Prema studijama vodeće svjetske tvrtke za istraživanje tržišta, KRC Research, koje je vodilo oko 600 dijetetičara i europskih nutricionista, neki „prehrambeni proizvodi za užitak", kao što je sladoled, trebaju ući u uravnoteženu prehranu. Prema rezultatima ispitivanja, čak 83% europskih stručnjaka, smatra da ta vrsta hrane pomaže konzumentima da održe trajnu ravnotežu u prehrani.

Koliko i kako ga jesti?
Prema mišljenju više od polovice ispitanih stručnjaka (51%), sladoled se može naći na jelovniku jednom do dva puta tjedno, a da pritom ne ugrozi ravnotežu u načinu hranjenja. Naravno, sve je pitanje količine, ali također i vrste konzumiranog sladoleda. Idealno bi, jasno, bilo dati prednost laganim ili light receptima, ili, još bolje, hladnim voćnim pripravcima (kao što je sorbeto), koji su mnogo manje kalorični jer imaju u sebi samo šećer; dok su ledene kreme kombinacija kreme i šećera. Danas se nutricionisti i psiholozi slažu koliko je važno, zbog dugotrajnog pozitivnog učinka, ne zabranjivati, već naprotiv predlagati jednu široku lepezu mogućnosti (uvijek pri tom paziti na količinu) i uvrstiti taj užitak u rang uravnotežene prehrane. Činjenica je, da, ako su, u našoj prehrani, mala zadovoljstva umjerena, onda nema mjesta brizi za liniju i zdravlje, jer nam, na duge pruge čine više koristi nego štete...

Nutritivne vrijednosti sladoleda
Sladoled i sorbeto (hladni voćni pripravak), zapravo ne predstavljaju nutricionističku katastrofu, dapače, imaju čak i neke svoje dobre strane (kalcij i fosfor u sladoledu, vitamini u sorbetu). 100 g ledene kreme sadrži u prosjeku 180 kalorija, 3 do 4 % proteina, 7 do 8 % masti i 26 % ugljikohidrata. Sorbeto pripremljen od voćnog pirea sadrži veliku količinu vitamina C (ako je to voće njime bogato); a, kako nema kuhanja, C vitamin ostaje netaknut, jer ga zaleđivanje ne uništava. Sorbeto ne sadrži nimalo masti, jedino ugljikohidrate. Ali, još uvijek ima manje kalorija nego sladoled. Jedna kuglica sladoleda ili sorbeta teži u prosjeku 30 g: najvažnije je da ne dodajemo kuglice. I da izaberemo sladoled s najmanjom količinom kreme! Dopušta se i izvjestan broj aditiva u svim tim proizvodima: 22 razne vrste bojila, agar-agar (crvena alga), karagen (ekstrakti crvenih algi), brašno zrna rogača i tragakant guma (prirodni biljni zgušnjivač) te emulgatori. Svi sastojci su obavezno naznačeni na etiketama pa ih pažljivo pročitajte.

Na što treba paziti?
Međutim, sladoled i sorbeto predstavljaju veliki rizik što se tiče higijene, naročito sladoled koji je savršeno pogodno mjesto za razmnožavanje bakterija. I, nažalost, spadaju među česte uzroke trovanja hranom, posebno ljeti. S tim u vezi, evo i nekoliko upozorenja: - ako je kutija sladoleda pokrivena injem, to znači da se proces hlađenja nije poštovao: i takvu kutiju ne treba kupiti - treba ostati „karakter" i ne kupovati, ni sladoled, ni sorbeto kod pokretnih prodavača na plažama i ostalim javnim mjestima - nikada ne stavljajte ponovno na led ostatak već omekšanog sladoleda, pa makar bio i jako ukusan

Sve one koji vode brigu o unosu kalorija zainteresirat će studija objavljena prije nepunih godinu dana u jednom naučnom časopisu gdje je utvrđeno da konzumiranje nemasnog mlijeka za zajutrak povoljno djeluje na regulaciju tjelesne mase. Rezultat je 9% manji unos hrane za ručak. I, iako se na prvi pogled tih 9% ne čini mnogo, autori studije upozoravaju da se taj rezultat svakako treba promatrati na duge staze. Uostalom, mršavljenje i debljanje rezultat su višegodišnjeg režima prehrane, pa se za reguliranje tjelesne težine preporuča ista metoda - dugoročno i redovno konzumiranje mlijeka za zajutrak!

