Malo ko zna da ova dika i ponos srpske nacionalne kuhinje nije tzv. „narodno jelo“ i da je njegov autor itekako poznat… 

Naime, izvjesni Mića Stojanović iz Čestine kod Gruže, jedan od najvećih kuhara koje je Srbija ikada imala, je bio toliko dobar u svom poslu da je već u svojim ranim dvadesetim godinama postao šef kuhinje poznatog i priznatog beogradskog restorana „Golf“. Jedne prilike, davne 1959, put do ovog restorana pronašli su i neki istaknuti posjetioci iz Rusije… I umesto da naruče grah, sarmu, kupus ili podvarak, oni izraziše želju da glad utole „Kijevskim kotletom“. Nije da kuhar Mića nije znao napraviti „Kijevski kotlet“, nego nije imao dovoljno piletine koja je glavni sastojak tog specijaliteta. Da bi se izvukao iz tog „neobranog grožđa“, a i da bi, pri tom, sačuvao dobru reputaciju i sebi i restoranu u kojem je radio, riješio je da im, umjesto naručenog jela, od sastojaka kojima raspolaže, napravi nešto ukusno, interesantno i nikada ranije viđeno. Izvršivši određene modifikacije traženog kotleta (zamijenio je vrstu mesa i punjenje, a zadržao pohovanje), dobijena je ukusna šnicla vrlo zanimljivog oblika. Međutim, Mića i dalje nije bio zadovoljan rezultatom pa ju je zbog toga još prelio tartar sosom i ukrasio komadima limuna i paradajza složenih tako da su neodoljivo podsjećali na orden Karađorđeva zvijezda i eto otkud Karađorđeva šnicla.

Pročitajte ove savjete i ne sumnjamo da će barem neki pronaći svoje mjesto u vašoj kuhinji:

- Da ulje za prženje ne potamni, u teflon na kratko ubacite dvije do tri drvene čačkalice

- Da dinstano meso bude ukusno kao da je pečeno, ispržite ga sa obje strane na vrelom ulju da dobije zlatno žutu boju, dodajte luk i ostalo povrće i smanjite zagrijavanje ringle

- Masnoći za prženje dodajte malo soli, da za vrijeme prženja ne bi prskala

- Da dobijete pikantnu majonezu, sameljite pet oraha, izmiješajte sa majonezom i po želji dodajte jelu

- Povrće koje raste nad zamljom perite u mlakoj vodi, a ono koje raste pod zemljom u hladnoj vodi

- Ako je umak od paradajza suviše kiseo, dodajte malo šećera. - Ako niste sigurni da su svi crvi napustili zelenu salatu, ostavite je desetak minuta u vodi kojoj ste dodali sirće

- Snijeg od bjelanaca će sigurno uspjeti ako metlicu za lupanje držite pet minuta u odjeljku za led

- Za ostavljanje u zamrzivač, koristite isključivo zdrave plodove voća i povrća, koje prvo treba dobro oprati i posušiti, a ono koje prije upotrebe treba očistiti, odmah očistite, kako bi uštedjeli kasniji trud i prostor zamrzivača što bolje iskoristili

- Da meso koje pečete ili pržite bude hrskavije, masnoći dodajte nekoliko kapi limuna

- Da lakše očistite narandžu ili grejpfrut, držite ih nekoliko minuta u vreloj vodi

- Ukus svake salate možete poboljšati dodavanjem sitno sjeckanog sira

- Da pečeno meso bude ukusnije, na dno posude za pečenje stavite presječenu glavicu luka sa listom lovora i karanfilićem

- Crna kafa koja ima gustu, crnu pjenu teže je svarljiva od one sa svjetlom, prozračnom pjenom.

