždanih udara, u 77% slučajeva kod osoba kojima je to prvi moždani udar. Glavni faktori rizika su dob i pretilost, a zbog napretka u prevenciji je došlo do 30%-tnog smanjenja stope smrtnosti nakon moždanog udara. Uz održavanje zdrave tjelesne mase, najizraženiji učinak glede smanjenja rizika za moždani udar su imali izbjegavanje pušenja, pridržavanje prehrane s visokim udjelom voća i povrća, održavanje niske koncentracije tzv. lošeg kolesterola (LDL) te kontrola krvnog pritiska.

Druga po redu dodatna nagrada iznenađenja koju, u sklopu nagradne igre «Chipsy je odriješio kesicu», zajedno provode kompanija Marbo Product, kao članica grupacije PepsiCo International, i UniCredit Group u Bosni i Hercegovini, uručena je radnici sa farme krava kod Tomislavgrada Ilhani Muzaferović. Kao 500-ta «jubilarna» dobitnica sume od 200 konvertibilnih maraka na UniCredit debitnoj kartici, Ilhana Muzaferović nagrađena je i s onoliko kesica čipsa Marbo Chipsy od 100 grama, koliko je teška, ali i s dvije karte za jednu od utakmica Lige prvaka, čiji je sponzor UniCredit. Ona je teška 70 kg te je dobila 70 komada kesica čipsa od 100 grama. Nedavno je tako nagrađen i 250-ti dobitnik.

«Ovolikom čipsu mnogo se obradovao moj mali sin Aldin. On me je i nagovorio da pošaljem kod iz vrećice čipsa», kazala je Ilhana Muzaferović kao 500-ta dobitnica.

U sklopu kampanje «Chipsy je odriješio kesicu», kupci popularnog čipsa Marbo Chipsy sve do 31. decembra 2010. godine u mogućnosti su da se putem SMS poruke kandidiraju za UniCredit debitnu karticu sa iznosom od 200 konvertibilnih maraka. Svakog dana dijeli se 10 kartica, a do kraja godine ukupno će biti izdato 820 nagradnih kartica ove vodeće evropske banke.