Studija je obuhvatila 293.907 muškaraca i 198.903 žena u dobi od 51. do 71. godine i trajala je sedam godina. Putem upitnika prikupljeni su podaci o konzumiranoj hrani, upotrebi multivitaminskih dodataka prehrani i kalcija kao dodatka u prehrani. Studijom je utvrđeno da su u muškaraca i žena mlijeko i mliječni proizvodi, ali i kalcij, povezani s manjim rizikom od karcinoma probavnog sistema. Prosječni dnevni unos kalcija kod tih osoba bio je 800 mg na dan. Utvrdilo se također da je samo kalcij povezan s manjim rizikom od karcinoma, posebno karcinoma probavnog sistema, odnosno debelog crijeva. Preporučeni dnevni unos kalcija za muškarce i žene kod nas iznosi 800 mg. Mlijekom i mliječnim proizvodima taj unos nije teško ostvariti, jer je 120 mg kalcija sadržano u 100 ml mlijeka bez obzira na udio mliječne masti. Jedna šoljica mlijeka od 2,5 dcl osigurati će 300 mg kalcija ili 37,5% dnevno preporučene količine. Jednako toliko sadrže i fermentirani mliječni napitci. Prema piramidi pravilne prehrane preporučeni dnevni unos hrane iz skupine mlijeko i mliječni proizvodi iznosi 2 do 3 serviranja (1 serviranje = 1 šoljica odnosno 2,4 ml mlijeka ili fermentiranog napitka ili 45 g svježeg odnosno 55 g polutvrdog sira).

Tajno je oružje bijeli luk, kaže se u studiji što je objavljena u naučnom časopisu Maturitas. U 12-sedmičnom istraživanju na 50 pacijenata, Karen Reid i njezini kolege sa fakulteta u Adelaideu otkrili su da oni koji na dan uzimaju četiri kapsule ekstrakta bijelog luka imaju otprilike 10mm Hg niži krvni pritisak od onih koji su dobivali placebo. Reid kaže kako bijeli luk u nekom drugom obliku, sirov ili u prahu, nema isti učinak.

'Kad kuhate svježi bijeli luk, nestaje sastojak koji smanjuje krvni pritisak', objašnjava.
'Mislim da je veoma važno reći da je ekstrakt bijelog luka kao dodatak prehrani tajno oružje za borbu protiv visokoga pritiska'. Bijeli luk se već dugo smatra zdravim za srce, a tradicionalna indijska ajurvedska medicina stoljećima zagovara upotrebu bijelog luka za sprečavanje visokog pritiska.
'Bijeli luk se već hiljadama godina u ajurvedskoj medicini upotrebljava za spuštanje pritiska', kaže Sundari Ganesh, stručnjak za ajurvedsku medicinu. No Reid kaže kako je njezino istraživanje prvo koje je ocijenilo utjecaj ekstrakta bijelog luka.

Naringenin, antioksidans koji se nalazi u grejpu i citrusnom voću, potiče jetru na razgradnju masti i istovremeno povećava osjetljivost na inzulin, objavio je tim naučnika iz Jeruzalema i SAD-a. U novom istraživanju otkriveno je kako naringenin poticanjem jetre na razgradnju masnih kiselina zapravo stvara uvjete u organizmu sličnim postu. Naime, čini se kako taj antioksidans imitira djelovanje lijekova koji se koriste u svrhu snižavanja masnoća i šećera u krvi nudeći prednosti oba lijeka. Rezultati ove studije ukazuju kako grejp opravdano nosi titulu čistača jetre zahvaljujući naringeninu - nositelju gorkog okusa za kojeg su i ranija istraživanja potvrdila kako ima sposobnost sniziti kolesterol i olakšati simptome dijabetesa.

