Talijanski naučnici s Odjela za pedijatriju fakulteta u Napulju otkrili su kako probiotička bakterija – Lactobacillus Reuteri Protectis ima pozitivan učinak na učestalost stolica u djece.

Istraživanje provedeno na 44 djece (od kojih je najmlađe imalo 6 mjeseci) rezultiralo je zanimljivim podacima: svakodnevni dodatak tog probiotika uobičajenoj prehrani, tokom 8 sedmica doveo je do značajno većeg broja sedmičnih stolica.

Regrutirana su djeca koja pate od hronične funkcionalne konstipacije (zatvora), koja je vrlo često (u 60% slučajeva) otporna na terapiju laksativima, te nažalost u čak 30% djece uzrokuje smetnje čak do puberteta.

Laksativni učinak probiotika pripisuje se njihovom „zakiseljavajućem“ djelovanju – produkcijom mliječne, octene i ostalih organskih kiselina, baktrerije snizuju pH crijeva, što potiče peristaltiku i skraćuje vrijeme potrebno za prolazak crijevnog sadržaja.

Detaljna studija naučnika sa fakulteta u Ateni je otkrila kako umjerena konzumacija kafe (1 do 2 šoljice dnevno) kod starijih osoba s hipertenzijom dovodi do poboljšanja rastezljivosti aorte.

Rastezljivost je mjera za elastičnost arterija, a slaba rastezljivost se smatra pokazateljem ateroskleroze i pouzdanim pokazateljem budućih kardiovaskularnih poremećaja.

U istraživanju je sudjelovalo više od 200 muškaraca i žena dobi od 65 do 100 godina. Procjena rastezljivosti aorte dobivena je temelju izračuna matematičke jednadžbe koja uzima u obzir EKG mjere promjera korijena aorte kod sistoličkog i dijastoličkog pritiska.

Analizom je zaključeno kako umjeren unos kafe značajno utječe na rastezljivost aorte, a naučnici smatraju kako je sadržaj polifenola iz kafe zaslužan za takav blagotvoran učinak.

Kafa sadrži klorogensku, kafeinsku i ferulinsku kiselinu za koje se pokazalo kako smanjuju oksidaciju i povećavaju apsorpciju nitratne kiseline i na taj način poboljšavaju funkciju krvnih žila. Dodatno, nutrijenti poput flavonoida, magnezija, kalija, vitamina B3 i vitamina E doprinose blagotvornim učincima kafe zahvaljujući njihovim antioksidativnim svojstvima.

Naučnici sa fakulteta u New Mexicu su u svojem novom istraživanju pokušali otkriti način koji bi uspješno navodio kupce u supermarketima na kupovinu zdravijih namirnica i otkrili jednostavnu metodu koja bi mogla pomoći u rješavanju složenih problema pretilosti, loše prehrane i zdravlja.

Naučnici su se dosjetili pregraditi kolica za kupovinu na dva dijela i označili prednji dio kolica prostorom za odlaganje voća i povrća, a stražnji dio za sve ostale namirnice. Pritom su se za izradu pregrade koristili običnom samoljepljivom trakom.

Rezultati pokazuju kako je korištenjem te metode kupovina voća i povrća porasla za čak 102 %, čime su naučnici bili vrlo iznenađeni.

Pritom je važno naglasiti da na taj način nije ugrožena zarada trgovina jer nije zabilježen pad ukupne potrošnje, stoga bi ova ideja o izradi takvih kolica mogla zaživjeti i u praksi.

Laboratorijska istraživanja su pokazala kako prehrambena vlakna iz povrća mogu poboljšati prirodnu obranu organizma od želučanih infekcija, a trenutno su u toku klinička istraživanja koja pokušavaju otkriti da li bi se vlakna iz povrća mogla iskoristiti kao dodatak prehrani kod Crohnove bolesti.

Ranija istraživanja su pokazala kako osobe s dijagnosticiranom Crohnovom bolesti imaju povećan broj specifičnih vrsta bakterije E. coli u crijevu što slabi obrambenu sposobnost organizma. Bakterije E. coli mogu prodrijeti kroz stijenku tankog crijeva kroz posebne stanice zvane M stanice koje štite od patogenih mikroorganizama što posljedično dovodi do hronične crijevne upale karakteristične za Crohnovu bolest.

Naučnici sa fakulteta u Liverpoolu su zabilježili kako vlakna iz brokule i posebne vrste banane – platana, onemogućavaju bakterijama prolazak kroz barijeru M stanica. S druge strane, emulgator polisorbat – 80, koji se koristi u proizvodnji procesirane hrane, ispoljava suprotno djelovanje odnosno olakšava prolazak bakterija kroz stijenku.

Rezultati ovog istraživanja pokazuju kako je bolesnicima s dijagnosticiranom Crohnovom bolesti važno ograničiti unos procesirane hrane, a povećati unos blagotvornog voća i povrća.

Uzimanje ekstrakta voća i povrća u obliku dodatka prehrani može smanjiti simptome prehlade kod osoba koje su redovno u doticaju s oboljelima, ukazuje nova njemačka studija.

Stručnjaci preporučuju svakodnevni unos 5 do 9 obroka voća i povrća, međutim, mnogima je teško pridržavati se tih preporuka.

