Osobe koje se pridržavaju mediteranskog načina prehrane imaju manje izglede za povećanje tjelesne mase do kojeg često dolazi starenjem, objavili su španjolski znanstvenici. Mediteranska prehrana obiluje ribom, voćem, povrćem, mahunarkama i žitaricama, uz vrlo mali udio crvenog mesa i mliječnih proizvoda. U ranijim studijama je ovakav način prehrane povezivan s manjim rizikom za razvoj kardiovaskularnih bolesti i dijabetesa, dodaju istraživači sa sveučilišta pokrajine Navarre. Novi su rezultati dobiveni 6-godišnjim praćenjem više od 10000 ispitanika prosječne dobi 38 godina. U prosjeku su sudionici studije svake godine povećavali tjelesnu masu za 0,24 kilograma. Uz to što je povećanje tjelesne mase bilo najmanje kod osoba koje su se najviše pridržavale mediteranske prehrane, ti su ispitanici imali i znatno manje izglede da će postati pretili, piše American Journal of Clinical Nutrition.

Cvekla pojačava dotok krvi u mozak, a to bi moglo biti vrlo značajno u borbi protiv demencije, pokazalo je istraživanje naučnika s američkog fakulteta Wake Forest. Cvekla sadrži velike količine nitrata, a kad jedete hranu s puno nitrata, dobre bakterije u ustima pretvaraju ga u nitrit. Naučnici su otkrili da upravo nitriti pomažu u otvaranju krvnih žila u našem tijelu, čime se povećava protok krvi i kisika, posebno do mjesta kojima kisika nedostaje. Naučnici su analizirali kako nitrati u prehrani utječu na 14 osoba starijih od 70 godina tokom četiri dana. Ispitanici su tokom prva dva dana jeli ili hranu bogatu nitratima uključujući sok od cvekle, ili hranu siromašnu nitratima. Svakog dana nakon doručka pregledani su magnetskom rezonancom kako bi se pratio protok krvi u mozgu. Trećeg i četvrtog dana istraživanja naučnici su obrnuli način prehrane i cijeli postupak ponovili. Pregledi magnetskom rezonancom pokazali su da prehrana bogata nitratima povećava protok krvi do bijele tvari frontalnog režnja - područja mozga koja se najčešće povezuju s degeneracijom koja vodi do demencije i drugih kognitivnih problema.

Soja je namirnica visoke hranjive vrijednosti jer sadrži obilje proteina i fitohemikalija, a malo masti. Smatra se kako ima blagotvorno djelovanje na zdravlje odraslih jer smanjuje rizik od bolesti srca, osteoporoze i karcinoma te ublažava simptome menopauze. Međutim, kako u javnosti tako i određenim naučnim krugovima nosi stigmu nepodobne namirnice za djecu.

Unos soje u djetinjstvu i rizik od karcinoma dojke
Soja i sojino mlijeko sadrže molekule zvane fitoestrogeni koje ulaze u interakciju s estrogenskim receptorima na temelju čega u organizmu ostvaruju slabo djelovanje nalik hormonu estrogenu. U situacijama kad je razina estrogena u organizmu visoka, sojini fitoestrogeni predstavljaju konkurenciju hormonima. Taj učinak doveo je do nastajanja hipoteze o utjecaju soje na smanjenje rizika od karcinoma dojke. Nauka za sada nije uspjela potvrditi tu hipotezu, no postoje indicije kako konzumacija soje u djetinjstvu može smanjiti rizik od karcinoma dojke u odrasloj dobi. Časopis Cancer Epidemiology, Biomarkers and Prevention 2009. godine objavio je studiju u kojoj je sudjelovalo gotovo 600 žena s dijagnosticiranim karcinomom dojke i gotovo 1000 zdravih žena. Pokazalo se kako unos soje u djetinjstvu smanjuje rizik od karcinoma dojke za 58 %, dok je visok unos soje u adolescenciji smanjio taj rizik za 20 do 25 %. Točan mehanizam blagotvornog djelovanja soje još nije poznat, ali pretpostavlja se da su za učinak zaslužni izoflavoni. S obzirom da još nije utvrđeno kakav učinak ostvaruje dugotrajno konzumiranje soje, potrebna su dodatna istraživanja. No s druge strane, poznato je kako kravlje mlijeko sadrži mnogo različitih vrsta hormona, uključujući i estrogene, a konzumacija mlijeka u javnosti ne ulijeva nepovjerenje poput soje.

Soja i pubertet
Soja izaziva brojne polemike kada su u pitanju djeca i vrijeme ulaska u pubertet. Suprotno mišljenju da unos soje potiče ranije sazrijevanje djevojčica, iz istraživačkih krugova pristiže sve više dokaza da soja djeluje upravo suprotno – odgađajući ulazak djevojčica u pubertet. Moguću neškodljivost unosa soje u djetinjstvu potvrđuje i činjenica da neke civilizacije stoljećima konzumiraju obilje proizvoda od soje tijekom cijelog života bez vidljivih štetnih djelovanja, stoga bi se moglo zaključiti kako nema razloga zašto djeca ne bi smjela konzumirati soju. Unatoč tome, u situacijama kada znanost nije posve sigurna, mudro je pridržavati se pravila o umjerenosti, što kod djece znači unos od jedne do dvije šoljice sojinog mlijeka na dan.