U skladu sa sve većim nivoom svijesti o zdravlju i zdravoj prehrani, sve je raširenije pribjegavanje prehrambenim opcijama odnosno rješenjima koja usprkos promjenjenom nutritivnom sistemu, u značajnoj mjeri zadržavaju originalni okus, miris, konzistenciju i teksturu. Moglo bi se reći da se na kraju 20. i početku 21. stoljeća u nutricionizmu, među mnoštvom otkrića od kojih su neka komercijalizirana, ističe otkriće i kontinuiran razvoj light proizvoda. Osmišljeni kako bi potrošačima osigurali uživanje u punoći okusa i istovremeno značajno smanjenom broju kalorija, light proizvodi opkolili su police i frižidere  širom svijeta. Gotovo svaki renomirani proizvođač hrane nastoji svojim potrošačima osigurati light varijantu koja se smješka kako iz mlijeka i mliječnih proizvoda, tako iz kategorije mazivih masnoća, voćnih napitaka, slastica, pekarskih proizvoda, džemova te iz grickalica poput čipsa i sličnih proizvoda. Termin light najčešće se upotrebljava u označavanju proizvoda koji, u odnosu na originalne pandane, imaju za otprilike 30% smanjenu energetsku vrijednost. Jedna od najvećih zabluda vezanih uz light hranu je percepcija potrošača da mogu pojesti znatno veću količinu ovakvog proizvoda, što najčešće nije istina. Light proizvodi jesu korisni ako pazimo na unos energije, ali nikakve koristi od ovakve štednje nema ako se pretjera pa je u konačnici ukupan unos energije možda i veći nego da smo pojeli normalan proizvod. Vrste light proizvoda Proizvod koji nosi tvrdnju „light“, lagan ili dijetalan, prema Pravilniku o prehrambenim i zdravstvenim tvrdnjama treba nositi i naznaku jednog ili više svojstava koje utječu na dijetalnost te hrane. Primjerice, može se raditi o smanjenom udjelu masnoća i/ili šećera. Kod sadržaja masti tako možemo govoriti o namirnicama bez masti (gdje proizvod sadrži manje od 0,5 g masti na 100 g ili 100 mL proizvoda) i namirnicama s malom količinom masti (gdje proizvod sadrži maksimalno 3 grama masti na 100 g ili 1,5 grama masti na 100 mL kod namirnica u tekućem stanju). No pojam mast ne podrazumijeva nužno nepoželjni nutrijent; dapače, organizmu je svakodnevnom prehranom kroz masnoće potrebno osigurati barem 25% od ukupnog energetskog unosa. Budući da su se posljednjih desetljeća kao neprijatelji ljudskog zdravlja (preciznije – kardiovaskularnog sustava) iskristalizirali kolesterol i zasićene masti, očekivana je posljedica izbacivanje tih sastojaka iz proizvoda te jasno deklariranje njihove (ostatne) količine. Tako namirnice možemo podijeliti na one s malom količinom zasićenih masnih kiselina (gdje proizvod sadrži najviše 1,5 g zasićenih masnih kiselina i transmasnih na 100 g kiselina u krutome stanju ili 0,75 g/100 ml u tekućem stanju, a niti u jednome slučaju zbroj zasićenih masnih kiselina i transmasnih kiselina ne smije davati više od 10% energije) te na one bez zasićenih masti (gdje proizvod sadrži maksimalno 0,1 g zasićenih masti - zbroj zasićenih masnih kiselina i transmasnih kiselina na 100 g ili 100 ml). Kako masnoće nisu jedini „zlikovac“ kojeg se pokušava u najvećoj mogućoj mjeri eliminirati iz proizvoda (do granice neškodljive po zdravlje i po kvalitetu proizvoda), tu su i ugljikohidratne namirnice koje se također stratificiraju, odnosno deklariraju kao namirnice bez šećera (gdje proizvod sadrži manje od 0,5 grama šećera na 100 g ili 100 ml), namirnice bez dodanog šećera (gdje proizvod ne sadrži nikakve dodane monosaharide ni disaharide niti bilo kakvu drugu hranu koja se koristi zbog svojih svojstava zaslađivanja. Ako su šećeri prirodno prisutni u tom proizvodu / namirnici, na oznaci se mora pojaviti i sljedeća naznaka: »sadrži prirodne šećere«) te namirnice sa malom količinom šećera (gdje proizvod ne sadrži više od 5 g šećera na 100 g u krutom stanju ili više od 2,5 g šećera na 100 ml u tekućem stanju). Ukoliko je fokus na samoj energetskoj vrijednosti, bez raščlanjivanja na skupine nutrijenata, namirnice se mogu podijeliti na one bez energetske vrijednosti / kalorija (gdje proizvod sadrži manje od 4 kcal na 100 grama ili 100 mL), na one niskoenergetske (gdje proizvod sadrži maksimalno 40 kcal na 100 g u krutome stanju ili više od 20 kcal /100 ml u tekućem stanju) te na namirnice sa smanjenom energetskom vrijednošću (gdje je sadržaj kcal u proizvodu smanjen za barem 30 % u odnosu na standardni proizvod).

