Limun je na samom vrhu namirnica koje sadrže najviše antioksidansa. Zahvaljujući limunskoj kiselini, on neutralizira toksine i njihovo djelovanje, ubrzava razgradnju masti i poboljšava asimilaciju hranjivih sastojaka.

Limun sadrži selen i vitamine C i B, te povećava imunološki sistem i usporava starenje. Popijte čašu limunade čim se probudite i spriječit ćete zimske bolesti i popraviti raspoloženje. Ako je "čista" limunada ipak prekisela za vaš ukus, pomiješajte je s malo soka od naranče, ili dodajte šećer. Limun možete koristiti i kao zamjenu za sirće. Salate će živnuti uz ovaj citrus, a limun možete dodavati i u razne umake za tjesteninu. Najpoznatija je upotreba limuna u ribljim specijalitetima. Sok od limuna voćnoj salati daje poseban okus, a narezano voće duže održava svježim. Ne zaboravite: limun se uvijek cijedi u posljednjem trenutku i na tanjir stavlja neposredno prije posluživanja jela. Tako zadržava sve vitamine i minerale koji su inače osjetljivi na zrak i svjetlost.

Koru limuna nemojte bacati jer sadrži puno dragocjenih sastojaka. Flavonoidi, koji joj daju boju, jačaju kapilare i olakšavaju protok kisika u organizmu. Kora limuna sadrži eterična ulja, kao što je limonin, i djeluje antiseptički. U aromaterapiji se ulje limuna koristi za poboljšanje raspoloženja i koncentracije pri radu.

Stručnjaci smatraju kako je cimet jedna od najsvestranijih i najučinkovitijih biljaka s dugim popisom zdravstvenih dobroditi, uključujući i iznimne sposobnosti u borbi s dijabetesom jer poboljšava aktivnost inzulina.

Richard Anderson, nutriconist i biohemičar pri istraživačkom centru Beltsville Human Nutrition Research Center u SAD-u istražuje cimet već gotovo dvadeset godina te na osnovu bogatog iskustva zaključuje: "Cimet je bolji od bijelog luka. Mnogo bolji!"

Uljne tvari topive u mastima koje cimet sadrži odgovorne su za specifičnu aromu i okus, no i za manji broj zdravstvenih dobrobiti. Za zdravlje su mnogo važniji polifenoli koji su topivi u vodi, tvrdi Anderson koji ih je izolirao i opisao koristeći metode masene i NMR spektroskopije te dokazao kako ove tvari u in vitro uvjetima povećavaju stopu metabolizma glukoze ovisnog o inzulinu za oko 20 puta. Anderson navodi i kako, uz činjenicu da potiče učinkovitost inzulina, cimet ima antioksidativna, antibakterijska, antiupalna i svojstva protiv raka. Uz to, može smanjiti i krvni pritisak, holesterol, pa i količinu tjelesne masnoće.

Naučnik tvrdi kako potrebne dnevne doze cimeta ne moraju biti velike. On, primjerice, od kako ga je počeo proučavati, uzima cimet kao dodatak narančinu soku, doručku i kafi. Odnedavno uzima i 1,5 grama ekstrakta cimeta u obliku tablete jednom dnevno.

Med je odličan prirodni izvor ugljikohidrata, glukoze i fruktoze. Ugljikohidrati poznato je povećavaju izdržljivost organizma i smanjuju zamor mišića, dok glukoza ima učinak da se brzo apsorbira u tijelu i osigurava brzi izvor energije.

Fruktoza koja se apsorbira nešto malo sporije osigurava tijelu energiju na duže vrijeme. Želite li napraviti moćan prirodni energetski napitak upotrijebite med. Pomiješajte pola kašike meda i malo cimeta u prahu u čaši vode. Brzo, zdravo i efektno!

Mrkva je povrće bogato beta-karotenom, a osim za vid odlična je i za detoksikaciju organizma jer sadrži velike količine vlakana i vitamina A.

