Prema istraživanju objavljenom u Circulation: Journal of the American Heart Association, djeca koja jedu velike količine voća i povrća imaju manji rizik za krute arterije u ranoj odrasloj dobi. Istraživači su 27 godina pratili 1622 osobe dobi od 3 do 18 godina te uporedili karakteristike životnog stila u djetinstvu te u odrasloj dobi, uključujući konzumaciju voća i povrća, maslaca, alkohola, pušenje te tjelesnu aktivnost s frekvencijom pulsa u ranoj odrasloj dobi. Frekvencija pulsa procjenjuje krutost arterija. Rezultati istraživanja pokazali su sljedeće:
• Nizak unos povrća u djetinstvu povezan je s većom frekvencijom pulsa u odrasloj dobi čak i kada se u obzir uzmu faktori rizika za kardiovaskularne bolesti, primjerice razina HDL-a i LDL-a (dobrog i lošeg kolesterola)
• Osobe koje su konzumirale najviše voća i povrća od djetinstva do odrasle dobi, imale su za 6% nižu frekvenciju pulsa u odnosu na one koji su konzumirali najmanje količine voća i povrća
• Faktori rizika koji prate odrđen životni stil u djetinstvu (niska konzumacija voća i povrća, nedovoljna tjelesna aktivnost te pušenje) direktno su povezani s frekvencijom pulsa u odrasloj dobi.

Ekstrakti acaia, jagoda i kupina mogu poboljšati funkciju neurona te potencijalno zaštititi mozak koji stari. Mehanizam prirodne zaštite mozga naziva se autofagija a uključuje kontroliranu degradaciju stanica te recikliranje toksičnih proteina. Taj mehanizam starenjem slabi, no istraživači sa fakulteta Tufts vjeruju da ektrakti crvenog bobičastog voća mogu produžiti autofagiju te posljedično doprinijeti zdravlju mozga. Ispitivano je protuupalno djelovanje ekstrakta acaia na glavne obrambene stanice mozga – mikroglije – glodavaca. Rezultati su pokazali da ekstrahirana frakcija pulpe acaia pruža zaštitu od otpuštanja protuupalnih tvari uključujući COX2 i TNF-alfa. Istraživači naglašavaju da ovakvi rezultati, koji pokazuju sposobnost acaia da se suprostavi upalnim i oksidativnim mediatorima starenja na staničnoj razini, ukazuju na blagotvorno djelovanja acaia na produžavanje zdravlja mozga tokom starenja.

Nova studija sugerira kako povećani unos omega-3 masnih kiselina može smanjiti šanse za razvoj senilne makularne degeneracije, vodećeg uzroka gubitka vida u razvijenim zemljama. Američki naučnici s Johns Hopkins University su tokom jedne godine pratili unos hrane kod 2391 ispitanika u dobi od 65 do 84 godine. Pokazalo se kako je senilna makularna degeneracija znatno češća kod osobe koje konzumiraju najmanje količine ribe i druge hrane koja obiluje omega-3 masnim kiselinama. Ranije studije su već ukazale na prisutnost velikih koncentracija omega-3 masnih kiselina u mrežnici oka, napominju istraživači. Testiranja provedena na životinjama su već pokazala kako veći unos omega-3 masnih kiselina smanjuje šanse za razvoj drugih bolesti oka.

Prema studiji objavljenoj u Molecular Nutrition & Food Research, jabučni smoothie crijevima osigurava veću količinu polifenola veće bioiskoristivosti nego jabučni sok ili jabukovača. Istraživači vjeruju da bi stoga smoothie mogao biti djelotvorniji u prevenciji hroničnih bolesti crijeva nego sok od jabuke i jabukovača. Istraživači su željeli odrediti količine polifenola i kvinične kiseline koje dospiju do vrećica za ileostomiju (vrećice reflektiraju sliku crijeva zdrave osobe) nakon konzumacije jabučnog smoothiea, napitka koji sadrži 60% mutnog soka od jabuke te 40% pirea od jabuke ili jabukovače. Sadržaj vrećica za ileostomiju sakupljan je prije te 1, 2, 4, 6 te 8 sati nakon konzumacije navedenih napitaka, te se u njemu utvrđivao sadržaj polifenola te kvinične kiseline. Količina spomenutih aktivnih tvari u vrećici bila je značajno veća nakon konzumacije smoothiea, nego nakon konzumacije soka ili jabukovače.

Mladi kada su umorni jedu povećane količine nezdrave hrane, pokazala je američka studija objavljena u stručnom časopisu "Sleep". Tinejdžeri koji spavaju manje od osam sati jedu više masne hrane i grickalica od onih koji spavaju više od osam sati, izvijestili su naučnici koji su proučavali prehrambene navike mladih u dobi od 16 do 19 godina. Nedovoljno sna i previše nezdrave hrane može uzrokovati pretilost mlade osobe, a s njom i srčane bolesti i probleme s cirkulacijom, upozoravaju stručnjaci. Istraživanje je pokazalo da djevojčice češće mijenjaju prehrambene navike, ako ostaju duže budne. Istraživači su utvrdili da svaki dodatni sat sna smanjuje mogućnost pretrpavanja grickalicama za u prosjeku 21 posto.