Zašto biramo light?
Motivi za konzumaciju light proizvoda su različiti, primjerice kontrola tjelesne mase, poboljšanje prehrane, preporuka liječnika u sklopu određenih bolesti poput šećerne bolesti i povišenog krvnog pritiska. Kako bi njihova konzumacija zaista bila učinkovita nužna je selektivnost i umjerenost. Odsustvo ili mala količina određenog nutrijenta (šećera, soli, masti) u light proizvodima često je shvaćeno kao poziv na njihovu neograničenu konzumaciju. Međutim, nikako ne treba zanemariti činjenicu da – usprkos smanjenoj količini nutrijenta odnosno ne dodavanju dodatnih količina istog– proizvod obično ipak sadrži dotični nutrijent te da se njegovom povećanom konzumacijom (uzrokovanom odsustvom grižnje savjesti jer se radi o „light“ proizvodu) postiže jednaki učinak: povećan unos onoga što se izbjegava. Stoga načelo umjerenosti treba u svakom trenutku biti ideja vodilja, jednako kao i činjenica da je organizmu za optimalno funkcioniranje potreban uravnotežen unos svih nutrijenata (55-60% ugljikohidrata, 20-25% masti, 15% proteina uz bitnih 30g prehrambenih vlakana).

Sljedeća informacija će svakako zanimati ne samo sadašnje, nego i buduće roditelje. Nedavno objavljen naučni rad ukazuje na povećanu vjerojatnost oboljevanja novorođenčadi od alergije na kikiriki, ukoliko žene tokom trudnoće konzumiraju ovaj orašasti plod. Koliko je važna pravilna ishrana tokom trudnoće za zdravlje djeteta nakon poroda, pročitajte u nastavku. Prvog novembra 2010. u časopisu Journal of Allergy and Clinical Immunology objavljeni su rezultati istraživanja Scotta H. Sicherera i njegovog znanstvenog tima s instituta Jaffe Food Allergy Institute pri fakultetu Mount Sinai School of Medicine. Istraživanje je temeljeno na čimbenicima koji se povezuju s povećanim rizikom oboljevanja od alergije na kikiriki - alergija na mlijeko i jaja te kožne alergije (ekcemi). Ovakvi faktori uočeni su kod 503 ispitana novorođenčeta od 3 do 15 mjeseci koja prethodno nisu pokazivala alergijske reakcije na kikiriki. Naknadni krvni testovi su pokazali da je od ukupno 503 novorođenčeta 104 bilo značajno osjetljivo na kikiriki. Naučnici smatraju da je glavni uzrok ove osjetljivosti unos kikirikija kroz ishranu majke tokom trudnoće. „Donedavno naučnici nisu bili sigurni igra li konzumacija kikirikija tokom trudnoće kakvu ulogu u razvoju alergije na kikiriki kod novorođenčadi", tvrdi dr. Sicherer. „Naše ispitivanje ne govori nužno da majke ne bi uopće trebale konzumirati kikiriki ili proizvode s kikirikijem tokom trudnoće, ali svakako naglašava potrebu za daljnjim istraživanjem kako bi se produbilo znanje o ishrani u tom prijelomnom životnom razdoblju svake žene i na temelju toga ponudile ispravne prehrambene restrikcije." Potrebna daljnja istraživanja na području alergija u ishrani U SAD-u su prehrambene restrikcije u ishrani tokom trudnoće primjenjivane 2000. godine na preporuku akademije American Academy of Pediatrics. Ukoliko bi u porodičnoj medicinskoj historiji postojao slučaj oboljenja od alergije na kikirki, žene su savjetovane da izbjegavaju konzumaciju kikirikija tokom trudnoće i dojenja. Ista prehrambena restrikacija ukinuta je 2008. godine zbog nedostatka naučnog dokaza sve dok donedavno nisu prikupljena značajna finansijska sredstva koja će omogućiti daljnja istraživanja u tom području. Čak 29,9 miliona američkih dolara uloženo je u istraživanje konzorcija Consortium of Food Allergy Research (CoFAR) koje podrazumijeva kontinuirano observacijsko istraživanje kako bi se bolje razumio glavni „okidač" za nastanak i razvoj alergije na kikiriki, a istovremeno i uzrok alergija na mlijeko i jaja tokom trudnoće. U daljnja istraživanja konzorcija podrazumijeva se i razvoj novih tretmana u liječenju alergija na razne prehrambene namirnice. S obzirom da su navedena istraživanja izvedena na temelju samoopažanja ispitanika, naučnici upozoravaju da takvi rezultati imaju svoja ograničenja. Naime, rezultati samo upućuju na pozitivnu korelaciju između konzumacije kikirikija tokom trudnoće i povećanog rizika pojave ove alergije. S druge strane, iako ograničenja postoje, daljnja istraživanja bi mogla otkriti potencijalni uzrok pojavi alergije na kikiriki te time smanjiti njezin rizik u ranoj životnoj dobi. Na važnost daljnjeg istraživanja upućuje i dr. Sicherer, „Naše istraživanje je važan korak naprijed u otkrivanju preventivnih mjera koje bi mogle značajno pomoći u smanjenju postotka ljudi oboljelih od ove alergije."

