Komponente iz luka i bijelog luka povećavaju bioiskoristivost željeza i cinka, unesenih putem žitarica i leguminoza, kaže novo indijsko istraživanje.

Naučnici sa Mysore instituta istraživali su učinak luka i bijelog luka na apsorpciju i iskoristivost željeza i cinka na modelu probavnog sistema; proučavane doze bile su 0,25-0,5 grama bijelog luka i 1,5-3 grama luka na 10 grama žitarica, bilo u sirovom bilo u kuhanom obliku. Aktivni sastojci tog aromatičnog, začinskog povrća zaslužni za navedeni učinak su aminokiseline sa sumpornim ostatkom (poput cisteina), a pokazale su kako njihova prisutnost u probavnom sistemu može povećati apsorpciju željeza za 70%, a cinka za čak 160%!

To otkriće vrlo je zanimljivo i moglo bi naći značajnu nišu primjene, s obzirom na činjenicu da od nedostatka željeza (i posljedične anemije) i cinka pati gotovo trećina svjetskog stanovništva!

Naučnici širom svijeta predlažu promjene preporuka o dnevnom unosu vitamina D, odnosno povećanje trenutno aktuelnih preporuka zbog blagotvornog djelovanja vitamina D na ljudsko zdravlje.

Naučnici smatraju kako viši unos ovog vitamina može pružiti zaštitu od raznih stanja poput rahitisa, osteomalacije, karcinoma, dijabetesa tip 1, hipertenzije, kardiovaskularnih bolesti, pretilosti i slabljenja mišića.

Autori članka objavljenog u stručnom časopisu Experimental Biology and Medicine ustvrdili su kako bi se povećanjem preporuka mogla smanjiti učestalost određenih bolesti, ali i troškovi liječenja istih te bi se mogao produžiti životni vijek.

Preporučeni dnevni unos vitamina D kreće se između 200 i 600 IJ na dan, no sve je više naučnih dokaza koji ukazuju kako bi preporuke trebale iznositi oko 2000 IJ na dan.

Procjenjuje se da trenutno više od polovine svjetskog stanovništva ne unosi adekvatne količine tog vitamina.

Žene koje se pridržavaju tradicionalne mediteranske prehrane imaju prosječno 22% manje izglede za razvoj raka dojke nakon menopauze, objavio je American Journal of Clinical Nutrition.

Zajedničko istraživanje koje je trajalo 10 godina Proveli su naučnici s Harvarda i njihove grčke kolege, je provedeno na 14800 žena iz Grčke.

Zaštitni učinak mediteranske prehrane nije bio prisutan kod žena mlađe životne dobi, napominju istraživači, vjerojatno zbog izražene genetske podloge zloćudne bolesti kod mlađih ispitanica.

U ranijim studijama je ovakva dijeta povezivana s manjim rizikom obolijevanja od bolesti srca te karcinoma želuca i debelog crijeva.

Mediteranska prehrana obiluje ribom, maslinovim uljem, povrćem i proizvodima od integralnog zrna, uz vrlo mali udio crvenog mesa i mliječnih proizvoda.

Istraživači dodaju kako je mediteranska prehrana smanjivala izglede za rak dojke neovisno o ostalim čimbenicima, poput pušenja, stupnja obrazovanja, tjelesne mase ili tjelesne aktivnosti.

Po njihovim riječima, reduciranje rizika obolijevanja je moguće objasniti smanjenjem prisutnosti hormona estrogena koji potiče rast većine tipova raka dojke, ali i prisutnošću antioksidansa koji štite od oštećenja stanica.

U SAD se rizik za dijagnozu raka dojke povećava s 1/233 između 30. i 40. godine života do 1/27 između 60. i 70. godine.

Nova studija kineskih naučnika pokazala je kako bademi djeluju blagotvorno na zdravlje bolesnika s dijagnosticiranim dijabetesom tip 2 i blagom hiperlipidemijom.

