Pojam čišćenje krvi, podrazumijeva izbacivanje toksina, ali i viška nekih štetnih materija kao što su holesterol i šećer. Brzi tempo života, pretjeran unos alkohola i nepravilna ishrana, izazivaju intoksikaciju (trovanje) organizma, pojavu holesterola i šećera u krvi, a sve to zahtijeva njeno čišćenje i obnovu. Za detoksikaciju i čišćenje idealni su orah i neven. 

Orah - svi dijelovi oraha izuzetno su korisni za zdravlje, povoljno utiču na mozak, srce i jetru, a smatra se da štite i od povećane radijacije. List oraha pročišćava krv, a koristi se i u liječenju dijabetesa, malokrvnosti, avitaminoza, neredovnih menstruacija, upale štitne žlijezde i plućnih bolesti. Mladi zeleni orasi pomiješani sa medom blagotvorno djeluju u slučaju malokrvnosti, a od njih se pravi i vrlo ljekovita rakija za pročišćavanje jetre, želuca i krvi.

Rakija od oraha - dvadesetak zelenih oraha isijecite na četvrtine, stavite u teglu ili flašu sa širokim grlom, prelijte litrom domaće rakije, čvrsto zatvorite i ostavite da stoji dvije sedmice na suncu ili toplom mjestu. Potom procijedite i sipajte u čistu flašu.

Neven - među domaćim ljekovitim biljkama neven zauzima jedno od najznačajnijih mjesta. Čaj od nevena odlično je sredstvo za pročišćavanje krvi, jačanje jetre, podsticanje cirkulacije, a potpomaže i zarastanje rana, liječi bubrege, malokrvnost, urinarne tegobe, upalne procese na sluzokoži usta i grla...Mast i ulje koriste se u slučaju hemoroida, proširenih vena, fistula i gljivičnih oboljenja stopala. Važno je napomenuti da preparati od nevena ne izazivaju nikakve nuspojave.

Limeta citrusno voće zelene kore i svjetlozelene pulpe, često se poistevjećuje sa limunom, jer imaju sličan izgled i miris. Oko 100gr limete sadrži 30 kalorija, 11 g ugljenih hidrata, 1,7 gr šećera, 0,2 gr masti, 0,7 gr proteina i čak 29 mg vitamina C. Ovo voće je najkiselije i odlikuje se veoma snažnim antibakterijskim svojstvima.

Limeta poboljšava varenje, sprečava zatvor i urinarne infekcije, ublažava respiratorne tegobe i probleme sa desnima i kožom korisna je za mršavljenje, a upotrebljava se i u kulinarstvu i kozmetici. Mirisna ulja koja sadrži plod ovog voća podstiču varenje, a čaša tople vode s sokom od limete pomaže pri mršavljenju.

Eterska ulja iz ovog voća pospešuju izlučivanje želudačnih sokova, žuči i kiseline i stimulišu peristaltiku crijeva, pa se preporučuje u slučaju opstipacije. Ova ulja koriste se za pripremu balzama i inhalatora, koji u kratkom roku olakšavaju tegobe kao što su mučnina ili otežano disanje uzrokovano respiratornom infekcijom. Limeta je veoma bogata kalijumom i efikasno je sredstvo za eliminisanje toksičnih supstanci koje se nakupljaju u bubrezima i bešici, što ubrzava liječenje urinarnih infekcija. Bogat vitaminom C, ovaj agrum koristan je za oči, a upotrebljava se i u slučaju krvarenja i osjetljivosti desni.

Limunska kiselina iz ploda limete odličan je sagorijevač masti, te se preporučuje i dijabetičarima, a napici sa ukusom ovog citrusa provjereno okrepljuju organizam.

Mogao bi se razlog peršunove popularnosti potražiti i u velikom bogatstvu vitamina. Na prvom mjestu vitamin C, zatim tu su provitamin A, kompleks vitamina B, i to uključujući veoma cijenjen vitamin B12.

Pored vitamina veoma veliku ulogu igraju i minerali koji su zastupljeni u većoj količini. Pored toga što vitamini i minerali čine da peršun u ishrani daje specifičnu aromu, vitamini i minerali čine da se naše tijelo dobro osjeća usljed korištenja peršuna. Spriječava nadimanje, umiruje grčeve i djeluje protiv vrenja u crijevima. Ubraja se u biljke koje otvaraju i opuštaju mišiće. 

Ne smije se upotrebljavati kod upalnih procesa u bubrezima. Peršunov list je izuzetno djelotvoran kao sredstvo koje podstiče izlučivanje štetnih materija iz organizma, a povoljno utiče na cirkulaciju i na srčane smetnje.

Lovor je list biljke Laurus Nobilis, koja potječe iz sjeverne Evrope ali može uspijevati bilo gdje. Listovi su zeleni i sjajni, a narastu do 7.5 cm dužine. Lovor ima prodoran miris, te snažan i gorak okus. Ovu biljku nalazimo u klasičnim francuskim jelima. Danas se upotrebljava u juhama, umacima, gulašima i jelima s povrćem. Njegova aroma dolazi do izražaja u marinadama za meso, ribu i perad, te prilikom kiseljenja namirnica za zimnicu.