Ako se zbog prekomjernog uživanja u hrani tokom blagdanskih dana osjećate pomalo tromo, naduto i teže za nekoliko kilograma, a svome tijelu želite priuštiti zasluženo 'čišćenje', pobrinite se da u kući imate dovoljne zalihe mrkve. Naime, mrkve su osnovna namirnica za detoksikaciju tijela jer su bogate antiokidansom beta-karotenom koji se u tijelu pretvara u vitamin A. Naučno je dokazano da je mrkva najveći izvor beta-karotena među povrćem, jer 80 grama mrkve sadrži više od dvostruke dnevne doze potrebne odraslim ljudima. Antioksidantsko djelovanje beta-karotena pomaže u borbi protiv slobodnih radikala koji ubrzavaju starenje, a vašoj koži vraćaju prirodni sjaj. Vitamin A kojeg ima u mrkvi također je nužan za pravilan rad imunološkog sistema. Ova hranjiva tvar štiti kožu i ćelije koje oblažu disajne puteve, probavni trakt i urinarni trakt te ih tako održavaju zdravima na način da funkcioniraju kao barijere i oblikuju 'prvu liniju odbrane' protiv infekcija.

Hemijski spojevi koji se nalaze u bijelom luku mogu štititi srce od ozljeda uzrokovanih srčanim udarom. Poznato je da bijeli luk ima mnoga ljekovita svojstva, no odsad je i sigurno da pospješuje zacjeljenje bolesnog srca.

Iako se dugo vremena smatralo da je bijeli luk jedna od ključnih namirnica koja bi se trebala naći na jelovniku srčanih bolesnika, tek su prije nekoliko sedmica američki naučnici dokazali da su takve pretpostavke zaista tačne, piše NYDialyNews.com.

Zbog sastojka alicina kojim bijeli luk obiluje i koji u reakciji s crvenim krvnim zrncima proizvodi sumporovodik, opuštaju se krvne žile i time se pospješuje protok krvi, a dialil trisulfid, inače odgovoran za karakterističan miris biljke, ispušta spojeve koji štite srce od ozljeda.

Nekad davno znalo se da za određena stanja pomaže određena namirnica, ali nije se znalo zašto je tako. Zahvaljujući hemijskoj analizi hrane danas uglavnom znamo u čemu je tajna ljekovitosti. Zanimljivo je da se ljekovitost vrlo često krije u niskokaloričnoj biljnoj hrani.

Za jačanje imuniteta i poboljšanje općeg stanja organizma odlične su gljive shiitake, jogurt, kefir, zeleni čaj i govedina. Bijeli, zeleni i crni čaj sadrže raznovrsne polifenole, koji se uspješno bore protiv slobodnih radikala, odgovornih za oksidaciju ćelija, odnosno ubrzano starenje i nastanak nekih zloćudnih i degenerativnih bolesti.

Crno vino u malim količinama još je jedan izvor visokovrijednih polifenola, kao i paradajz (likopen djeluje antikancerogeno). Paradajz sadrži i puno vitamina A, a podjednako su zdrave svježi paradajz i sok od paradajza.

Borovnice su također odličan izvor flavonoida i brojnih vitamina, a slično djeluje i drugo bobičasto voće poput malina, kupina, brusnica i ribizli.

Riba, posebno plava, izvor je zdravih omega-3 masnih kiselina, vitamina skupine B i kalcija. Vitamini skupine B nužni su za pravilan razvoj i rad nervnog sistema, a kalcij je odgovoran za zdravlje kostiju, kose i noktiju.

Peršun je ljekovita trava, a njegov sok je jedan od najmoćnijih, pa ga treba uzimati u malim količinama (snažan je diuretik pa se koristi kod nekih bolesti bubrega i mokraćnih puteva, pomaže kod upale prostate, u liječenju dijabetesa, žutice i drugih bolesti jetre, protiv celulita, bora, bolne menstruacije, natečenih kapaka).