U istraživanju su sudjelovali zdravstveni radnici u dobi između 18 i 65 godina. Ispitanici su tokom 8 mjeseci svakodnevno primali ili 4 kapsule voća i povrća, koje sadrže vitamine C i E, beta karoten i folat, ili placebo. Tokom trajanja istraživanja ispitanici su bilježili broj dana trajanja prehlade koju su pratili umjereni ili teži simptomi bolesti.

Rezultati su pokazali kako je placebo grupa bila u prosjeku 2 dana duže prehlađena od grupe koja je uzimala kapsule voća i povrća.

Ekstrakt ovojnice kikirikija bogat antioksidansima čuva boju crvenog (goveđeg) mesa te usporava njegovo kvarenje, kažu naučnici sa North Carolina fakulteta.

Dodan u svježu govedinu, taj ekstrakt je održao željeni nivo boje mesa, onemogućio razvoj neugodnih aroma te inhibirao oksidaciju lipida i mioglobina tokom kuhanja.

U 0,06% - tnoj koncentraciji ekstrakt je pokazao djelotvornost identičnu 0,02% - tnoj koncentraciji BHA i BHT. BHA (butilhidroksianizol) i BHT (butilhidroksitoluen) standardni su sintetički konzervansi koji se koriste u mesnoj industriji.

Ekstrakt ovojnice kikirikija nudi potpuno prirodnu, neškodljivu alternativu; međutim potreban je velik oprez zbog vrlo učestale alergije na kikiriki, koja u nekim slučajevima može biti i fatalna.

Da su brusnice dobar borac protiv mokraćnih infekcija, odavno je poznata činjenica, a nedavna istraživanja u potrazi su i za točnom djelatnom dozom. Bioaktivna komponenta zaslužna za anti-adhezivni učinak jesu proantocijanidini tipa A, kojima brusnice obiluju. Glavni pozitivni učinak je onemogućavanje prianjanja bakterije E.Coli za stijenke mokraćnih puteva i time smanjenje rizika i učestalosti pojave mokraćnih infekcija.

Pokazalo se kako je dnevna doza od 36 mg proantocijanidina bila 90% učinkovita; smanjenjem doze na 18 mg učinkovitost je pala na 50%, a povisivanjem na 72mg dnevno, učinkovitost je narasla na 100%! Osim u višim dozama, tajna je i u kontinuitetu uzimanja te se stoga konzumacija brusnica preporučuje kao nezaobilazni dio svakodnevice.

Proteini soje i kazein jednakim intenzitetom potiču sintezu proteina u mišićima pokazuju rezultati nove studije objavljene u časopisu Clinical Nutrition.

Ranija istraživanja su zabilježila kako kazein u kombinaciji s ugljikohidratima, kod zdravih mladih osoba, učinkovitije povećava razinu proteina u tijelu u usporedbi s ekvivalentnom količinom proteina soje.

U studiji je sudjelovalo 22 ispitanika koji su dobivali ili obrok koji se sastojao od kazeina s umjerenim sastavom dušika u kombinaciji s ugljikohidratima ili obrok od soje.

Rezultati su pokazali kako se kod ispitanika sinteza proteina u mišićima odvijala jednakim intenzitetom nakon unosa kazeina i proteina soje. Dodatno, zabilježeno je kako i kazein i soja smanjuju razgradnju proteina, što je također vrlo važan faktor za održavanje mišićne mase.

Winezero za neke je nešto najgore što se može učiniti vinu, drugi ga hvale kao sjajnu stvar za sprječavanje alkoholizma, treći još ne znaju što bi mislili.

Radi se o prvom bezalkoholnom vinu koje dolazi iz Španije. Stručnjaci se pitaju: je li vino, kojemu je tokom proizvodnje uklonjen alkohol, zaista vino?

Ostavimo po strani lingvističku problematiku (vino je po definiciji alkoholno piće, a obzirom da u Winezerou nema alkohola možda bi se trebao zvati drugačije). Zaista, logično je zapitati se hoće li to "vino" imati sve odlike jednog pravog vina kako se navodi u promotivnoj kampanji.

Ipak, plemenite namjere španskih enologa bile su usmjerene prema mladima. Prema njihovim riječima, bezalkoholno vino je idealno rješenje za suzbijanje alkoholizma kod mladih koji će od sad moći piti bez opasnosti od napijanja i trovanja alkoholom.

Stručnjaci ipak najviše skepse pokazuju kad je kvaliteta okusa u pitanju. Već je bilo pokušaja da se napravi vino bez alkohola s ciljem ispitivanja njegovih antioksidanskih svojstava na nekoliko dobrovoljaca. Alkohol je izbačen da se dobrovoljci ne bi ponapijali. No, stručnjaci su ušli u pothvat bez dovoljno enoloških saznanja zbog čega je krajnji proizvod bio katastrofalno loš za piće.

Zato sumnjaju da će Winezero biti popularan kod mladih. Istina, oni koji imaju slabu krv možda ga i budu pili. Ali, uzevši u obzir da su isključena opijajuća svojstva alkohola te da postoji rizik od bljutavog okusa, budućnost bezalkoholnog vina je i više nego upitna.