Velika Kuhinja

Novosti i zanimljivosti iz svijeta kulinarstva

Budite zdraviji - smijte se!

Budite zdraviji - smijte se!

Autor: CinderellaObjavljeno 05.08.2010.

Naučno je dokazano da dobro raspoloženje pozitivno utječe na srce te da smijeh može zaštititi srce baš kao i vježbe aerobike. Tu tezu podupiru i istraživači sa School of Medicine pri fakultetu u Marylandu. U oba slučaja, kod smijanja i kod vježbanja, krvne se žile šire i omogućuju protok većoj količini krvi. Korisno djelovanje smijeha utječe direktno na endotelij, sloj koji prekriva krvne žile, reducirajući na taj način kardiovaskularne rizike.

U istraživanju je sudjelovalo 20 zdravih ispitanika, nepušača, muškaraca i žena u dobi oko 33 godine. Pošto je svima izmjerena cirkulacija, nakon 48 sati pauze pušten im je dramatičan film u trajanju od 15 minuta, te komedija u istom vremenskom trajanju. Rezultat je bio sljedeći: u prvom slučaju krvni se tok usporio za 35 posto zbog mentalnog stresa, a u drugom je slučaju zabilježeno relaksirajuće stanje i povećana vazodilatacija za 22 posto u odnosu na normalne vrijednosti.

To je povećanje usporedivo s onim do kojeg dolazi za vrijeme aerobičke aktivnosti, no u ovom slučaju bez bolova i bez mišićnog naprezanja koji prate tjelesnu aktivnost.

Najveća pizza na svijetu

Najveća pizza na svijetu

Autor: DadaObjavljeno 04.08.2010.

U domovini pizze, Italiji proizveden je najveći primjerak ovog planetarno popularnog jela. Pizza dugačka nevjerojatnih 433 metra i 20 centimetra ispečena je u gradiću Castiglione Olona. Svoju je prethodnicu aktuelna šampionka nadmašila za nešto više od 25 metara.

Najduža pizza ispečena je u bajkovitom mjesnom dvorcu Monteruzzo. Svima onima koji se spremaju oboriti talijanski rekord, nije naodmet znati da je za ovu pizzu utrošeno više od 250 kg brašna, 190 komada paradajza i 110 komada mozzarelle. Dakle, većini je sada jasno da je najduža pizza na svijetu pripremljena po recepturi slavne pizze margarite. Koliko su bosiljka utrošili, nije poznato.

Pizza duga gotovo pola kilometra napravila je pravu strku u gradiću, koji je bio preplavljen mještanima, ostalim znatiželjnicima, fotografima i novinarima. Nakon što je fotografirana, Guinessova odlikašica pojedena je u manje od sat vremena.

Kafa ne šteti u trudnoći

Kafa ne šteti u trudnoći

Autor: BelmaObjavljeno 03.08.2010.

Nove smjernice izdane od strane udruženja američkih ginekologa (American College of Obstetricians and Gynecologists) kaže kako trudnice smiju popiti jednu šoljicu kafe ili gazirano piće koje sadrži kofein dnevno i to im neće povećati rizik od spontanog pobačaja ili prijevremenog poroda.

Predsjednik odbora udruženja je izjavio kako je konačno prikupljeno dovoljno naučnih dokaza koji ukazuju kako umjereni unos kafe ne predstavlja prijetnju za fetus.

Pregledom naučne literature odbor je zaključio kako se unos kofeina do 200 mg na dan smatra sigurnim, a za unose veće od toga naučnici za sada nisu sigurni predstavljaju li opasnost.

Poređenja radi šoljica od 250 ml filter kafe sadrži oko 140 mg dok šoljica instant kafe sadrži oko 80 mg kofeina.

Blagodati vode

Blagodati vode

Autor: DadaObjavljeno 31.07.2010.

Morate učiti ili raditi do kasno u noć s tim da morate ostati budni i pažljivi? Želite izgubiti koji kilogram viška? Želite darovati krv s tim da ne padnete u nesvijest? Rješenje je gotovo uvijek isto - pijte tekućinu. Ali ne bilo koju! Dovoljna vam je čaša najobičnije pitke vode.

Prema istraživanju objavljenom u časopisu Hypertension, voda čini puno više od gašenja žeđi.

David Robertson, farmakolog i neurolog sa fakulteta Vanderbilt iz Nashvillea još je prije desetak godina otkrio da voda regulira tlak kod pacijenata kod kojih sistem održavanja pritiska na normalnom nivou ne funkcionira. Međutim, nema nekih značajnih učinaka na tlak kod ljudi koji s njim nemaju problema. No zato kod njih steže krve žile i poboljšava rad simpatičkog živčanog sistema, odnosno „alarmnog sustava" koji reagira u situacijama kada treba bježati ili se boriti, odnosno povećava potrošnju energije u slučaju potrebe.