Od ukupno 20 ispitanika, polovina se, tokom perioda od 4 sedmice, pridržavala posebnog režima prehrane namijenjenog osobama koje boluju od dijabetesa, bolesti srca i krvnih žila ili imaju povišenu razinu kolesterola u krvi. Druga polovina ispitanika pridržavala se dijete s bademima odnosno ispitanici su svakodnevno unosili otprilike 60 g badema što čini 20 % ukupnog dnevnog energetskog unosa.

Pokazalo se kako je dijeta s bademima kod ispitanika uzrokovala značajno smanjenje ukupnog masnog tkiva u tijelu te snizila nivo ukupnog i „lošeg“ LDL kolesterola. Dodatno, bademi su djelovali i na smanjenje nivoa glukoze i inzulina natašte te ublažili stanje rezistencije na inzulin.

Nova studija objavljena u časopisu Nutrition pokušala je ispitati da li suplementacija niskim dozama kreatina ima utjecaja na mišićnu funkciju. U istraživanju je sudjelovalo 20 zdravih muškaraca i žena koji su tokom 6 sedmica svakodnevno dobivali 0,03 g/kg tjelesne mase kreatina ili placebo.

Rezultati su pokazali kako uzimanje kreatina nije utjecalo na značajnu promjenu tjelesne mase odnosno promjenu postotka mišićne mase, masnog tkiva, vode u tijelu, ali ni na snagu.

Međutim, naučnici su zabilježili porast nivoa kreatina u krvnoj plazmi u skupini koja je uzimala kreatin. Dodatno, ta je skupina osjećala manji mišićni umor tokom testiranja koje je uključivalo naporne fizičke vježbe.

Otprilike jedan od četiri odraslih pati od nesanice, dok petina redovno spava manje sati nego bi trebali tokom noći.

Psihijatar dr. Wilfred Pigeon, sa fakulteta Rochester u New Yorku koji je vodio istraživanje tvrdi da bi dobro djelovanje soka od višnje na san moglo biti posljedica visoke koncentracije melatonina, hormona koji reguliše ciklus spavanja i buđenja.  

Tokom prve sedmice istraživanja volonteri su pili sok od višnje, a drugu sedmicu sok od nekog drugog voća. Dok su pili sok od višanja spavali su u prosjeku 17 minuta duže nego druge sedmice.

Dr. Pigeon, koji je svoje zaključke objavio u Journal of Medicinal Food, kaže: "S obzirom na nuspojave nekih lijekova ohrabruje nas postojanje prirodnih alternativa."

Stručnjak za melatonin dr. Russel Reiter sa fakulteta Texas kaže da je hrana poput višanja daleko bolji izbor nego kupljeni dodaci prehrani koji sadrže melatonin.

Zaboravite na sladoled. Rastuće ljetne temperature u Japanu znače samo jedno - vrijeme je za konzumaciju jegulja! Nacija tradicionalno jede ogromne količine ove zmijolike ribe tokom vlažnih perioda u ljetnim mjesecima zbog njenih osvježavajućih karakteristika i to pečenu na drvenom štapu. Svjedočanstvo njene popularnosti je i činjenica da postoji nacionalni Festival jegulja u julu i to svake godine koji je posvećen upravo konzumaciji te ribe. Međutim, globalno zatopljenje je povećalo strahove za budućnost ovog ljetnog obroka; zbog gospodarske krize i poteškoća u industriji jegulja u Japanu javila se zabrinutost da uskoro više neće biti dovoljno te delikatese.