Istraživači sa fakulteta u Torontu tvrde da čak i male količine, poput 30 mg, likopena mogu značajno smanjiti rizik od osteoporoze. Žene u postmenopauzi, u dobi od 50-60 godina, mjesec dana su iz prehrane izbacile sve namirnice koje sadrže likopen. Potom su tri naredna mjeseca, podijeljene u 4 grupe, dva puta dnevno konzumirale ili 15 mg likopena u obliku dodatka prehrani, ili čašu soka od paradajza koji sadrži 15 mg likopena, ili japansku supu od paradajza koja sadrži 30 mg likopena ili placebo. Na kraju mjeseca bez likopena u prehrani, istraživači su mjerili markere za pregradnju kostiju kako bi utvrdili metabolizam kostiju, potom su mjerili antioksidativni kapacitet kako bi utvrdili antioksidanse u krvi te parametre oksidativnog stresa kako bi utvrdili stanična oštećenja. Uočeno je da su kod svake sudionice studije, razine likopena i antioksidansa u krvi značajno opale dok je oksidativni stres dramatično porastao. Također je utvrđena i povećana resorpcija kostiju. Drugim riječima, u roku od mjeseca dana sudionice studije bile su izložene većem riziku od osteoporoze. Rezultati za drugu fazu studije, u kojoj su sudionice različitim putem unosile likopen, bili su u potpunosti suprotni. Utvrđen je viši antioksidativni kapacitet, smanjen oksidativni stes i smanjena resorpcija kosti. Pri tome, nije uočena razlika u djelovanju različitih izvora likopena. Kako bi polučio kliničko djelovanje, istraživači predlažu dnevni unos između 30 – 70 mg likopena dnevno.

Analizom devet dosadašnjih istraživanja, talijanski naučnici su ustanovili kako je unos kafe povezan s 36 posto manjim rizikom od karcinoma usne šupljine i ždrijela, objavio je časopis Annals of Oncology. Iako naučnici nisu uspjeli procijeniti koliko se točno ispijenih šoljica kafe dnevno povezuje s nižim rizikom od karcinoma jer su istraživanja različito kvantificirala unos kave, autori studije zaključili su kako povoljan zdravstveni učinak ostvaruje unos od oko 3 šalice dnevno. Kafa sadrži mnoge spojeve s antioksidativnim i antimutagenim djelovanjem poput klorogenske kiseline, kafestola i kafeola za koje se pokazalo da smanjuju sposobnost karcinogenih spojeva da uzrokuju genetske mutacije koje doprinose razvoju tumora. No koncentracija korisnih tvari varira od kafe do kafe u ovisnosti o vrsti (arabica, robusta), načinu prženja i metodi pripreme. Primjerice, arabica sadrži više kafeola od robuste dok kafestola ima najviše u kafi pripremljenoj na skandinavski način, a najmanje u filter kafi. Po nivou kafestola u kafi, turska kafa je smještena negdje na sredini popisa.

Japanska kompanija NTT Communications razvila je aplikaciju za mobitel koja broji kalorije s fotografije hrane koja vam je upravo na tanjiru.

Iako smo već vidjeli mnoštvo sličnih aplikacija, ova se razlikuje po tome što sama može izračunati koliko je neki obrok kaloričan na temelju fotografije. Ostale aplikacije te vrste zahtijevaju od korisnika da sami utipkaju vrstu hrane i podatak o kalorijama. Podaci o oko 100.000 različitih namirnica čuvaju se na serveru kompanije, a pristup serveru moguć je preko pametnih mobitela. Aplikacija čak bilježi veličinu porcije i uzima je u obzir prilikom brojanja kalorija.