Komorač je ovalno zeleno ili žuto-smeđe sasušeno voće biljke Foeniculum Vulgare koja potječe iz Evrope i Indije. Ovo voće raste u grozdovima, a unutar njega su sitne sjemenke. Komorač ima okus koji podsjeća na anis ali je aromatičniji, slađi i manje prodornog okusa. U kulinarstvu se najčešće upotrebljava u sušenim zrnima, najčešće zelenim, sviježijim zrnima. Komorač se najviše koristi u mediteranskim kuhinjama , u npr. rižotima, salatama, u tjesteninama, juhama, a naročito je ukusan u jelima s ribom. U Indiji i drugim istočnim zemljama sušeni komorač je i sastojak drugih začina koji predstavljaju mješavinu začina a koriste se u tradiconalnim jelima (npr. začin panch phoron u Indiji ili five-spice začin u Kini).

Muškatni oraščić je sjeme zimzelenog drva Myristica Fragrans, koje potječe sa Molučkih otoka. Ovo drvo daje dva začina: muškat i muškatni oraščić. Oba začina dolaze od voća koje se razdvoji na vanjsku ljubičastu opnu i smeđe unutrašnje sjeme tj. muškatni oraščić. Ovaj začin ima sladak, aromatičan okus koji podsjeća na orah. Upotrebljava se u komadu ili nariban. Muškatni oraščić uglavnom se koristi u pripremi slatkiša, a dodaje se i kobasicama, supama, jelima sa mesom  i povrćem, itd.

Piment je suha, nezrela boba zimzelenog drva Pimenta Dioica. Nakon sušenja, ove bobe su male, tamno smeđe kuglice, malo veće od zrna papra. Piment ima prodoran miris. Bez obzira na njegovo ime na engleskom jeziku, on nije rezultat mješanja raznih začina, ali svojim okusom mnoge ljude podsjeća na mješavinu klinčića, cimeta i muškatnog oraščića. Ovaj začin upotrebljava se na Jamajki, u juhama, gulašima i curry jelima. Također se koristi za kiseljenje, začinjene čajeve, kolače te druge slatkiše. Primjeri recepata:

Konzumiranje kokica povezuje se s visokim unosom cjelovitih žitarica i dijetalnih vlakana. Studiju je provela međunarodna kompanija ConAgra, a objavljena je u časopisu Journal of the American Dietetic Association. Istraživači su koristili podatke iz istraživanja koje su proveli National Health and Nutrition Examination Survey (NHANES) 1999-2002.g. U istraživanju su sudjelovale osobe koje su konzumirale kokice najviše 24 sata prije provođenja testova. Ustanovljeno je da osobe koje pojedu u prosjeku 28 grama kokica dnevno uzimaju 250% više cjelovitih žitarica od osoba koje ne konzumiraju kokice. Također, konzumenti kokica unose 18.1 gram dijetalnih vlakana više od osoba koje ne konzumiraju kokice. Cjelovite žitarice su popularizirane u posljednjih nekoliko godina. To je rezultat istraživanja i preporuke FDA (Food and Drug Administration), o minimalnom dnevnom unosu cjelovitih žitarica koje bi se trebale konzumirati bar kao jedan obrok dnevno. Preporuka za unos vlakana je -28 grama.

 Projekt savršenog hljeba za sendvič pokrenuli su School of Chemical Engineering i Analytical Science at Manchester University iz Velike Britanije. Voditelj ovog projekta je sveučilišni profesor Grant Campbell. Istraživanje obuhvaća kreiranje mjehurića u kruhu koji bi služili za poboljšanje okusa hljeba. HLjeb bi trebao biti pripremljen od cjelovitih žitarica, što bi mu dalo visoku nutritivnu vrijednost. Smeđi hljeb i hljeb od cjelovitih žitarica nisu mekani poput bijelog hljeba zbog međudjelovanja mekinja i mjehurića. Professor Campbell smatra da je ključ za poboljšanje okusa zaštititi mjehuriće koji se stvaraju prilikom mješenja tijesta. Oko 6-8% tijesta je zrak koji se širi putem mjehurića, služi za podizanje tijesta i rezultat je djelovanja kvasca.

U novoj kampanji borbe protiv pretilosti i alergenata Ministarstvo poljoprivrede SAD-a objavilo je podatke prema kojima antioksidativne komponente mogu neutralizirati alergene prisutne u kikiriki maslacu. Također, moguće je ukloniti dio masnoća iz ovog proizvoda tzv. tehnikama "prozračivanja". Znanstvenici sa University of Birmingham u Engleskoj smatraju da bjelančevine iz gljiva mogu proizvesti gazirane emulzije koje djeluju kao zamjena za masti u hrani. Prema otkrićima objavljenim u Food Hydrocolloids, bjelančevina hidrofobin iz gljive Trichoderma reesei može stabilizirati zračne mjehuriće u modelu emulzije i nadonjestiti 50% masnoća sadržanih u hrani. Međutim ljubitelji kikirikija zabrinuti su i zbog snažnih alergenata, koji kod osoba alergičnih na ovaj plod mogu uzrokovati i smrt. Dodavanjem antioksidativnih polifenola u kikiriki maslac moguće je reducirati razinu bjelančevina odgovornih za alergijske reakcije. Kafeična, klorogenična i ferulična kiselina mogu vezati najjače alergene u kikiriki maslacu. Njima je moguće ukloniti alergene prisutne u proizvodima od kikirikija.