U Americi je nedavno sprovedeno istraživanje u kojem je učestvovalo 500 dobrovoljaca od kojih se očekivalo da izaberu između slatkiša i neke druge hrane, a zatim su odgovarali na pitanja u vezi sa životnim stavovima, vrijednostima koje cijene i odnosu koji imaju prema drugima.

Ispostavilo se da osobe koje su izabrale komadić čokolade umjesto neke namirnice koja nije slatkiš imaju blažu prirodu, češće volontiraju u humanitarnim organizacijama i uopšte, spremniji su da pomognu ljudima u nevolji. Interesantno je da je i prvi utisak koji ostavljaju u skladu sa tim, odnosno, da i drugi ljudi osobe koje vole slatkiše opisuju kao "prijateljski nastrojene", i to ne samo nakon kontakta uživo, već i na osnovu procjene njihovih fotografija sa neutralnim izrazom lica. Ali, prije nego što počnete da se "davite" u čokoladi, trebalo bi da znate da je moguće razlikovati trenutni "lifting efekat" koji čokolada ima na raspoloženje, od onoga što vas čini određenim tipom ličnosti.

- Studija kojom smo željeli da utvrdimo da li ukus hrane kontroliše naše raspoloženje uzela je u obzir usrećujući efekat koji slatkiši imaju na prosječnog čovjeka. Mi smo se bavili osobinama koje dominiraju kod osoba koje kada imaju izbor između slatkiša i neke druge hrane izaberu slatkiše -rekao je dr Brajan Majers sa Getisburg koledža u Pensilvaniji. Naše istraživanje zato isključuje mogućnost da su ljudi prosto bili dobro raspoloženi jer su upravo pojeli nešto slatko - dodao je dr Majers.

Ljutnja: Kiselkasta hrana poput jogurta, kefira, sira ili mlijeka pomoći će nam da se odljutimo.

Sreća: Velike količine voća, poput banana, grožđa, mandarina ili jabuka snažno djeluju na dopamin, hormon koji utiče na dobro raspoloženje.

Tjeskoba: Namirnice poput puretine, piletine, ribe i pršute bude organizam, daju nam novu energiju i pomažu nam da se odupremo depresiji.

Tuga: Ovoj emociji doskočićemo pravilnim odabirom ugljenih hidrata, masnoća i slatkiša. Jedite integralni hljeb, tjesteninu, rižu, kao i čokoladu. Samo jedna kockica dovoljna je da otjera tugu.

Posezanje za hranom na emotivnoj bazi nije uvijek loše. Bademi, pistacije i orasi puni su vitamina E, koji je jedan od najboljih antioksidanata.

Četvrt šolje badema ili šaka pistacija sasvim su dovoljni da potpomognu pravilan rad srca, regulišu krvni pritisak i umanje osjećaj umora. Razultati posljednjih istraživanja pokazuju da je dobro piti mlijeko pred spavanje. Kalcijum iz mlijeka smanjuje grčeve u mišićima i opštu napetost. Hrana služi ne samo kao utjeha već i odvlači pažnju od problema koji stvaraju stres.

Smatra se kako djeca uglavnom ne jedu dovoljno povrća, a tome bi se problemu moglo doskočiti jednostavnim vođenjem računa o njegovoj pripremi, ukazuju zadnja istraživanja.

Djeca najbolje prihvataju povrće kuhano na pari ili u vodi koje je zadržalo hrskavi okus. Kuhanjem povrće zadržava svoju originalnu boju, okus i hrskavost, te se zadržava jednoličnost površine i nema pojave procesa posmeđivanja.

 

Cvekla je riznica raznovrsnih vitamina, minerala, neprobavljivih vlakana i fitohemikalija. 100 g svježe namirnice sadrži tek 36 kcal što je čini niskokaloričnom, lako probavljivom namirnicom bogatom vrijednim nutrijentima.

Tako je cvekla posebno bogata mineralima: kalijem, fosforom, kalcijem, magnezijem, manganom, željezom, bakrom, selenom, jodom i kobaltom. Sadrži i vitamine B skupine među kojima se najviše ističe folna kiselina te vitamin C. Tamno crvenu boju cvekla duguje skupini crvenih pigmenata koji se nazivaju betacijanini. Te su tvari ujedno moćni antioksidansi koji pomažu u prevenciji brojnih degenerativnih bolesti, stoga ne čudi da novija istraživanja povezuju blagotvoran učinak cvekle na zdravlje upravo s crvenim biljnim pigmentima.

