Proljeće je pravo vrijeme da svoj organizam opskrbite neophodnim vitaminima i to konzumirajući namirnice poput ovih:

Avokado - iako egzotično voće, danas se može kupiti u svim opremljenijim supermarketima. Ovo voće jako je bogato kalijumom i glutationom, esencijalnim nutritijentom koji uništava slobodne radikale u organizmu. Avokado sadrži i nezasićene masti koje podižu "dobri holesterol" u krvi, kao i velike količine vitamina E koji štiti ćelije od starenja. Ipak, avokado ne bi trebali pretjerano jesti zbog masti koje sadrži.

Zeleno lisnato povrće - pored mliječnih proizvoda je najbogatiji izvor kalijuma koji je presudan za zdravlje kostiju, zuba i smanjuje rizik od osteoporoze. Pored kalijuma, špinat, blitva i zelena salata sadrže vitamine A i C, vlakna kao i mnoge druge esencijalne vitamine.

Losos - iako je pomalo dosadno svaki dan na tanjiru imati ribu, nutricionisti smatraju da se u ovom slučaju ipak trebate predomisliti i svakog dana pojesti barem mali komad ribe. Losos je masna riba koja je bogata često spominjanim omega 3 masnim kiselinama koje tijelo ne može proizvesti nego se jedino mogu unijeti putem hrane. Omega 3 masne kiseline ključan su faktor u sprečavanju bolesti srca, krvotoka, degenerativnih bolesti i različitih upala. Masna riba bogata je i vitaminima B kompleksa, magnezijumom, fosforom i proteinima.

Najzdravije namirnice koje bi čovjek svakodnevno trebao konzumirati su pretežno jeftine i dostupne, no ima i onih za koje vrijedi dati novac. Predstavljamo namirnice po izboru Askmena koje su bogate antioksidansima, vitaminima i mineralima, a ljudi bi ih trebali jesti svaki dan:

Paradajz - sadrži jak antioksidans likopen i klasična je namirnica u svakom domaćinstvu. Pretpostavlja se da prosječan čovjek godišnje pojede oko 30 kilograma paradajza u različitim jelima. Paradajz je jeftin i nabavljiv u različitim oblicima, svjež, u konzervi, pa čak i sušen. Ljekovitost paradajza ne gubi se termičkom obradom, a likopen, karotenoid koji ovom povrću daje crvenu boju, jedan je od najvećih prirodnih lijekova protiv raka dojke i prostate. Paradajz je i bogat vitaminima C i A, a sadrži i vlakna neophodna za zdravu probavu.

Jogurt - mliječni proizvod koji možemo naći u svakom frižideru, bogat je kalcijumom i aktivnim probiotskim kulturama koje regulišu probavu, smanjuju holesterol i grade jači imunološki sistem organizma. Takođe, jogurt je bogat proteinima i vitaminom B12.

Ovaj crni napitak ne samo što razbuđuje, već je za prosječnog Amerikanca najvažniji prehrambeni izvor antioksidansa, rečeno je na nedavno održanom... godišnjem sastanku Američkog društva hemičara u Washingtonu. Naravno, previše kafe uzrokuje razdražljivost i čak povisuje razinu holesterola, pa s kafom treba umjereno. Autor ovog istraživanja je profesor Vinson sa Sveučilišta Scranton. On i njegovi saradnici su izmjerili udio antioksidansa u više od 100 različitih namirnica, uključujući voće, povrće, orašaste plodove, začine, biljna ulja i napitke. Zatim su uzeli u obzir uobičajenu potrošnju svake analizirane namirnice i izračunali doprinos svake u ukupnom unosu antioksidansa. Zaključili su da prosječna odrasla osoba kafom unese 1299 mg antioksidansa (prosječni Amerikanac dnevno popije 1,64 šoljica kafe). Na drugom mjestu je čaj s 294 mg, slijede banane (76 mg), grah (72 mg) i kukuruz (48 mg). Ovi rezultati naravno ne znače da je kafa zamjena za voće i povrće! Datule, brusnica i crno grožđe su npr. antioksidansima najbogatije voće.

