Koliko hrane treba ženskom tijelu u trudnoći da ne bude ni previše ni premalo, tj. da bude dovoljno za dječji razvoj? Liječnici preporučuju da količina hrane u prva 3 mjeseca bude ista kao prije trudnoće. Naime, tad embrionu za opstanak i razvoj treba minimalna količina energije. U četvrtom mjesecu se preporučuje da povećate unos energije za 200-300 kalorija. Glad, koja će se pojaviti u tom kasnijem periodu, možete utoliti malim obrocima između glavnih obroka. Pažnja, mali obroci nisu pola vrećice čipsa, tortica ili grickanje čokolade! Zbog prevelike težine u trudnoći može doći do previsokog tlaka, trudničkog dijabetesa i drugih komplikacija u trudnoći.Zdrava ishrana je vrlo važan dio trudnoće. Ako se vi u trudnoći zdravo hranite, i vaše dijete u stomaku će zdravo živjeti. Iako se velikom broju trudnica u tom periodu okus za hranu promijeni i često požele neku određenu vrstu hranu, postoje neka pravila za zdravu ishranu koja vam mogu pomoći. Naime, u toku trudnoće se potrošnja određenih hranjivih sastojaka u tijelu poveća i zato je potrebno da ih u tom periodu sa hranom unesete što više.

U Belgiji postoji Muzej jagoda (Musee de laF raise - Wepion sur Meuse Belgique;  

Shakespeare ju je opisao u Othellu i iskoristio kao ukras za Desdemonin ručnik;

 Indijanci su poznavali jagode i prije dolaska kolonizatora, i to umiješavajući ih u hljeb! Nakon što su kolonizatori kušali taj hljeb, napravili su svoju verziju i tako je nastao čuveni tzv. „jednostavni kolač od jagoda“.

U doba Grka i Rimljana jagode se još nisu uzgajale, nego su rasle kao divlja biljka.

 Jagode ne rastu u tropskim krajevima.

 Godine 1454. nastao je prvi dokument o jagodi, radilo se o biljci u herbariju .

  U ostacima sojenica u Europi nađene su sačuvane sjemenke jagode (u jednoj jagodi je prosječno 200 sitnih sjemenki);

 Jedinstvena je po tome što svoje sjemenje nosi na vanjskoj strani, a ne na unutarnjoj;

 Jagoda je najranije voće u proljeće. 

200 godina star Chateau d'Yquem dostigao cijenu od 90,000 $, postavši time najskuplja boca vina u historiji. Kupac je privatni američki kolekcionar koji taj Sauternes iz 1787. nabavio putem londonske tvrtke Antique Wine Company koja ga je otkupila u Francuskoj.Boca je, osim vlasnika, u međuvremenu promijenila i nekoliko čepova, a prilikom mijenjanja provjeravana je i kvaliteta, te je utvrđena njegova besprjekornost.Stavljajući godište u kontekst, direktor tvrtke Stephen Williams objasnio je da je grožđe tog Yquema brano dok je George Washington bio predsjednik SAD-a, James Watt usavršavao parni stroj, a glava Marie Antoinette je još uvijek čvrsto stajala na ramenima. 'Morate imati na umu da je uz takvu bocu vezana poprilična nostalgija', komentirao je Williams.

Ukoliko ste izbjegavali hamburgere, sladoled i pizzu, misleći da činite ispravno za vaš izgled, više to ne morate. Ove namirnice zapravo mogu pomoći gubitku težine, te da ostanete na željenoj težini. Pogledajte skrivene koristi hrane koja ima lošu reputaciju.

Crveno meso - čak i hamburgeri te drugi proizvodi od mljevenog mesa mogu biti zdravi ukoliko ih pravite od goveđeg buta. Malomasno crveno meso odličan je izbor za žene koje žele skinuti višak kilograma. Izvrstan je izvor proteina, a njima treba više vremena za probavljanje, zbog čega osoba duže osjeća sitost, te smanjuje mogućnost da ponovo nešto jede.

Sladoled - nedavna švedska studija pokazala je da su žene koje su konzumirale barem jednu porciju punomasnih mliječnih proizvoda dnevno izgubile više kilograma nego one koje nisu. Istraživači nisu sasvim sigurni koji je razlog, ali vjeruje se da sastojak iz mliječne masti po imenu linoleična kiselina tome pridonosi. No možda postoji i drugi razlog. Naime, mnoge žene smatraju kako "light" verzije nisu dovoljno zasitne, pa konzumiraju veće količine takvih proizvoda, čime unose i više kalorija. Mala količina punomasnog mliječnog proizvoda mogla bi biti trik.

