Prema studiji objavljenoj u časopisu Nutrition and Cancer, konzumacija povrća i plodova mora može rezultirati smanjenjem rizika od razvoja raka dojke. Istraživači su analizirali podatke o prehrambenim navikama 375 Korejki sa dijagnosticiranim rakom dojke te 375 kontrolnih subjekata iste dobi, a s ciljem utvrđivanja veze između načina prehrane te rizika od raka dojke. Nakon analize 39 grupa namirnica utvrđenih upitnikom o učestalosti konzumiranja, izdvojena su dva prehrambena uzorka, prehrana bogata povrćem i plodovima mora te prehrana bogata škrobom i mesom. Uočeno je da žene koje jedu najveće količine povrća i plodova mora, u usporedbi sa onima koje jedu najmanje količine istih namirnica, imaju 86% manji rizik da će im biti dijagnosticiran rak dojke. Veza između konzumacije namirnica bogatih škrobom i mesa nije utvrđena.

Novo istraživanje Sveučilišta u Illinoisu dokazalo je da se sulforafan, tvar koja se nalazi u brokuli i potiče sintezu bjelančevina koje štite stanice i čuvaju ih od raka, prenosi iz probavnog sustava u ostatak tijela izravno putem tzv. dobrih bakterija. Kada smo zdravi i naša tijela funkcioniraju pri optimalnom kapacitetu, organizam može apsorbirati većinu sulforafana, čime se iz brokule ostvaruju sve njezine antikancerogene dobrobiti. Poznato je da sulforafan ima antikancerogena, antidijabetička i antimikrobna svojstva, no donedavno je znanstvenike mučilo pitanje načina na koji se ova tvar apsorbira u tijelu. Prema najnovijem istraživanju, utvrđeno je da mikororganizmi koji žive u našem probavnom sustavu probavljaju i razlažu glukorafanin, preteču sulforafana, te ga prenose u krvotok, gdje se osiguravaju poznati antikancerogeni učinci. "Prisutnost sulforafana u mjerljivim količinama pokazuje da je on dostupan za apsorpciju u donjim dijelovima probavnog sustava (debelo crijevo). Utješna je to vijest za mnoge ljude koji brokulu redovito prekuhavaju te na taj način uništavaju biljne enzime koji stvaraju sulforafan. Sad znamo da mikroorganizmi u našem debelom crijevu mogu spasiti određenu količinu ovog važnog agensa u borbi protiv raka, čak i kada pretjeramo s kuhanjem brokule", pojasnila je Elizabeth Jeffery, profesorica znanosti o prehrani pri Sveučilištu u Illinoisu. Količina brokule koju ćete pojesti u tri do pet porcija tjedno dovoljna je za postizanje antikancerogenog učinka, dodaje Jeffery i naglašava kako je za potpun učinak ipak preduvjet zdrav probavni sustav s mikroorganizmima koji pravilno funkcioniraju. Jeffrey dodaje kako upravo u tome leži važnost uključivanja prebiotika i probiotika u zdravu prehranu.

Tamna čokolada uz slastan užitak ima blagotvoran učinak na srce, pokazale su studije švedskih naučnika. Ljudi koji jedu čokoladu najmanje jednom sedmično imaju 35 posto manji rizik od bolesti srca, prema njihovom istraživanju. Kakao u čokoladi bogat je ACE enzimom koji regulira ravnotežu tekućina u tijelu te krvni tlak. Aktivnost tog enzima tri sata nakon konzumiranja kakaa se smanjuje i neusporedivo je njegovo djelovanje s lijekovima te se može koristiti kao prvi izbor za liječenje visokog krvnog pritiska, ističu stručnjaci. Za pozitivan učinak nije potrebno uzimanje velikih količina čokolade jer bi to imalo kontraefekt. Kockica čokolade koja u sebi sadržava 70 posto kakaa inhibira enzime katehin i procianidin u tijelo koji povisuje krvni tlak. - Željeli smo istražiti učinak kakaa, budući da sadrži aktivne tvari katehin i procianidin, antioksidanse koji mogu smanjiti štetu koji kisik može učiniti stanicama. Rezultati pokazuju da promjene u načinu života uz pomoć namirnica koje sadrže velike koncentracije katehina i procianidina mogu spriječiti kardiovaskularne bolesti - kaže voditeljica istraživanja Ingrid Persson.

