Robujete li datumu proizvodnje na omotima hrane? Bacate li hranu koja je još dobra zato što joj je datum prošao? Većina namirnica hranjiva je i nakon isteka roka trajanja. Dosad se ovakva pitanja uopće nisu postavljala, bilo je samo po sebi razumljivo paziti na datum proizvodnje, ali u vrijeme ekonomske krize na sve se gleda. Tako je britanska vlada nedavno objavila vodič kako bi smanjila nepregledne količine hrane koje se svake godine bacaju. Ministrica za okoliš Hillary Ben savjetovala je da bi se hrana trebala pomirisati i na taj način otkriti je li još dobra za jelo ili ne. Jer, kako ističe, industrije sa striktnim rokovima na ambalaži prisiljavaju građane da bacaju dobru hranu i zamijenjuje je novom. Ali kako biti siguran da će od mekanog paradajza nastati dobar umak, da će odrezak biti ukusna večera, a ne noć na hitnoj zbog trovanja hranom? Nutricionistica Angela Dowden savjetuje kako otkriti treba li hrana završiti u tanjiru ili u smeću. Napuhnuti poklopac Piletina se može jesti dan-dva poslije isteka roka koji piše na pakiranju, ako je kupljena u trgovačkom centru. Mora mirisati svježe, biti ružičasta i ne smije biti presluzava. Što se pak jogurta tiče, dobar je ako mu poklopac nije napuhan. Dakle možete ga bez bojazni jesti i danima nakon isteka roka. Sok od naranče također je u pravilu dobar nekoliko dana nakon isteka datuma. Međutim, ako u pakiranju ima pištanja, bacite ga! Banane se prilično zahvalna namirnica i večina ljudi griješi kada ih baci jer su posmeđile. One se naime mogu jesti i gnjile. I neke su vrste povrća dugotrajne, primjerice krompiri. Neotvoren paket salate može trajati i nakon isteka roka, ali ako pocrveni, odmah je bacite.

Kad se kaže suho voće, može se pomisliti na orahe, lješnike, bademe, ali ovaj put nećemo o njima, nego o grožđicama, suhim smokvama, kajsijama, šljivama, hurmama … Da bi se dobio kilogram, na primjer, suhih kajsija, potrebno je šest kilograma svježih. Stoga je jasno da je količina svih hranljivih sastojaka: bjelančevina, vlakana, vitamina i mineralnih soli u suhom stanju multiplicirana. To je i razlog što je to hiperkalorična hrana. Ipak, ne treba je izbjegavati, posebno zimi, osim u određenim slučajevima. Ne preporučuje se, naime, onima koji žele da smršaju. Inače je dobro jesti ga zimi da bismo se obezbijedili dodatnom energijom za borbu protiv hladnoće. Pri tome, taj izvor energije vrlo brzo stiže u krvotok, odnosno, brzo djeluje, pa se suho voće posebno preporučije sportistima poslije treninga. Kao i uvijek, treba biti umjeren. Izgleda da su i naši stari znali za pozitivne osobine tog voća, jer običaj njegovog jedenja, naročito oko Božića i Nove godine, datira od davnina. Današnji nutricionisti, međutim, preporučuju da se suho voće jede tokom cijele godine, jer ga više ne treba smatrati luksuzom i bolje je da oni s povišenim holesterolom koriste kao grickalicu nego hranu bogatu mastima. Zahvaljujući tome što je siromašno vodom, suho voće može dugo da se čuva, pa zaista nema razloga da se jede samo zimi. Voće se, inače, može sušiti prirodno, na suncu, u posebnim “pećima” za te svrhe ili, u kućnim uslovima, u rerni. S obzirom na to da gotovo ne sadrži masti, a bogato je biljnim vlaknima i šećerima, to je prvoklasna namirnica, a najbolje ju je jesti za doručak, kada će pomoći varenje, ili kao zakusku. Uobičajeni način jedenja – poslije glavnog obroka – donijet će previše kalorija i usporiti varenje.

Zdravstveni stručnjaci redovito stavljaju naglasak na važnost dovoljne razine vitamina i minerala u prehrani. Mnogi ljudi su informirani o glavnim vitaminima i mineralima (kao što su željezo i kalcij) koji su najkorisniji za njihovo zdravlje. Međutim, zaboravljaju da postoji mnogo drugih hranjivih tvari koje mogu biti potrebne u malim količinama, ali su još uvijek bitne za dobro zdravlje. Jedan takav mineral je magnezij.

Magnezij je četvrti najbogatiji mineral u tijelu i potreban je za više od 300 biohemijskih reakcija u tijelu. Istraživači procjenjuju da prosječna osoba u tijelu ima oko 24 grama magnezija, oko 50 posto je u kostima, a druga polovica unutar ćelija tjelesnih tkiva i organa. Samo jedan posto magnezija nalazi se u krvi. Magnezij je neophodan za mnoge biološke procese koji se odvijaju u tijelu. Neki od tih procesa su:

Zdravlje srca - magnezij pomaže u kontroli neuromuskularne refleksne aktivnosti srca, tako da srce kuca u redovnim ritmičkim udarcima. 

Zdravlje kostiju - magnezij je važan za apsorpciju kalcija. Oni oboje rade zajedno kako bi vaše kosti ostale jake i sprečavaju poremećaje povezane s kostima. Bez toga, možete razviti bolesti kao što je osteoporoza, artritis i lomljive kosti zbog nedostatka mase i gustoće.

Uloga u metabolizmu - on igra ulogu u proizvodnji i transportu energije. Uključen je u metabolizam proteina, ugljikohidrata i masti. To omogućava tijelu da ostane aktivno i zdravo.