Pizza - postoje načini na koje možete brzu hranu učiniti zdravijom. Izaberite integralno brašno, te na pizzu dodajte povrće poput paprike, artičoke i brokule. Poput proteina, vlakna se probavljaju sporije i pomažu vam da duže zadržite sitost.

Napokon savršen izgovor za muškarce, ali i žene! Pijte pivo da biste bili vitki!

Dosadašnji mit da pivo deblja je ostao samo na mitu. Nutricionisti i dijetetičari sa Univerziteta u Barceloni i Instituta za zdravlje King Carlos III tvrde da pivo ne deblja, već to čini hrana koju obično konzumirate uz pivo. Zapravo postoji i poželjna količina piva koju bi trebali konzumirati na dnevnoj bazi. Naime, pola litre piva dnevno snižava pritisak, djeluje protiv dijabetesa i pomaže u skidanju suvišnih kilograma. Stručnjaci tvrde kako pivo sadrži folnu kiselinu, vitamine, željezo te kalcij koji štite srce i krvne žile. Svi ovi pozitivni učinci bacaju u drugi plan eventualne negativne strane piva kao alkoholnog pića. Oko pola litre piva sadržava 200 kalorija što je jednako šoljici bijele kafe.

Početak proljeća je pravo vrijeme da učinite nešto dobro za svoje tijelo – izgubite višak kilograma i ojačate svoj imunitet. Donosimo savjete za lagane, ali itekako zdrave namirnice.

Ananas se naziva i kraljem tropskog voća. Potiče rad bubrega, bori se protiv otrova, a sadrži i enzime koji potiču sagorijevanje kalorija. Ananas treba biti uključen u svaku dijetu. Najbolje je da ga konzumirate za doručak.

Jabuke su izvrsno oružje za mršavljenje. Svojim sastojcima oživljavaju rad crijeva. Uz to vitamin C pozitivno djeluje na zube. A znate onu poznatu – jedna jabuka na dan, tjera doktora van. Poslušajte staru narodnu.

Brokula jača imunitet i navodno smanjuje rizik obolijevanja od raka. A uistinu sadrži malo kalorija.

Grickajte mrkvu jer potiče metabolizam, a uz to je odlično oružje protiv slobodnih radikala.

Riža neka bude jedan od sastavnih dijelova vašeg ručka ili večere. Osim što je niskokalorična zbog vitamina B odlična je i za vaše živce. Uz to potiče i vašu probavu.

Kada na tržište dođu trešnje, neka vam budu glavna grickalica. One potiču zdravu probavu.

Ribe su odlične za vaše zdravlje, a uz to su niskokalorične. Bogate su omega 3 kiselinama koje štite vaše srce. Uz to kroz ribu dobijate potrebnu količinu joda.

Krastavci sadrže mnogo kalcija i magnezija. Uz to su uistinu siromašni kada su kalorije u pitanju.

 

 

Postoje vremena, poput praznika, rođendana, ili vjenčanja, kada ljudi u šali govore kako su se predozirali hranom. I dok vam ekstra porcija omiljenog jela može potencirati probleme sa probavom, postoji hrana od koje možete imati ozbiljnih problema ukoliko pretjerate. Pogledajte o kojim namirnicama je riječ.

Mrkva

Mrkva je puna vitamina, minerala i vlakana koji su dobri za zdravlje. No prevelikom konzumacijom ovog povrća možete unijeti previše beta-karotena – molekule odgovorne za narandžastu boju mrkve i preteče vitamina A. Ovo može dovesti do viška karotena u krvi što utiče na boju kože. Karotenemija je stanje koje se događa zbog toga što je karoten molekul koja topi mast. Prevelike količine se akumuliraju u spoljnim dijelovima kože, što rezultira žutom ili narandžastom bojom kože posebno na području dlanova, tabana, koljena i područja oko nosa. Uprkos dramatičnoj posljedici, karotenemija je uglavnom bezopasno stanje od kojeg se lako oporavlja.

Kafa 

Iako neki tvrde kako ne mogu funkcionisati bez šoljice kafe ujutro, najbolje je ne konzumirati previše ovog pića. Prema Mayo klinici, ne bi se trebalo konzumirati više od 500 do 600 miligrama kofeina dnevno. Tipična šoljica kafe sadrži 200 mg. Primjetne nuspojave događaju se ukoliko se konzumira više od 600 mg kofeina dnevno, a one uključuju: nesanicu, mučninu, glavobolje, ubrzan rad srca, anksioznost, itd.