Robertson je proučavao djelovanje vode na miševe kako bi shvatio procese koji stoje iza učinaka koje ta tekućina ima. Nisu važni mehanizmi unosa vode u organizam - bilo da se pije ili izravno ubrizga u želudac, voda ima jednako pozitivno djelovanje. Pored toga, ona razrjeđuje krv koja se kreće od želudca i koja sadrži sol zbog čega je jasno na koji način regulira pritisak. Zatim se aktivira živčani sistem koji je odgovoran za našu budnost i oprez i djelovanje pod stresom, povećava se pritisak nakon čega se razina soli u krvi, uz pomoć proteina Trpv4,vraća u normalne granice. Miševi nemaju taj protein pa ne reagiraju na vodu na taj način.

Trendovi u prehrani

Trendovi u prehrani

Autor: BelmaObjavljeno 28.07.2010.

Naučni časopis 'International Journal of Obesity' je objavio zanimljivu studiju. Vođeni tezom da umjetnost imitira život, naučnici su pokušali utvrditi na koji način su se mijenjale veličine porcija hrane kroz historiju. U tu svrhu su upotrijebili Isusovu posljednju večeru kao najčešće prikazivan obrok u slikarstvu.
Naučnici su analizirali 52 slike, a procjenjivane su veličine štruce hljeba, glavnog jela i tanjira. Zbog različitih dimenzija slika koristili su se promjeri glava naslikanih likova kako bi se dobile tačne veličine za usporedbu.

Rezultati su pokazali kako su se porcije hrane od 1000 g. nakon Krista do današnjeg vremena povećavale linearnim tokom. Veličina hljeba se povećala za oko 23 posto, veličina tanjira za oko 65 posto dok se veličina glavnog jela uvećala za oko 70 posto.

Ovo kreativno istraživanje pokušalo je razjasniti koji su to ključni prehrambeni trendovi naše kulture, a autori su dodali kako bi se mogao iskoristiti i televizijski i filmski program za detaljnija istraživanja.

Zašto ne volimo light hranu?

Zašto ne volimo light hranu?

Autor: DadaObjavljeno 28.07.2010.

Hrana kojoj je smanjena energetska vrijednost često pokušava imitirati senzorske karakteristike hrane koja sadrži uobičajenu količinu kalorija. Međutim, novo istraživanje objavljeno u 'American Journal of Clinical Nutrition' pokazuje kako se ponavljanim unosom takve hrane smanjuje sklonost prema njoj odnosno njeno sviđanje.

U istraživanju je sudjelovalo 36 ispitanika podijeljenih u 2 grupe. Tokom 5 različitih susreta ispitanicima su pripremljeni špageti bolognese. Prvoj grupi ispitanika je ponuđen obrok špageta bolognese sa smanjenom kalorijskom vrijednošću (374 kcal), dok je druga grupa dobila obrok špageta bolognese uobičajene energetske vrijednosti (567 kcal).

Naučnici su tokom svakog susreta bilježili odgovore ispitanika koji su pokazali da se ispitanicima na kraju istraživanja 'light' obrok sviđao 30 posto manje nego na početku, dok se obrok uobičajene energetske vrijednosti ispitanicima tokom svih susretao sviđao jednako. Također je procijenjivan i osjećaj sitosti koji se nije razlikovao među skupinama tokom istraživanja.

Naučnici su zaključili kako se tokom vremena može kod pojedinaca smanjiti ugoda koju izaziva unos hrane smanjene kalorijske vrijednosti te bi to mogao biti jedan od čimbenika koji utječe na (ne)uspjeh dijetnog režima.

Kafa umjesto obroka?

Kafa umjesto obroka?

Autor: kselmaObjavljeno 27.07.2010.

Neke vrste kafe koje prodaju specijalizirani lanci sadrže jednaki broj kalorija kao prosječan obrok, sugerira studija provedena u Velikoj Britaniji.

Rekord glede kalorija u kafi je bio 561, odnosno više od četvrtine preporučenog dnevnog unosa kalorija za žene, upozoravaju stručnjaci iz World Cancer Research Funda, a prenose tamošnji mediji.

Po njihovim riječima, kombinacija šećera, punomasnog mlijeka i drugih dodataka poput čokolade, voćnih sirupa i vrhnja ipak ima alternativu, pa neke vrste popularnog napitka sadrže samo 4 kalorije.

Istraživači dodaju kako održavanje zdrave tjelesne mase uz izbjegavanje pušenja predstavlja jedan od najučinkovitijih načina prevencije raka.

Prema njihovim podacima, svake godine se u Velikoj Britaniji bilježi 19 000 slučajeva karcinoma povezanih s prevelikom tjelesnom masom.

Tanjir pokazuje koliko jesti

Tanjir pokazuje koliko jesti

Autor: DadaObjavljeno 17.07.2010.