Zajedno smo jači, a dvije glave znaju više od jedne. Slično pravilo vrijedi i kod namirnica - zdravije su i efikasnije kada se jedu u parovima. Autorica knjige "Food Synergy", Elaine Magee, preporučuje sljedeće super kombinacije superhrane: Slanutak i crvena paprika za energiju Konzumacija hrane bogate željezom neće polučiti željenim rezultatom ukoliko je organizam ne može adekvatno probaviti. Vitamin C u crvenoj paprici pomaže tijelu da prihvati željezo ih slanutka.

Špinat i avokado za bolji vid
Špinat sadrži lutein i vitamin A koji štite oči, dok avokado sadrži i zdrave masti koje tijelu trebaju kako bi "upilo" navedene hranjive tvari.

Brokula i jaja za ublažavanje PMS-a
Ako vas iz mjeseca u mjesec muče razdražljivost i loše raspoloženje uslijed PMS-a pokušajte s brokulom i jajima. Brokula je bogata kalcijem kojeg organizam može lako apsorbirati, dok su jaja jedan od najboljih izvora vitamina D.

Paradajz i maslinovo ulje za ljepšu kožu
Antioksidans iz paradajza i zdrave masti maslinovog ulja zajedno smanjuju bore, štite kožu od sunca te ju čine mekšom. Zobene pahuljice i jabuke za zdravo srce Zobene pahuljice sadrže proteine i vlakna te smanjuju razinu štetnih kolesterola, dok jabuke sadrže važne antioksidanse. Mogu se konzumirati u obliku muslija ili zobene kaše.

Piletina i slatki krompir za jači imunitet
Zamijenite obični krompir slatkim koji je bogat vitaminom A te ga poslužite s piletinom koja sadrži cink i tako pomaže tijelu da bolje prihvati i iskoristi vitamin. Piletina i slatki krompir mogu biti pečeni, a ne kuhani.

Nema dokaza da krompiri, kad se spreme na zdrav način, pridonose dobivanju kilograma. Dapače, mogu čak biti i dio programa za mršavljenje, pokazalo je istraživanje provedeno na fakulteta California i američkom Nacionalnom centru za sigurnost hrane i tehnologiju. Naučnici su u studiju uključili 86 muškaraca i žena s prekomjernom težinom i tokom 12 sedmica mjerili su učinke dijete sa smanjenim unosom kalorija i promijenjenim glikemijskim indeksom (mjera učinka ugljikohidrata na nivoa šećera u krvi), ali s dodatkom krompira. Nasumično su grupirane tri skupine ispitanika i svaka je bila na dijeti koja je uključivala pet do sedam porcija krompira sedmično, a rezultati su pokazali da su sve tri grupe izgubile na težini. Jedan krompir srednje veličine sadrži, naime, samo 110 kalorija, sadrži više kalija od banane i gotovo pola dnevno potrebne vrijednosti C vitamina. Osim toga, uopće ne sadrži mast ili kolesterol.

Povećan unos folne kiseline (sintetske forme folata), dovodi do pada nivoa cirkulirajućeg homocisteina, no to ne podrazumijeva i automatsku redukciju kardiovaskularnih incidenata, kaže nova meta-analiza provedena na fakulteta u Oxfordu. Osim za prevenciju fetalnih oštećenja neuralne cijevi (od kojih su najčešće spina bifida i anencefalija) u ranoj trudnoći (22-28 tjedan), folna kiselina u posljednje se vrijeme počela propisivati i u sklopu preventivnih mjera za oboljenja kardiovaskularnog sistema. Primijećeno je kako redovan unos folne kiseline reducira nivo aminokiseline homocisteina koji je definiran kao jedan od markera za kardiovaskularna oboljenja. Međutim, analiza koja je kroz osam velikih studija obuhvatila gotovo 38000 ispitanika u razdoblju od 5 godina, pokazala je kako reducirana razina homocisteina (za 25%) u pojedinaca koji su svakodnevno dobivali folnu kiselinu (0,8-40 mg dnevno), nije smanjila rizik od većih vaskularnih incidenata poput srčanog i moždanog udara. Čini se, stoga, da proizvodi obogaćeni folatima (poput žitarica, kruha i dr.) za sada opravdano nalaze svoju primjenu samo u žena koje planiraju trudnoću.