Voda

Uobičajeno pravilo o ispijanju 8 čaša vode svaki dan pokazalo se mitom. No, postoji opasnost od prevelike konzumacije vode. Intoksikacija vodom događa se kada osoba popije toliko da tečnost poremeti koncentraciju natrijuma u krvi, stvarajući disbalans elektrolita. Ovo stanje naziva se hiponatremija.

 

Šafran je veoma cijenjen začin, ali njegova upotreba uglavnom je ograničena na kulinarstvo. To je zaista šteta jer riječ je o zaista ljekovitoj biljci.

Evo koliko je važan za ljudsko zdravlje:

Uništava karcinom - krokin, šafranal i pikrokrocin iz šafrana (Crocus sativus) imaju antikancerogena svojstva koja zaustavljaju rast kancerogenih ćelija kod ljudi.

Protiv depresije - šafranov čaj koristi se za liječenje depresije. Istraživanja su pokazala kako konzumiranje povećane količine ovog čaja, ali i samog začina uzrokuje osjećaj sreće i radosti.

Za zdravo srce - šafran se u kineskoj medicini tradicionalno koristi za poboljšanje cirkulacije krvi i liječenje modrica. Aktivni sastojak krocetin može takođe smanjiti nivo holesterola i triglicerida u tijelu i pomoći u liječenju arteroskleroze i artritisa.Šafranal, sastavni dio šafrana, dobar je antioksidant i sakupljač slobodnih radikala.

Čuva oči - istraživanja su pokazala da šafran poboljšava vid i predstavlja uspješno oružje za sprečavanje starosne makularne degeneracije, koja predstavlja najčešći uzrok sljepoće kod starijih osoba. U ljekovite svrhe se upotrebljava tučak pravog šafrana Crocus sativus i tučak proljetnog šafrana Crocus vernus, dok su ostali dijelovi biljke štetni.

Evo kako prepoznati pravi šafran: kao začin upotrebljavaju se sušene njuške tučka vrste Crocus Sativus. Dugačke su 2,5-4 cm i narandžastocrvene boje. No da bi dobili kilogram začina potrebno je 150.000 cvetova. Dakako začin je zato vrlo skup. Pri kupovini budite oprezni jer ima puno lažnog šafrana. Miris pravog šafrana podsjeća na med. Ukus mu je oštar i gorkoslatkast. U sebi nema nimalo ljutine.

Ishrana poput one koju imaju Italijani ili Grci može smanjiti rizik od pojave raka za više od 10 odsto, pokazuje istraživanje. Studija, objavljena u stručnom časopisu British Medical Journal, donosi nove dokaze o zdravstvenim koristima što donosi ovakva ishrana, za koju je već ranije utvrđeno da smanjuje rizik od bolesti srca. U okviru najvećeg istraživanja do sada mediteranske populacije, istraživači su proučavali svakodnevnu ishranu više od 26.000 Grka (muškaraca i žena) tokom perioda od osam godina. Njihovi nalazi pokazuju da bi samo promena dva aspekta ishrane neke osobe, poput korišćenja maslinovog ulja umesto margarina i povećanje količine povrća, smanjila sveukupni rizik od pojave raka za 12 odsto. Korišćenje „dobrih“ masti, kao što su one koje se nalaze u maslinovom ulju, umesto loših masti zastupljenih pretežno u kolačima i biskvitima, ima najviše efekta – smanjenje sveukupnog rizika od raka za 9 odsto.

Dugo vremena blagotvorno djelovanje namirnica biljnog porijekla pripisivalo se mnoštvu vitamina, minerala i vlakana koje sadrže. Naučna istraživanja su pokazala da se u namirnicama biljnog porijekla nalaze hiljade aktivnih spojeva, nazvanih fitonutrijenti, koji doprinose boljem zdravlju. Poput nas, i biljke su izložene štetnom zračenju, otrovima i zagađenju, a izloženost toksičnom djelovanju uzrok je stvaranju slobodnih radikala u njihovim ćelijama. Slobodni radikali mogu se vezati za bjelančevine, ćelijske membrane i DNK i uništiti ih. Budući da se biljke ne mogu skloniti od štetnih delovanja, priroda ih je snabdela zaštitnim materijama - fitonutrijentima. Konzumiranjem biljaka bogatih fitonutrijentima, a svaka ih sadrži na hiljade, osiguravamo sebi zaštitu. U proteklih 30 godina prepoznato je nekoliko stotina fitonutrijenata i otada se istražuje njihovo pozitivno dejstvo na čovjekovo zdravlje. Najrasprostranjenija i najpoznatija vrsta su karotenoidi. Oni namirnicama, kao što su mrkva i paradajz, daju narandžastu, crvenu i ružičastu boju.