Zdrava prehrana nije nimalo jednostavna pa vrlo brzo upadamo u zamku da previše konzumiramo jednu vrstu namirnica, a premalo drugu. Ukoliko niste sigurni na što trebate paziti, a ne želite sate i sate provoditi surfajući internetom u potrazi za savršenom dijetom, postoji tanjir putem kojeg možete kvalitetno uravnotežiti prehranu.

Dizajneri Hafsteinn Juliusson i Rui Pereira osmislili su "Wheel of Nutrition" koji bojama otkriva najbolju kombinaciju namirnica. Napravljene su ukupno tri verzije tanjira, ovisno o stepenu gladi pa tako postoje dijetni tanjir (the diet), tanjir za veliki apetit (extra ordinary) i tanjir za dane kad umirete od gladi (super size). Na pozadini svakog tanjira nalaze se kratke i osnovne upute o bojama, tj. količinama pojedinih namirnica.

Tanjir bi trebao pomoći da više razmišljamo o zdravoj prehrani kad sjednemo za stol, tvrde dizajneri. Proizvodnja tanjira trebala bi započeti na Islandu.

Čokolada je prirodni analgetik

Čokolada je prirodni analgetik

Autor: kselmaObjavljeno 14.07.2010.

Komad čokolade ili čaša vode opušta i ublažava bol, pokazuje najnovije istraživanje američkih stručnjaka. Oni su utvrdili da skretanje pažnje s bola na jedenje i pijenje nečega u čemu uživate djeluje kao prirodni analgetik.

Doktor Pegi Mason sa Univerziteta u Čikagu kaže da su osobe koje su učestvovale u istraživanju osjećale manju bol dok su jele čokoladu ili pile vodu.

- Dejstvo ovih namirnica je vrlo jako, ali ono nema veze s glađu ili apetitom. Ako imate ispred sebe svu tu hranu, lako ćete je uzeti, a nećete prestati da jedete, nastavićete,  pojasnila je dr Pegi Mason sa Univerziteta u Čikagu.
I mnogobrojna ranija istraživanja su pokazala da jedenje ublažava bol. Međutim, ovo je prvo koje pokazuje da hrana i piće djeluju kao analgetici i bez osjećanja gladi ili žeđi.

Tokom istraživanja učesnicima koji su imali tegobe poput glavobolje,  umora,  prehlade ili stomačne probleme davana je čokolada ili voda. Uočeno je da su učesnici koji su jeli čokoladu imali manje bolova. Stručnjaci vjeruju da je to zato što su hrana i piće ukusni i izazivaju užitak i pružaju olakšanje.

Slow food

Slow food

Autor: HoneyObjavljeno 30.06.2010.

Sve je veći broj restorana koji u svojoj ponudi isključivo nude program polaganog uživanja u hrani. Slow Food ime je ekogastronomskog pokreta koji je 1986. godine osnovao Talijan, gastronomski novinar Carlo Petrini, a nastao je kao odgovor gurmana i ljubitelja dobre hrane na galopirajuću ekspanziju brze hrane, odnosno fast fooda.
Danas je to međunarodna udruga koja promoviše kulturu hrane i vina, ali se također zauzima za prehrambenu raznolikost, ekološku poljoprivredu i očuvanje tradicionalnih recepata. Protivi se standardizaciji okusa, zalaže se na pravo konzumenata da se informiraju o hrani, te da se očuvaju tehnike uzgoja i prerade hrane naslijeđene iz tradicije.
Otvorenje MacDonaldsa u centru Rima bila je kap koja je Petriniju prelila čašu te je osjetio da je ugrožena talijanska kuhinja, ali i sve one autohtone, lokalne kuhinje u čijoj sredini se otvoraju lanci restorana brze prehrane. Petrini je znao da je jedini način odupiranja tom valu industrijske hrane bez mirisa, okusa i historije internacionaliziranje problema i promoviranje gastronomske kulture, očuvanje poljoprivredne raznolikosti i zaštita tradicionalne hrane kojoj prijeti izumiranje. Tako je Petrini uz podršku prijatelja staru Fiatovu tvornicu u Torinu pretvorio u veliki Sajam hrane nazvan Salone del Gusto, koji se održava sve do danas, svake druge godine u oktobru.
Pokret trenutno ima preko 100 hiljada članova širom svijeta i svoje urede u Italiji, SAD-u, Njemačkoj, Japanu, Francuskoj i Velikoj Britaniji. Njihova osnovna filozofija je da svako ima pravo uživati u blagodatima hrane, ali i da ima odgovornost da štiti tradiciju hrane koja omogućava to pravo uživanje. Zagovornici slow fooda okupljaju se u lokalnim i regionalnim zajednicama kako bi podržavali proizvodnju i trgovinu proizvoda i tako ih spasili od potpunog nestanka i zaborava.