Premda se đumbir u kuhinji koristi već dugi niz godina, još uvijek postoje osobe koje sumnjaju u 'moć' ovog začina. No, osim što pomaže pri mršavljenju, blagotvorno utječe na dišni sustav i poboljšava pamćenje, đumbir je odlična prevencija za rak jajnika. Da je smanjuje rizik od ove zloćudne bolesti pokazalo je i nedavno istraživanje američkih znanstvenika sa fakulteta Michigan. Ukoliko se tumor i pojavi, ovaj izgledom neprivlačan korijen sprečava njegovo širenje. Već od prije je poznato da ima blagotvoran učinak na probavu, a konzumaciju ovog začina trebale bi pojačati i osobe koje imaju problema s masnim naslagama. Đumbir je odličan lijek za skidanje povišene temperature.

Nalazi naučnika s Harvarda sugeriraju kako masne naslage smještene u predjelu abdomena mogu dovesti do povećanja šansi za razvoj osteoporoze. Na uzorku od 50 ispitanica koje još nisu ušle u menopauzu je utvrđeno kako je prisutnost masnog tkiva oko struka izravno povezana s manjom gustoćom kostiju i kasnijom pojavom osteoporoze. Istraživači dodaju kako je najizraženiji negativni učinak imalo upravo masno tkivo s abdomena za koje je već poznato da ima negativan utjecaj na funkciju srca i gušterače. Ostali faktori rizika za osteoporozu uključuju pomanjkanje estrogena, prehranu s malim udjelom kalcija i vitamina D, poremećaje u prehrani, neke lijekove, sjedilački način života, pušenje i pretjeranu konzumaciju alkohola.

Neki ljudi više su skloni taloženju masnih naslaga nego drugi. S druge strane, ima i ljudi koji mogu pojesti velike količine hrane, a da se pri tome ni najmanje ne udebljaju. Prije mnogo godina debljina je predstavljala veliku prednost pri preživljavanju: u vrijeme nestašice hrane deblji ljudi mogli su neko vrijeme živjeti od svojih masnih naslaga. Ukoliko otkrijete da ste i vi jedna od osoba koje priroda nije nagradila genom protiv debljanja, ne morate se odmah pomiriti s činjenicom kako ćete biti debeli. Možete se pokrenuti i učiniti nešto da se to ne dogodi!

Danas je mnogo toga lakše
Jedemo previše i premasno. Najvažnije zamke u kojima se kriju kalorije su: gotovi proizvodi, grickalice poput čokoladica, čipsa, torti i kolača, peciva, zatim alkohol, fast food (pomfrit, hrenovke i sl.), meso, kobasice i narezak. Današnji životni uslovi omogućavaju nam prilično lagodan život: uredski posao, automobil, televizor, kino, pokretne stepenice, lift i kompjuteri - zahvaljujući tim tekovinama modernog društva jedva da se i moramo fizički aktivirati. No upravo je to otrov koji nas truje. Ukoliko čovjek, koji je sklon debljanju, mnogo jede i ne kreće se dovoljno neminovno će doći do viška kilograma. Jer, konzumira više energije nego što zapravo potroši. Prekomjernu težinu možete izbjeći uravnoteženom prehranom i uz dovoljno tjelesne aktivnosti.

Austrijski istraživači pokazali su da previsok unos kolesterola prehranom kod laboratorijskih miševa uzrokuje patološko stanje slično Alzheimer-ovoj bolesti. Rezultate studije objavili su u časopisu Molecular Cellular Neuroscience. Cilj studije bio je ispitati utjecaj hiperkolesterolemije kod odraslih štakora. Štakori su hranjeni normalnom prehranom (kontrolna skupina) ili specijalnom prehranom obogaćenom kolesterolom. Pet mjeseci od početka studije štakori su testirani na poremećaje u ponašanju i patološke markere slične onima koji se nalaze u mozgu oboljelih od Alzheimer-ove bolesti. Rezultati su pokazali da kronična hiperkolesterolemija uzrokuje poremećaj pamćenja, kolinergičnu disfunkciju, upalu, povišen nivo kortikalnog beta-amiloida i tau-a te mikrokrvarenja, sve čimbenike koji ukazuju na patologiju koja karakterizira Alzheimer-ovu bolest.

Prema istraživanju objavljenom u časopisu Human Psychopharmacology: Clinical and Experimental, kombinacija kofeina i glukoze može poboljšati moždanu aktivnost. U dvostruko-slijepoj randomiziranoj studiji sudionicima su davani napici koji su sadržavali ili kofein, ili glukozu ili kombinaciju navedenih ili vodu (placebo) nakon čega su im testirane kognitivne sposobnosti. Rezultati testiranja su pokazali da kofein i glukoza u kombinaciji poboljšaju kognitive izvedbe u smislu poboljšanja pažnje i radne memorije povećavajući učinkovitost mozga u područjima odgovornima za ove dvije funkcije.