Prema nedavnim istraživanjima tokom nekoliko godina, magnezijem bogate namirnice u prehrani mogu značajno (do 34 posto) sniziti rizik od razvijanja dijabetesa tipa 2.

Zdravi bubrezi - magnezij je koristan u sprečavanju neželjenih kalcifikacija u bubrezima i mjehuru. Također djeluje kao detoksikant jer uklanjanja toksine i višak metala iz organa i tkiva.

Uloga u trudnoći - nedostatak magnezija može dovesti do grčeva u placenti i prijevremenog poroda i povećanog rizika od urođenih mana.

Svi već znaju da jedna jabuka na dan tjera doktora iz kuće, ali manje je poznato da to čine i mandarine. Ukusno voće sjajan je zaštitnik zdravlja.

Najnovije istraživanje pokazuje da mandarine štite od srčanih i moždanih udara, dijabetesa, te debljanja. Posebno je zdrav nobiletin, pigment koji se nalazi u kori i ima deset puta jače djelovanje od nobiletina u drugim agrumima poput grejpa. Naučnici s kanadskog Univerziteta Western Ontario hranili su dvije skupine miševa – jednu masnoćama i jednostavnim šećerima, a drugu skupinu hranom koja je sadržavala nobiletin. Prva skupina miševa postala je pretila, imali su visok krvni pritisak, te niz ozbiljnih zdravstvenih tegoba. Druga pak skupina normalno se debljala i nije uočen porast holesterola, inzulina ili glukoze. 'Očito je da je nobiletin zaštitio miševe od pretilosti. I ne samo to, zaštitio ih je i od drugih tegoba koje rezultiraju srčanim ili moždanim udarom', pojasnio je dr. Murray Huff.

Iako je istraživanje provedeno na miševima, naučnici vjeruju da sastavnice mandarine imaju jednak učinak i na ljude. To znači da bi sada bilo dobro, uz jednu jabuku, dnevno konzumirati i jednu mandarinu.

Postoje razne poteškoće koje nisu opasne za zdravlje, ali nas mogu učiniti loše raspoloženima. Dobra vijest je da ima lijeka i za to!

Razdražljivi ste i nervozni? S takvim se tegobama susreću mnogi ljudi gotovo svakog dana. Iako nije riječ o stanjima koja će vam ozbiljno ugroziti zdravlje, ipak mogu biti neugodna i izazvati neraspoloženje. Kako biste to izbjegli, počastite se namirnicama koje će vam pomoći da se vrlo brzo osjećate bolje.

Vino - čaša vina dnevno smanjuje rizik od Alzheimerove bolesti, i to gotovo za 50 posto. Osim toga, vino ima antioksidanse koji štite krvne ćelije od oštećenja. Umjerene količine vina osiguravaju i dobro raspoloženje, stoga nastojte si priuštiti čašu božanske kapljice svakoga dana.

Lubenica - nema bolje namirnice za kožu. Lubenica, naime, ima karoten i likopen koji štite kožu od UV zračenja i sprečavaju nastanak bora. Osim toga, lubenica sjajno čisti organizam od toksina, što čovjeka puni energijom i dobrim raspoloženjem.

Goveđi odrezak - govedina snabdijeva organizam željezom, što pomaže boljem protoku kisika u krvne ćelije i organe. Istraživanja pokazuju da velik broj ljudi pati od anemije, a crveno meso je dobar način da vratite snagu organizmu, ali i osjećaj dobrog raspoloženja.

Mlijeko - ovaj zdravi napitak može ublažiti anksioznost i razdražljivost tokom PMS-a. Mlijeko sadrži kalcij koji pomaže zdravlju kostiju, ali i ostala vrijedna nutritivna svojstva koja pridonose boljem stanju organizma.

Tjestenina - iako mnogi savjetuju izbjegavanje tjestenine zbog visokog udjela ugljikohidrata koji debljaju, činjenica je da ugljikohidrati podižu razinu serotonina u krvi. On izaziva osjećaj sreće i dobro raspoloženje, a istraživanja su pokazala da su ljudi koji često jedu tjesteninu sretniji.

Znanstvena istraživanja pokazuju da je čak korisnije piti umjereno nego ne piti uopće, a nova studija pokazuje da je umjereno konzumiranje alkohola dobro i za kosti. U skupini od oko 1200 muškaraca i 1500 žena, muškarci su bili skloniji pivu, a žene vinu. U usporedbi s apstinentima, muškarci koji dnevno popiju pivicu do dvije su imali 3,4-4,5 % veću mineralnu gustoću kosti, dok su žene koje svakodnevno popiju dvije čašice vina imale veću mineralnu gustoću kosti za 5-8,3 %. Rezultati nisu bili tako povoljni za one koji su prešli granicu umjerenog. Povoljni učinci se pripisuju sastojcima alkoholnih pića, npr. siliciju iz piva, a što to iz vina jača kosti tek treba otkriti.

Namirnice bogate ugljikohidratima poput hljeba, tjestenine i krompira su često demonizirane zbog uvriježenog mišljenja da takve namirnice „debljaju“. No, u stvarnosti navedene namirnice same po sebi nemaju izrazito veliku kalorijsku vrijednost; tek u velikim količinama ili kada se prelijevaju masnim umacima mogu predstavljati prijetnju liniji. Ugljikohidrati predstavljaju najznačajniji izvor energije u ljudskoj prehrani, a ograničavanje unosa namirnica bogatih njima zdravstveni je napad na organizam. U pravilno izbalansiranoj prehrani, pa tako i onoj kreiranoj za skidanje suvišnih kilograma, 55-60 % ukupnog energetskog unosa trebaju osiguravati ugljikohidrati, do 15 % proteini i maksimalno 30% masti.