Prema rezultatima prospektivne studije u kojoj je sudjelovalo 25 666 Japanaca i 32 622 Japanke, u dobi između 45 i 75 godina, povišen unos bijele riže može se povezati s povećanim rizikom od dijabetesa tipa 2 kod žena. Unos hrane procijenjen je upitnikom frekvencije konzumiranja namirnica. Tokom petogodišnjeg praćenja sudionika dijagnosticirano je 1103 novih slučajeva dijabetesa tipa 2. Pri tome je, kod žena, uočeno postojanje veze između povećane konzumacije bijele riže i povećanog rizika za razvoj dijabetesa tipa 2. Žene koje su konzumirale najviše bijele riže imale su 65% viši rizik za razvoj bolesti od žena koje su konzumirale najmanje bijele riže. Kod muškaraca je ova veza bila značajna samo u slučaju muškaraca koji nisu prakticirali nikakav oblik tjelesne aktivnosti.

Naučni časopis Archives of Internal Medicine je objavio rezultate istraživanja provedenog u SAD koje sugerira kako česta konzumacija voća i povrća smanjuje rizik za smrt. Istraživači iz Centara za kontrolu i prevenciju bolesti (CDC) dodaju kako se tokom 14 godina studije ključnim pokazao unos antioksidansa prisutnih u voću i povrću. Tako su ispitanici s najvišom koncentracijom antioksidansa alfa-karotena u krvi imali 39% manji rizik za smrt od bolesti srca i raka, ali i ostalih uzroka. U istraživanju je sudjelovalo 15318 ispitanika. Alfa-karoten spada u karotenoide, grupu antioksidansa koja uključuje i beta-karoten i likopen, a u najvećim količinama je prisutan u mrkvi, brokuli, grašku, špinatu i salati. Naučnici dodaju kako postoje velike sličnosti između alfa-karotena i beta-karotena, no njihovi nalazi pokazuju kako je alfa-karoten učinkovitiji u zaštiti stanica mozga, jetre i kože.

Osobe s viškom kilograma imaju znatno razvijeniji osjet mirisa, sugerira istraživanje britanskih naučnika s University of Portsmouth. Istraživači smatraju kako upravo ova osobina može otežati pokušaje održavanja zdrave tjelesne mase. Po nalazima ranijih studija, dio mozga zadužen za obrađivanje informacija o mirisima je također povezan s centrima ključnima za apetit. U novom istraživanju su sudjelovala 64 ispitanika, a rezultate je objavio časopis Chemical Senses. Pokazalo se i kako do poboljšanja osjeta mirisa dolazi nakon konzumacije hrane. Ova je pojava također bila izraženija kod ispitanika s većim indeksom tjelesne mase.

Istraživanje provedeno u Izraelu je pokazalo kako je redovna konzumacija soka od nara kod pacijenata na dijalizi povezana s manjim rizikom za infekcije. Infekcije su drugi najčešći uzrok smrti osoba kojima je nužna dijaliza. Istraživači dodaju kako je pozitivan učinak bio prisutan i kod ispitanika koji su pili nekoliko čaša ovog soka sedmično. Po njihovom mišljenju, ovakve rezultate je moguće objasniti djelovanjem antioksidansa polifenola koji mogu smanjiti izglede za oštećenja stanica od strane tzv. slobodnih radikala. U studiji u kojoj je sudjelovao 101 ispitanik je utvrđeno kako je konzumacija soka od nara bila povezana s 40% manjim izgledima za prvu hospitalizaciju prouzrokovanu infekcijom, te 80% manjim šansama za drugu hospitalizaciju s ovim uzrokom.