Količina jegulja koja se proizvede u Japanu drastično je opala: samo prošle godine uhvaćeno je ili uzgojeno oko 21,300 tona jegulja, ali to je ništa u usporedbi s 40,893 tone iz 1988. godine. A kako bi se zasitio nacionalni apetit tokom ljetnih mjeseci uvezeno je dodatnih 37,060 tona te ribe izvan Japana; prema službenim predviđanjima stručnjaka ta će brojka i dalje rasti. Uzrok pada količine ribe povezan je s promjenama u temperaturi i strujama u inače jeguljama bogatim vodama između Japana, Kine i Tajvana. Kao rezultat toga, japanski uvoznici jegulja očekuju da će raditi prekovremeno kako nacija ne bi ostala bez svog omiljenog ljetnog jela - uvoz će se povećati, a s njime i cijene. Pored svega toga, manjak jegulja izgleda potiče i kriminal vezan za njih: nedavno  je policija napravila raciju na posjedu jednog uvoznika jegulja i u kompanije koja ih prerađuje pod sumnjom da su tajvanske jegulje etiketirali kao japanske.

Prema nedavnom istraživanju provedenom među ljudima koji pate od depresije, mnogi od njih osjećali su se znatno bolje nakon što su pojeli bananu.

Banana sadrži tryptophan, vrstu bjelančevine koju tijelo pretvara u serotonin koji je poznat po tome da nas opušta, poboljšava nam raspoloženje i općenito se osjećamo sretnijima.

Novo istraživanje pokazalo je kako čokoladno mlijeko uspješnije puni zalihe energije u mišićima nakon vježbanja od sportskog napitka.

U istraživanju je sudjelovalo 8 muških atletičara u dobroj tjelesnoj kondiciji koji su tokom 2 sedmice konzumirali uravnoteženu prehranu. Na kraju svake sedmice imali su zadatak trčati 45 minuta. Polovina ispitanika je nakon trčanja konzumirala oko pola litre obranog čokoladnog mlijeka, dok je druga polovina unosila ugljikohidratni sportski napitak iste energetske vrijednosti kao i mlijeko.

Naučici su proveli biopsiju mišića atletičara koja je pokazala pojačanu sintezu proteina u mišićima nakon unosa čokoladnog mlijeka te višu koncetraciju mišićnog goriva – glikogena 30 i 60 minuta nakon vježbanja.

Iako studija nije uključila i pripadnice ljepšeg spola, autori studije smatraju da čokoladno mlijeko nakon vježbanja ima isti učinak i na žene.

Upravo je kombinacija ugljikohidrata i proteina zaslužna za brz oporavak mišića nakon vježbanja, a izgleda da čokoladno mlijeko sadrži njihov optimalni omjer, zaključili su autori studije koja je objavljena na ovogodišnjoj konferenciji sportske medicine American College of Sports Medicine u Baltimoreu.

Crno vino se odavno smatra zdravim za srce. Alkohol i neki drugi sastojci crnog vina, antioksidansi, mogu biti korisni u prevenciji srčanih bolesti na način da povećavaju nivo "dobrog" kolesterola i štite od oštećenja arterija.

Dok bi vijest o crnom vinu mogla zvučati izvrsno ukoliko uživate uz čašu crnog vina uz večernji obrok, doktori su vrlo oprezni u ohrabrivanju nekoga za početak pijenja alkohola. To je zato što previše alkohola može imati mnoge štetne posljedice na vaše tijelo. 

 Istraživanja vezana uz zdravstvene dobrobiti crnog vina na srce dale su mješovite rezultate. Neke studije pokazuju da crno vino, čini se, ima još više koristi za srce nego druge vrste alkohola, dok druge studije pokazuju da crno vino nije bolje od piva, bijelog vina ili likera za zdravlje srca.

Ipak još ne postoji jasan dokaz da je crno vino superiornije od drugih oblika alkohola kada je riječ o mogućim pozitivnim učincima na srce. Studije koje podržavaju crno vino sugeriraju da antioksidansi u crnom vinu koji se zovu polifenoli, pomažu u zaštiti intime krvnih žila u srcu . Ti antioksidansi dolaze u dva glavna oblika: flavonoidi i neflavonoidi.