Cvekla je nezaobilazna namirnica za detoksikaciju budući da potiče rad jetre, a preporučuje se i za normalizaciju probave jer obiluje prehrambenim vlaknima. Nekoliko provedenih studija pripisalo je betainu zaštitni učinak na jetru, posebno u vidu smanjenog nakupljanja masti u jetri koje između ostalog nastupa kao posljedica nedostatnog unosa proteina.

Poznato mađarsko jelo (Szegedinski gulaš) pravi se od kockica popržene svinjetine, puno crvenog luka, začina i kiselog ribanog kupusa, a najčešće se poslužuje uz priloge kao što je palenta ili pura ili s jednostavno ucijelo skuhanim krompirom.

Osim što se jako brzo priprema, ovo jelo je sasvim odličan i slastan zimski obrok, a znamo i da kiselo zelje (kupus) sadrži jako bitne vitamine, prijeko potrebne u ovim hladnim zimskim mjesecima...

Rezultati najnovijeg istraživanja su pokazali kako niskokalorijska prehrana poboljašava funkciju srca kod pretilih osoba s dijabetesom tipa 2. Kako bi rezultati istraživanja bili u potpunosti tačni, naučnici su prije i poslije istraživanja izmjerili indeks tjelesne mase (ITM) ispitanika te upotrebom magnetske rezonance analizirali rad srca i perikardijalnu masnoću sudionika studije.

Poznato je, naime, kako se spomenuta masnoća sakuplja oko srca, a sposobna je oštetiti srčane funkcije. Četiri mjeseca nakon što su ispitanici počeli konzumirati niskokalorijsku prehranu, indeks tjelesne mase ispitanika se smanjio s 35,3 na 27,5 (statistički pretilosti počinje kad ITM dosegne brojku 30), a perikardijalna mast se smanjila se 39 mililitara na 31 ml. Dobra je vijest da se dijabetes ispitanika poboljšao odmah nakon rezanja kalorija.

Poznat je i kao jedan od najskupljih začina, bogate je historije, pa se tako koristio već u antičko doba. Odlikuje ga intenzivna aroma, a u kulinarstvu ima vrlo široku primjenu.

Ima ga u pudinzima, sladoledu, kolačima, pecivu, raznim voćnim desertima, primjerice pikantan je i poseban dodatak s dunjama ili kruškama. Zbog svoje žute, specifične boje zauzima posebno mjesto među začinima koji se koriste za bojenje peciva ili sira.

Nemojte je miješati s vanilin šećerom, riječ je o začinu koji potječe od istoimene biljke, čija se primjena nakon otkrića Amerike proširila i na ostatak svijeta.

Ekstrakti vanilije su među najtraženijim, ali i najskupljim začinima u slatkim jelima, desertima, sladoledu, a ponajprije zbog svojih aromatičnih svojstava kojima poboljšavaju njihov okus. Kafa, topla čokolada - i tu upotrijebite vaniliju ako želite dobiti poseban okus napitka.

Redovno jedenje banana smanjuje rizik od smrti zbog moždanog udara za 40%. No, osim što reguliraju ravnotežu krvnog pritiska i potiču i bolje raspoloženje, ove su voćke izuzetno dobre i za kosti, želudac i crijeva.

Banane su doista zdrave, a u nizu koristi koje možete osjetiti je i lagani pad krvnog pritiska. Ovo je posljedica velike razine kalija. Isto voće podiže i raspoloženje i jedan je od najboljih prirodnih izvora vitamina B6. Naime, budući da sadrže triptofan, aminokiselinu koja se može preobraziti u serotonin, ova povišena razina serotonina neizbježno dovodi do boljeg raspoloženja. Koristi se i u sklopu popularne dijete BRAT (banana, riža, jabučni sok i tost). A trljate li unutarnjom stranom kore banane po čiru, on bi trebao polako nestati. U lepezi koristi koje nude banane je i korektna količina željeza koji popravlja krvnu sliku, a zbog obilja fruktooligosaharida njeguju probiotičke bakterije u crijevima koje proizvode enzime potrebne za bolju probavu i zaštitu od štetnih bakterija. Zbog fruktooligosaharida probiotičke bakterije umnožit će se u crijevu i postati funkcionalnije, što će povećati apsorpciju kalcija. Dakle, indirektno, banane su dobre i za kosti.