Inspirirani epidemiološkim dokazima kako mediteranska prehrana smanjuje rizik od razvitka osteoporoze, naučnici su pokrenuli niz istraživanja o utjecaju maslinovog ulja na zdravlje kostiju. Pokazalo se kako sastojci iz maslinovog ulja oleuropein i hidroksitirosol sudjeluju u borbi protiv upale koja se javlja u kostima. Nova studija objavljena u časopisu Osteoporosis International učvrstila je naučne dokaze o blagotvornom djelovanju maslinovog ulja otkrivši kako oleuropein stimulira aktivnost osteoblasta – stanica odgovornih za izgradnju kostiju i ugrađivanje mineralnih tvari u koštani matriks koje na taj način povećavaju gustoću kostiju te sprječavaju pojavu osteoporoze. Osteoporozu karakterizira niska gustoća koštane mase što dovodi do povećanog rizika prijeloma kostiju poglavito u području kuka, kralježnice i zglobova. Žene su 4 puta više sklonije razvitku osteoporoze od muškaraca, a ova studija ukazuje kako maslinovo ulje, kao bogat izvor oleuropeina, sudjeluje u prevenciji ove vrlo učestale bolesti ženske populacije.

Naime, kako je otkrila nova studija, kada su trudne ženke majmuna konzumirale hranu bogatu mastima, njihovo potomstvo patilo je od anksioznosti i stresa, u odnosu na potomstvo ženki koje su se hranile zdravije tokom trudnoće. I dok su ranije studije otkrile dugotrajne posljedice na fizičko zdravlje mladunčadi, novo istraživanje donosi slične rezultate o psihičkom zdravlju. S obzirom na sličnosti psihologije čovjeka i ostalih primata, utjecaj majčine prehrane na mentalo zdravlje djeteta je doista zastrašujuće, navodi istraživač Kevin Grove. "Čak i ako mladunčad ženki vratimo natrag na normalnu, zdravu prehranu, njihova podložnost stresu i ostalim psihičkim problemima i dalje ostaje. Čini se kako je ovo problem koji počinje još u maternici." Nakon što je mladunčad malo porasla, istraživači su je izložili stresnim situacijama. Potomstvo ženki koje su bile na nezdravoj prehrani pokazivalo je puno više negativnih reakcija na takve podražaje. Posebno je bila osjetljiva ženska mladunčad. Muška se ponašala agresivno, prijeteći uljezu tokom specifičnog testa. Ukupno je 78 posto mladunčadi pokazivalo znakove agresivnog i anksioznog ponašanja, u usporedbi s tek 11 posto onih čije su majke bile na zdravoj prehrani. Bez obzira na to jesu li se ženke udebljale ili ostale na normalnoj tjelesnoj težini, mladunčad je pokazivala simptome. Grove smatra kako problem leži u serotoninu, neurotransmiteru koji potencira osjećaj zadovoljstva. Naime, mozgovi mladunčadi majki koje su bile na prehrani bogatoj mastima, pokazivali su poremećaj u funkcioniranju serotonina. Ono što se dešava, jest da takva prehrana stvara upalu posteljice, što dalje izlaže fetus proteinima upale poznatim kao citokini. Citokini osim toga narušavaju razvoj sustava serotonina. Naučnici sada istražuju kako ublažiti ove posljedice. I dok se čini kako se šteta stvara pri rođenju, promjena prehrane tokom trudnoće može reducirati simptome. To je lekcija koju bi buduće majke trebale ozbiljno shvatiti. "Trudnoća je osjetljiv period vremena za razvoj fetusa. No, ona je također vrijeme kada se zdravlje potomstva može dugoročno poboljšati", zaključuje Grove.

Pacijentima koji imaju bolesne bubrege i idu na dijalizu mogao bi pomoći sok od šipka. Istraživanje provedeno u Izraelu pokazalo je da sok od šipka smanjuje rizik od infekcija, koje su čest uzrok smrti osoba na dijalizi. Dr. Batya Kristal iz bolnice Western Galilee u Nahariyji provela je istraživanje na 101 pacijentu koji su pili sok od šipka ili ''lažni'' sok, pretpostavljajući da bi prehrana bogata antioksidansima (a u šipku ih ima puno) mogla pomoći pacijentima sa zatajenjem bubrega. Nakon što su godinu dana pili pola čaše soka tri puta sedmično, oni koji su pili pravi sok od šipka imali su manje upalnih molekula u krvi, a i rjeđe su morali ići u bolnicu. Od 50 pacijenata koji su pili sok od šipka tokom godine dana, dvoje je trebalo ići u bolnicu barem dva puta. Za poređenje, ta brojka bi iznosila barem 11 kod pacijenata koji ne piju sok od šipka. Ipak, naučnici su ispitali sok od šipka samo od jednog proizvođača, pa se svi stručnjaci ne slažu kako svi sokovi od šipka sigurno pomažu pacijentima koji pate od zatajenja bubrega.