Šumsko voće, osim što je praznik za nepce, pravi je melem za zdravlje i ljepotu. Iskoristite ljeto, jer ga sada ima najviše i koristite ga baš za sve! Maline, kupine, ribizle, borovnice, šumske jagode, grožđe... ili kraće - bobičasto voće - pravi su rezervoar vitamina, minerala i folne kiseline. Sadrži velike količine C vitamina, koji djeluje kao snažni antioksidans. Osim što imaju povoljan učinak u slučaju prehlade, astme i nekih drugih bolesti, smanjuju rizik nastajanja nekih vrsta karcinoma. Sjajni su i za ublažavanje različitih alergija i umora, a preporučuju se trudnicama. Iskoristite sve blagodeti koje ljeto pruža i koristite bobičasto voće baš za sve. Jedite ga, pijte, mackajte se njime. Dobro za nepce, dobro i za zdravlje.

Istraživanje francuskih naučnika je pokazalo kako enzim prisutan u dinjama može biti iznimno učinkovit u borbi protiv stresa, piše Nutrition Journal. Riječ je o djelovanju enzima superoksida dismutaze, već poznatog po antioksidativnom zaštitnom učinku na tkiva u organizmu. Pokazalo se kako ispitanici koji su dobili kapsule s ovim enzimom imaju znatno manje simptoma stresa i umora nego ispitanici koji su dobili placebo. Uzimanje enzima je bilo povezano sa znatno boljom koncentracijom, smanjenjem iritabilnosti te poboljšanom kvalitetom sna. U istraživanju je sudjelovalo 70 ispitanika.

Nova američka studija provedena na Naučno-istraživačkom Institutu Univerziteta u Kanzasu otkrila je još jedan povoljan učinak ruzmarina. Dodavanjem ekstrakta ruzmarina crvenom mesu prije kuhanja (ili nekog drugog oblika termičke obrade) može se spriječiti razvoj karcinogenih tvari. Prilikom kuhanja ili pečenja mesa, naime, dolazi do povećane proizvodnje heterocikličkih amina, optuženih za nastanak karcinoma pri redovitoj konzumaciji. Najoptuživaniji zlikovci su amino-dimetilimidazol, kinoksalin i amino-metil-fenilimidazol, a njihova se količina može smanjiti - prema spomenutim navodima - do čak 92%. Za taj su pozitivni - antioksidativni učinak zaslužni polifenoli iz ruzmarina koji odlično djeluju i pri vrlo visokim temperaturama (učinak ispitan pri 191 i 204ºC).

Podsjećaju se roditelji da ne hrane svoje bebe mlađe od godinu dana medom, zbog opasnosti od botulizma. Odolite iskušenju da zasladite bebi hranu medom. Iako veoma rijedak, botulizam kod beba je ozbiljna bolest. Smatra se da je izaziva bakterija koja se može naći u medu. U bebinom nezrelom sistemu za varenje ova bakterija može proizvesti toksin koji izaziva botulizam. Uzrokujući slabost mišića i probleme sa disanjem, botulizam zahtijeva bolničko liječenje. Bebama do šest mjeseci starosti dovoljno je majčino mlijeko ili adaptirana mliječna formula. Nakon uvođenja čvrste hrane, izbjegavajte da je zaslađujete bilo čime da biste izbjegli kvarenje mliječnih zubića. Iako možete poželjeti da bebi date med da ublaži prehladu ili kašalj, odustanite, jednostavno nije vrijedno rizika, upozoravaju ljekari.

U sjevernoj Kini, u mjestu Jinan, jedan novi restoran ima robote za konobarice. Na ovaj novi, neobičan način, šest robota posluži do 100 obroka za jedno veče.