Možete zamrznuti gotovo svu hrane. Iznimke su konzervirana hrana ili jaja u ljuski ali i druge vrste hrana koje se mogu zamrznuti ali zbog svojih sastojaka ili svojstava mijenjaju se pri odmrzavanju. Pravi primjer je majoneza ili sličan tip emulzija koje se pri odmrzavanju raspadnu, odnosno razdvoje na vodu i masnu komponentu i ne mogu se više povezati. Isti je slučaj i s raznim masnim umacima ali i s povrćem kao što je salata. Zbog visokog udjela vode, zamrzavanje i odmrzavanje salate bitno mijenja njezine karakteristike a time i podatnost za jelo. Količina vode u hrani ili jasnije raspon sadržaja vode u hrani bitan je za zamrzavanje i trajnost zamrznutih proizvoda . Tako se sirovo meso i meso peradi bolje čuva nego ako je kuhano . Pri kuhanju se gubi voda kao i zamrzavanjem pa se karakteristična svojstva gotovog kuhanog mesa više mijenjaju na lošije što je vrijeme čuvanja duže.

“Fast food” je još jedan od značajnijih fenomena 20 vijeka. Njihova popularnost ne opada i vjerujemo da se to neće dogoditi još jako dugo, zato barem jedite u najboljim:  

McDonalds - osnovali su ga Dik i Mek Mek Donald tokom Drugog svjetskog rata. McDonalds je danas korporacija koja ima godišnji profit veći od 21 milijarde dolara, a ima više od 31. 000 restorana širom svijeta.

Pizza Hut - ovaj lanac picerija osnovali su braća Den i Frenk Karni davne 1958. godine. Sjedište kompanije je u Dalasu, a restoran se tokom decenija specijalizovao u ponudi pice na američki način, uz pileća krilca i razne grickalice. Pizza Hut je najveća svjetska picerija sa više od 12. 500 ispostava u 100 zemalja.

Burger King - Džejms MekLamore i Dejvid Edgerton 1954. godine otvorili su prvi Burger King u Majamiju na Floridi. Po ugledu na Mek Donalds restorane, Burger King danas ima više od 11. 000 restorana u 65 zemalja. Lanac zapošljava 340. 000 ljudi i oposlužuje 11 miliona mušterija dnevno.

KFC (Kentucky – Fried Chicken) - Harland Sandlers je otvorio prvi KFC restoran još tokom velike svjetske krize 1930-tih u Kentakiju. U to vrijeme Sandlers je razvio svoj tajni recept od 11 mirođija i začina, koji i danas važi za jednu od najčuvanijih tajni na svijetu, koja se čuva u sefu u Luizvilu. Kompanija zapošljava 750. 000 ljudi koji godišnje pripreme milijardu pilećih obroka.

Taco Bell - prvi Taco Bell otvorio je Glen Bel u Kaliforniji 1962. Godine 1964. osnovana je prva franšiza, a 1969. Tako Bel postaje internacionalna kompanija. Godišnja zarada Tako Bela danas iznosi 1. 8 milijardi dolara, a u 6. 000 restorana širom svijeta zaposleno je 143. 000 radnika.

Oko šestog mjeseca. Neke su bebe za krutu hranu spremne i ranije, no dohranu nikako nemojte počinjati prije četvrtog mjeseca života. Prije toga, crijeva i bubrezi vaše bebe nisu dovoljno sazreli za probavljanje krute hrane. Tijekom godina savjeti o dohrani dramatično su se mijenjali. Prije nekoliko generacija mame su s dohranom započinjale oko 12. tjedna, no danas se savjetuje da prvih šest mjeseci bebu isključivo dojite. Te se preporuke temelje na dokazima koji su pokazali da su ranije dohranjivane bebe u većoj opasnosti od želučanocrijevnih bolesti. Ako mislite da je vaša beba spremna za krutu hranu prije šestog mjeseca, savjetujte se s liječnikom. Možda će vam ipak savjetovati da još malo pričekate ako je beba zadovoljna, zdrava i uredno dobiva na težini. Neke bebe niti nakon šestog mjeseca ne pokazuju nikakvo zanimanje za hranu. Svejedno, važno je s dohranom započeti u ovom razdoblju, čak i ako navikavanje sporo napreduje. Nakon šestog mjeseca beba ne može dobiti sve potrebne hranjive sastojke samo iz mlijeka pa kruta hrana postaje sve neophodnija. Dakle, došlo je vrijeme i spremni ste bebi dati da prvi puta kuša krutu hranu.