Bijeli luk se inače oduvijek smatra lijekom: djeluje antiseptički i antibiotski (uništava većinu mikroba, herpes viruse i kvasne gljive), snižava holesterol, trigliceride i krvni pritisak (općenito blagotvorno djeluje na zdravlje srca i krvnih žila), pomaže u liječenju gripe i plućnih oboljenja, djeluje antiparazitski.

Jedna od najraširenijih pogrešnih kombinacija su mlijeko i antibiotici. Antibiotici u kombinaciji s mlijekom sporije se apsorbiraju, a posljedica je njihov slabiji terapeutski učinak.

Pojedine vrste sireva, kao što su parmezan ili chedar usporavaju djelovanje antidepresiva, a jednak učinak na njihovo djelovanje imaju i bakalar, feferoni i pileća jetrica. Ako uzimate bilo koju vrstu diuretika, to nikako ne biste trebali činiti u kombinaciji s bananama, paradajzom i krompirom, jer ta kombinacija uzrokuje preveliko nakupljanje kalija u organizmu.

Govedina snabdijeva organizam željezom, što pomaže boljem protoku kisika u krvne ćelije i organe.

Istraživanja pokazuju da veliki broj ljudi pati od anemije, a crveno meso je dobar način da vratite snagu organizmu, ali i osjećaj dobrog raspoloženja. Zato nemojte preskakati ovaj obrok.

Kod nas je poznato da je rasol poznati napitak koji se udomaćio kao lijek za sve tegobe vezane uz probavni trakt, te kao narodni lijek pri smanjenju oteklina na zglobovima!

Međutim, malo je poznato da je sok od sirovog kupusa bogat ne samo vitaminom C, već i ljekoviti napitak širokog spektra. Naime, eksperimentalno je dokazano da se sokom od svježeg kupusa uspješno liječi čir na želucu i upala debelog crijeva. Pretpostavka za takvo tumačenje je ljekovitost vitamina U koji se nalazi u svježem soku. Pomanjkanje tog vitamina u želucu i crijevima stvara preduvjete za razvoj čira. Sok od svježeg kupusa potiče izmjenu tvari u ćelijama i povoljno djeluje na sluzokožu crijeva. Također pomiješan sa sokom od mrkve i repe, odličan je napitak za osobe koje imaju pomanjkanje kalcija, ili kad se radi o lomovima kostiju. Također se preporučuje ženama u srednjim godinama kako bi se zaustavio proces osteoporoze.

Stara poslovica kaže da ko drži do zdravlja jede kupus. Bogatstvo kalija, željeza, magnezija, sumpora i bakra, manjih količina natrija, te povoljan odnos kalcija i fosfora osigurava maksimalno iskorištavanje kalcija u organizmu. A kiseli kupus?

upus je jedna od rijetkih, ako ne i jedina, prirodna namirnica gdje je čovjek uspio poboljšati prirodu, tj. povećati nutritivna svojstva kroz proces kiseljenja. Naime, kupus kroz procese kiseljenja fermentacijom stvara izuzetno aktivan kobalamin (Vitamin B12), koji se inače nalazi isključivo u namirnicama životinjskog porijekla (npr. u pršutu). Iz tog razloga kiseli kupus je neizostavna prehrambena namirnica. Sva višegodišnja istraživanja uvijek iznova potvrđuju da se kupus po sadržaju vitamina C može mirno mjeriti s limunom i narančom (u 100 g kupusa ima 50 mg vitamina C). Znamo da su i moreplovci u potpalublju obavezno prevozili drvene kace pune kiselog kupusa, kako mornari ne bi oboljeli od nedostatka vitamina C – skorbuta! Pored toga, kiseli kupus krije pravo blago piridoksina (vitamin B6), bez kojeg bjelančevine uopće ne bi mogle biti iskorištene. Također, kiseli kupus je izvor niacina (vitamin B3), potrebnog za ćelijsku energiju, cjelokupni metabolizam, izmjenu tvari u mozgu, sadrži panotensku kiselinu (vitamin B5) potrebnu za ćelijsku energiju i zdravu boju kose.