Podjela na zdrave i nezdrave namirnice je pogrešna jer su mnoge tvrdnje, poput one da neko voće ili povrće štiti od raka, naučno potpuno neutemeljene", tvrdi njemački nutricionist Uwe Knop. Smatra da bi ljudi prilikom izbora namirnica trebali znatno više slušati vlastito tijelo nego savjete navodnih stručnjaka. Naime, svaki čovjek je drugačiji i ima drugačije potrebe što generalne podjele hrane čini beskorisnim. "Istraživanja koja se provode u sferi nutricionizma daju vrlo kontradiktorne rezultate. Vrlo mali broj savjeta koji se prezentiraju kao naučne činjenice zapravo je dokazano", upozorava Knop. Pod znak pitanja dovodi i tvrdnje da prosječan čovjek dnevno treba popiti dvije litre vode: "U normalnim životnim uvjetima sasvim je dovoljno jednostavno utažiti žeđ." Kao primjer navodi crveno meso koje prema jednim istraživanjima uzrokuje rak crijeva dok je u drugima "dokazano" da vegetarijanci imaju znatno veći rizik oboljenja od te vrste raka. Sličnu transformaciju doživjela je i kafa za koju se prvo tvrdilo da tijelu oduzima dragocjenu tekućinu, a sada pomaže u prevenciji raka i gihta. "Čak nije dokazano da voće i povrće štiti od raka te da je crni hljeb bolji od bijelog, a godinama kao zdravo percipirano maslinovo ulje prema najnovijim studijama ima štetno djelovanje na žlijezde u organizmu", podsjeća Knop. Knop tvrdi da ljusko tijelo zna što želi i što mu treba. Traži uravnoteženu prehranu na način da prvo izražava želju za određenom namirnicom, a kasnije šalje signale ugode i zadovoljstva. "Trebamo osluškivati što nam tijelo želi reći, jesti samo kad smo gladni, jesti polako te uživati u svakom zalogaju", zaključuje Knop.

Kompleks kurkumina i fosfatidilkolina reducira relapse (ponovna javljanja) prednjeg uveitisa (upala prednjih struktura oka) za čak 80%, kaže nova talijanska studija. Stručnjaci sa Oftalmološkog odjela Lavagna bolnice proveli su istraživanje na gotovo 300 pacijenata s relapsima uvesitisa, a jednogodišnje praćenje jasno je pokazalo kako ispitanici koji su svakodnevno uzimali preparate navedenog kompleksa su u svega 18% slučajeva razvili prednji uveitis, dok su u ostalih 88% relapsi u potpunosti prestali. Uveitis podrazumijeva skup neugodnih simptoma poput crvenila očiju, osjetljivosti na svjetlost, svrbeža, boli i slabljenja vida, a velik problem predstavljaju upravo učestali relapsi bolesti. Zahvaljujući svojem izraženom protuupalnom učinku, kurkumin bi uskoro mogao pronaći svoju primjenu i kod ostalih upalnih poremećaja oka poput sindroma suhih očiju, alergijskog konjunktivitisa i blefaritisa (upala vjeđa). Pritom je važno napomenuti kako se upotreba fosfolipidno kompleksiranog kurkumina pokazala u potpunosti sigurnom i neškodljivom.

Novo američko istraživanje dodalo je još jedan dokaz koji potkrepljuje teoriju da prejedanje nalikuje ostalim ovisnostima. Istraživači sa Scripps Instituta na Floridi proveli su istraživanje na životinjskom modelu te su uočili promjene u mozgu slične onima koje su prisutne kod heroinskih i kokainskih ovisnika. Riječ je o dopaminskim receptorima u mozgu koji se aktiviraju uslijed osjećaja izrazite ugode (kao npr. kod seksa, konzumacije ukusne masno-slatke hrane, uzbuđenja) te njihova aktivacija održava "dobro raspoloženje" i izazivu "želju za još". Hrana koja je naročito izazivala navedene promjene bila je ukusna i masno-slatka (kobasice, slanina, torta od sira); osim učestalog prejedanja uslijed izloženosti toj hrani, primijetio se i sindrom ustezanja (apstinencija) pri kojem su životinje odbijale svu hranu koja nije bila tako ukusna i sličnog nutritivnog sastava.