Osobe starije dobi koje konzumiraju veće količine povrća imaju manji rizik za frakture kostiju, objavio je American Journal of Clinical Nutrition. Brojne ranije studije su već pokazale kako osobe koje unose veće količine kalcija i vitamina D zadržavaju veću koštanu masu te im stoga prijete manji izgledi za lomove u starijoj životnoj dobi. Novo istraživanje provedeno na McGill University u Montrealu se sastojalo u praćenju prehrane 3539 ispitanica i 1649 ispitanika starijih od 50 godina. Nakon 7 godina prikupljanja podataka naučnici su izračunali kako na svakih 40% povećanja unosa povrća dolazi do smanjenja rizika za frakture kostiju za 14%. Istraživači napominju kako su u obzir uzeli faktora poput tjelesne mase, pušenja, gustoće kostiju te unosa kalcija i vitamina D.

Od orašastih plodova, najviše zasluga za dobro zdravlje ima kikiriki, o čemu u posljednje vrijeme ima sve više znanstvenih dokaza. Veliko je istraživanje obavljeno od 1980. do 1990. godine na Harvard School of Public Health u Bostonu. Ako žena, primjerice, u tjednu pojede 200 g miješanih oraha, smanjit će rizik od srčanih bolesti za oko 35 posto, a ako umjesto oraha pojede kikiriki, rizik će biti dvostruko smanjen. Recimo da 30 g prženog kikirikija sadrži više od 10 posto dnevnih potreba u dragocjenoj folnoj kiselini. Ima stručnjaka koji pišu o kikirikiju kao dijetetskoj namirnici, premda, s obzirom na svoju veliku energetsku vrijednost, taj epitet ne bi mogao zaslužiti. No, prehrana je uvijek puna iznenađenja, pa je tako i kod kikirikija. Najnovija istraživanja obavljena na Purdue sveučilištu pokazala su da kikiriki, posebno u obliku maslaca za mazanje, izaziva smanjivanje apetita, pa se tako i unatoč velikoj kalorijskoj vrijednosti namirnice, kilogrami gube. Rezultati ovih istraživanja objavljeni su u časopisu International Journal of Obesity. Dobro organizovani eksperiment je pokazao da je grupa koja je dnevno konzumirala 30 grama kikirikija imala niži indeks tjelesne mase od druge skupine koja se hranila na uobičajeni način, ali bez kikirikija. Objašnjenje ovog fenomena relativno je jednostavno; kikiriki je smjesa proteina, biljnih masnoća i topljivih vlakana u obliku hrskave strukture koja izvrsno "pokriva" glad. Istraživači s Purdue fakulteta napravili su poređenje, pa su tako utvrdili da je primjerice pet puta duža "pokrivenost" osjećaja gladi s kikirikijem nego s rižinim snackom kao što je čokolada s rižom. Postoje dokazi da se prženi kikiriki slabo apsorbira, dakle dugo zadržava u želucu i tankom crijevu, što bi mogao biti dodatni razlog za dugotrajno zasićenje.

Na konferenciji u New Orleansu predstavljena su nova saznanja o prednostima grickanja pistacija. Pustite čips, neka nova zanimacija ispred TV-a bude pistacio. Zašto? Čitajte dalje. Do sada je bila poznata činjenica da pistacio pozitivno utječe na krvožilni sistem zbog snižavanja kolesterola, povećanja elastičnosti arterija ali i na smanjenje rizika od srčanih oboljenja. Prema novim istraživanjima, pistacio se preporučuje svima, a najviše dijabetičarima zbog odlične kontrole nivoa šećera u krvi, a da pri tome pruža osjećaj sitosti nakon obroka. Dr. Cyril WC Kendlall: "Kombiniranje pistacija s obrokom smanjuje šećer u krvi nakon jela, što rezultira manjim rizikom od razvijanja dijabetesa tipa 2 i koronarnih bolesti".