Restoran ima 21 sto koji su poredani kružno, tako da roboti prate fiksiranu rutu kada služe posjetioce. Poslije toga vraćaju se u kuhinju da napune poslužavnike za sljedeći krug. Naravno, hranu spremaju pravi kuhari, a postoje i zaposleni koji su tu da posjetiocima objasne kako funkcioniše posluga u restoranu. Ideju je realizovala kompanija „Šandong Dalu Nauka i Tehnologija“ koja već ima u planu da razvija dalje ovaj koncept: „Sljedeći korak je da napravimo robote koji mogu da se penju uz stepenice i da pomažu u kuhinji pri pranju suđa i sličnim poslovima. Takođe, konobarice će biti usavršene tako da mogu da priđu direktno određenom stolu, pa čak i da dopune tanjire ili čaše“, rekao je portparol ove kompanije Zang Jongpei.

Jedna ste od osoba koja nevoljko ide kod zubara? Štoviše, bojite ga se? Šoljica zelenog čaja dnevno vas može držati podalje od zubara, ali to ne znači da možete zaboraviti četkicu za zube!

Naučnici su otkrili da zeleni čaj u sebi sadrži antimikrobne molekule koje pomažu pri očuvanju zuba. Ljudi, koji piju najmanje jednu šoljicu zelenog čaja dnevno, imaju zdravije i otpornije zube. Međutim, naučnici ističu da, ukoliko čaj zasladite, on nema takav učinak. Može izazvati i kontra efekat, što znači da se zubi mogu početi kvariti. Naučnici ističu da je dovoljno redovito ispirati usnu šupljinu zelenim čajem. Ispiranjem ćete ubiti većinu bakterija koje se nalaze u usnoj šupljini te ćete zaštiti zube i desni. Stoga, ako niste ljubitelj čajeva, povremeno samo isperite usta zelenim čajem i to će biti sasvim dovoljno da prorijedite svoje odlaske zubaru, a da zubi ostanu zdravi i otporni.

Bez obzira koliko se kontrolirali tokom dana, vjerovatno ćete postati pretjerano gladni navečer, što je siguran način da se prejedete. A povrh svega, nemojte preskakati obroke! Jedite doručak svakog jutra. To održava šećer u krvi stabilnim i razine energije visokim. U stvari, istraživanja su pokazala da ljudi koji jedu doručak imaju zdraviju težinu od onih koji ga preskaču.

Pijenje puno vode kao i jedenje voća pomoći će da se osjećate siti tokom dana. Uz to, žeđ je lako pomiješati s gladi.

Spavajte dovoljno. Bez da primijetite, jest ćete više kada ste umorni. Namirnice bogate ugljikohidratima će vam dati energiju, ali ona će brzo nestati jer je tijelo umorno. Kada ste odmorni, imat ćete dovoljno energije i nećete imati toliku potrebu da stalno nešto jedete.

Jedite po redovitom rasporedu. Ako zakasnite s ručkom, bit ćete previše gladni da možete kontrolirati šta i koliko jedete. Nikada ne bi trebali biti duže od pet sati bez hrane, trebali biste pojesti nešto svaka tri sata. To se može postići ubacivanjem zdravih međuobroka u dan ili jedući nekoliko mini obroka umjesto tri velika.

Jedite polako. Ovo nije novi koncept, sjetite se svih onih poznatih dijeta koje savjetuju temeljito žvakanje prije gutanja. Istraživanja su pokazala da je potrebno 12 ili više minuta kako bi do mozga stigao signal da jedemo kod ljudi normalne težine, a 20 ili više minuta kod pretilih osoba.

Jedite polako da ove važne poruke imaju vremena doći do mozga. Obratite pažnju na razliku između osjećaja žudnje (od dosade, stresa, tuge) i stvarne gladi. Postoji velika razlika između ova dva osjećaja.

Sjednite i pojedite u miru. Time omogućavate tijelu i mozgu dovoljno vremena da postanete svjesni kada ste siti. Umjesto da koristite one ogromne tanjire i punite ih do ruba, prebacite se na manje tanjire. To će vam pomoći da obratite više pažnje na količinu i povećate svijest o hrani ispred vas. Stavite hranu na veliki tanjir i prebacite je na manji. Sada otprilike možete vidjeti koliko ustvari pojedete.