Osobe koje su redovno tjelesno aktivne u slobodno vrijeme imaju manje šanse za pojavu simptoma depresije i anksioznosti, pokazalo je istraživanje provedeno u Norveškoj. British Journal of Psychiatry dodaje kako tjelesna aktivnost u sklopu radnog vremena ispitanika nije imala ovakav pozitivan učinak. Naučnici sa fakulteta u Bergenu i njihovi kolege s londonskog King's Collegea to objašnjavaju razlikama u nivou socijalnih interakcija za vrijeme radnog vremena i nakon posla. Prema podacima prikupljenima od 40000 ispitanika, osobe koje nisu bile aktivne u slobodne vrijeme su imale prosječno dvostruko veći rizik za simptome depresije i anksioznosti. Naučnici napominju kako intenzitet tjelovježbe nije imao utjecaja na rezultate.

Prema rezultatima mini-istraživanja sa fakulteta Hull, tamna čokolada može dovesti do regulacije lipidograma u osoba oboljelih od šećerne bolesti tip 2. Mala studija, provedena na 12 dijabetičara koji su konzumirali 45 grama tamne čokoleade (85% kakaa) u trajanju od 16 sedmica, pokazala je kako svakodnevna konzumacija nije dovela do dobitka na tjelesnoj masi niti do lošije glukoregulacije (lošijih nivoa šećera u krvi). Ukupna dnevna količina šećera unesena konzumacijom čokoladnih pločica bila je 24 grama, što je manje od šećernog sadržaja jedne veće zrele banane. Također je zanimljiv podatak da takva tamna čokolada ima niži glikemijski indeks (sporije se apsorbira u krv te uzrokuje manje nagli porast šećera u krvi) od nekih naoko poželjnijih namirnica poput krompira i hljeba.

Nova studija provedena na fakultetu u Bostonu, koja je promatrala incidenciju karcinoma dojke u više od 50000 afro-amerikanki, a period praćenja bio je 12 godina, pokazala je svojevrstan zaštitni učinak povrća na procese karcinogeneze. Promatrala se specifična vrsta karcinoma dojke – tzv. ER negativni (estrogen-receptor negativni). Žene koje su konzumirale dva ili više serviranja brokule, mrkve, kupusa i celera dnevno, imale su 42% manji rizik obolijevanja od spomenutog karcinoma dojke nego žene koje su to povrće konzumirale manje od četiri puta sedmično. Osim prevencije karcinoma dojke, spomenute vrste povrća pokazale su pozitivni učinak i u ostalim vrstama karcinoma.

Jedite koru voća i povrća jer ćete time potaknuti unos vitamina, povećati energiju, a moglo bi biti dobro i protiv raka, tvrdi dr. Marilyn Glenville, bivša predsjednica Foruma za hranu i zdravlje britanskog Kraljevskog društva za medicinu. Kako prenosi Daily Mail, svo voće i povrće ima ''biosinergiju'', što znači da se hranjive vrijednosti svakog njihovog dijela (kore, jezgre i stabljike) jačaju pomoću ostalih dijelova. Zato pogledajte koje bi voće i povrće trebali jesti cijelo i na koji način:

Ananas
Bez brige, ne morate jesti tvrdu bodljikavu koru ananasa, već njegovu jezgru. Naime, posebno hranjiv sastojak ananasa je enzim bromelain koji pomaže vašoj probavi, a jezgra ananasa sadrži dvostruko više bromelaina od ostatka ananasa. Najbolje je pritisnuti i zgnječiti jezgru te je dodati u svježi voćni sok.

Kivi
Dr. Glenville kaže da je dlakava kora kivija bogata antioksidansima i vjeruje se da ima antiupalno i antialergijsko djelovanje, a čak djeluje i u sprječavanju raka. Ako vam je kora običnog kivija ipak predlakava, pokušajte jesti takozvani ''zlatni'' kivi koji ima manje dlakavu koru, a jednako je dobar za zdravlje.

Bijeli luk
Dr. Glenville kaže da bijeli luk štiti srce i usporava proces starenja. Savjetuje da pola glavice bijelog luka posipate s malo maslinovog ulja i stavite je u posudu u kojoj kuhate ili pečete neko jelo.

Brokula
Stabljike brokule nisu jako ukusne ali mnogo su bogatije kalcijem, vitaminom C i vlaknima. Stabljike jednostavno nasijecite na tanke trake i kuhajte na pari ili ih pržite.