Osnovu bijele uvjetno rečeno čokolade čini kakao maslac bez kakaa uz dodatak šećera, aroma i mlijeka, a koristi se kao atraktivan kontrast crnoj čokoladi u pripremi slastica. Za ljubitelje bijele čokolade važno je naglasiti kako prilikom kupovine na etiketi mora pisati da je masnoća unutar čokolade ipak kakao maslac, jer ćete u suprotnom kupiti nešto što sadrži šećer, biljna ulja i umjetnu aromu čokolade.

Rafinirane delikatesne minijature koje se tope u ustima spremaju se od najfinijih sastojaka poput čokolade, marcipana i nugata. Iako postoje različite priče o nastanku prvih pralina, Belgijanci tvrde kako ih je 1912. godine izmislio jedan apotekar na čijim su se policama našle praline punjene kremom od maslaca, slatkog vrhnja, badema i oraha.

Meso, kao glavni izvor proteina, u svakodnevnoj ishrani je veoma važno. Po nutricionistima, 15 posto naše ishrane na dnevnom nivou mora biti bazirano na proteinima. 

U probavnom sistemu, proteini se razgrađuju na aminokiseline koje kasnije učestvuju u izgradnji mišića, kože, krvi i organa. Takođe, jačaju imunološki sistem i stvaraju hormone i neurotransmitere. Sve aminokiseline u tijelu potiču od tzv. kompletnih proteina, što su svi životinjski proteini, odnosno proteini iz mesa, ali postoje i alternative, evo koje:

Grašak je jedan od najpristupačnijih izvora proteina u svijetu povrća. Vrijednost proteina u grašku je 5 posto što čini trećinu vaše dnevne potrebe za proteinima.

Kikiriki ili puter od kikirikija sadrži čak 28 posto proteina što skoro duplo premašuje vašu dnevnu potrebu za proteinima. Takođe, kikiriki sadrži i mononezasićene masne kiseline koje su važne u prevenciji kardiovaskularnih oboljenja, a istu ulogu igra i resveratrol, snažan antioksidans koji se nalazi i u crvenom vinu.

Kokos je takođe bogat proteinima, ali on se i ne preporučuje mnogo jer sadrži visoku vrijednost zasićenih masti.

Cvekla je bogata antioksidansima, sadrži malo kalorija i potpomaže regeneraciju i rad jetre. Osim toga, sadrži i kompletne proteine, a šest malih cvekli jednako je jednom pilećem fileu.

Vlasac ili divlji luk, zahvaljujući idealnoj kombinacijji željeza i vitamina C u njemu, predstavlja odličnu prirodnu preventivu kod proljećnog umora, ali je zbog iste kombinacije dobar i za održavanje ukupne vitalnosti organizma.

Isto kao što to čini crni luk, i vlasac može pozitivno uticati na krvni pritisak, a pored toga vas dodatno štiti od kijavice i drugih lakših oblika prehlade. Vlasac spada u porodicu ljiljana, isto kao i crni i bijeli luk. Osim što je veoma bogat vitaminom C, blagotvornim sluznim materijama, mineralima i mikroelementima, vlasac je značajan i zbog velike količine željeza. Vlasac je najbolje jesti dok je svjež, opran u salati i sitno isjeckan. U slučaju da ga ne planirate jesti odmah već sljedećeg dana, umotajte ga u vlažnu krpu i stavite u frižider.

Nemojte ga držati u vodi ili kesi, jer će postati mekan i gnjecav. Smatra se da je vlasac dobar i zato što jača glasne žice. Postoji priča da je rimski car Neron svakodnevno jeo veliku porciju vlasca sa maslinovim uljem kako bi imao mio i nježan glas. Vlasac možete jesti sitno isjeckan na kriški hljeba namazanoj margarinom, zatim sa pavlakom uz pečeni krompir, pomiješan sa majonezom, topljenim ili mladim sirom. Takođe je odličan i u salati, omletu, supi, čorbi… ali ništa se ne može mjeriti sa specijalitetom od pomiješanog ovčijeg ili kozijeg sira, vlasca i maslinovog ulja.