Agrumi
Možda ne zvuči baš primamljivo, ali kora naranče ili mandarine je bogata antioksidansima super-flavonoidima koji značajno smanjuju nivo lošeg kolesterola, a na utječu na nivoe onog dobrog. Antioksidansi u kori su oko 20 puta snažniji od onih u samom soku agruma. Zato naribanu koru agruma dodajte raznim jelima - povrću, kolačima, tortama, ili cijelo neoguljeno voće istisnite u svježi sok.

Bundeva, tikvica...
Bundeve, tikvice, kao i sve ostale vrste tikvi bogate su cinkom koji jača zdravlje kože i noktiju, a antioksidans beta karoten štiti od bolesti srca i raka. Njihova kora je, naravno, pretvrda za jelo, ali što bliže koru ogulite samom plodu bundeve ili tikvu, tim bolje. Ne bacajte ni sjemenke koje su bogate esencijalnim masnim kiselinama - operite ih u toploj vodi i pecite s malo maslinovog ulja oko 20 minuta. Iskoristite ih tako da ih posipate po salatama ili juhama.

Krompir
Kora samo jednog krompira veličine šake pruža nam potreban dnevni unos vlakana, željeza, kalija i vitamina C, navodi dr. Glenville. Zato ih je dobro peći, kuhati ili napraviti od njih pire zajedno s korom.

Banana
Kora banane može ublažiti depresiju jer je bogata serotoninom, hemikalijom za ravnotežu raspoloženja, pokazalo je istraživanje naučnika u Tajvanu. Osim toga, kora je dobra i za naše oči jer sadrži lutein, antioksidans koji štiti stanice oka od ultraljubičastog zračenja. Naučnici savjetuju da koru kuhate 10 minuta ili da je zgnječite u mikseru i popijete kao sok.

Sok od višnje bi mogao pomoći ublažiti nesanicu i skratiti vrijeme potrebno za potpuno utonuće u san, ukazuje nova studija objavljena u časopisu Journal of Medicinal Food. Tim naučnika sa Fakulteta u Pennsylvaniji proveo je pilot studiju o navikama spavanja 15 odraslih osoba. Ispitanici su pili 250 ml soka od višnje ujutro i navečer tokom dvije sedmice. Nakon toga su tokom dodatne dvije sedmice unosili voćni sok koji nije sadržavao višnje. Tokom razdoblja unošenja soka od višnje zabilježeno je značajno smanjenje intenziteta nesanice, a osim toga, ispitanici su prosječno 17 minuta brže tonuli u san. Naučnici pretpostavljaju kako višnje djeluju povoljno kod nesanice zbog sadržaja antioksidansa melatonina za kojeg je ustanovljeno da kod ljudi utječe na prirodni ciklus spavanja. Tijelo ima sposobnost proizvesti male količine melatonina koji u organizmu uzrokuje pospanost tokom večeri, a budnost tokom dana.

Zaslađeni bezalkoholni sokovi proglašeni su jednim od glavnih krivaca za epidemiju gojaznosti u SAD-u. Pregled istraživanja provedenih unazad 40 godina pruža jake dokaze o uzročno-posljedičnoj vezi konzumiranja zaslađenih sokova i ekspanzije opsega struka prosječnog Amerikanca. Ne samo da slatki napici jako pridonose dnevnom unosu ugljikohidrata i energije, već i visoko fruktozni sirup koji je njihov najčešći zaslađivač ne potiče izlučivanje inzulina i hormona koji reguliraju apetit što bi za posljedicu imalo umjerenije konzumiranje. Izrazito slatki napiti se nikako ne preporučuju!

Orasi pomažu u smanjenju krvnog pritiska, kao i u borbi sa stresom, pokazalo je istraživanje američkih znanstvenika objavljeno u Journal of the American College of Nutrition. Osobe koje su jele orahe u razdoblju od tri tjedna imale su niži krvni tlak u stresnim situacijama. Naučnici su za potrebe istraživanja koristili tri dijete - jednu s orasima, drugu s orasima i orahovim uljem i treću s orasima i lanenim uljem. Nakon svake od tri dijete ispitanici su trebali održali trominutni govor ili staviti stopalo u hladnu vodu jer obje radnje tijelo čine napetim i stresnim. Prosječni dijastolički tlak je značajno smanjen kod onih koji su konzumirali orahe i orahovo ulje. Laneno ulje u kombinaciji s orasima nije malo utjecaja na krvni pritisak, ali je pomoglo u stvaranju antiupalnog efekta u arterijama, što bi pak moglo značajno smanjiti rizik od srčanih bolesti. "Ovo je prvo istraživanje u kojem je dokazano da orasi smanjuju krvni tlak tijekom stresnih i napetih situacija", kaže je prof. Sheila West s Državnog sveučilišta Pennsylvania i dodaje kako se ovi rezultati poklapaju s nekoliko prethodnih istraživanja i pokazuju da orasi mogu smanjiti razinu kolesterola i krvni tlak.