Plod marelice sadrži 86% vode, 0,6% bjelančevina, 0,4% masnih ulja, 14% ugljikohidrata, celulozu, pektine. Od vitamina sadrži jako puno karotina 1500 mg, od čega i potječe njezina boja, zatim vitamine grupe B, folnu kiselinu, vitamine E i C.Od minerala sadrži puno kalija 320 mg, 17 mg kalcija, zatim fosfor, magnezij, željezo, cink, bakar. Bogata je vitaminom B 17-amigdalin, koji pomaže u borbi protiv karcinoma uništavajući zloćudne ćelije i pomaže u prevenciji njegove pojave. Amigdalin napada ćelije karcinoma tako što uništava enzim kancerogenih ćelija koji se razlikuje od istog enzima u normalnim ćelijama.Neka istraživanja govore u prilog tome da marelica poboljšava rad mozga, što je veoma važno za intelektualni rad.

Blitva spada u niskokalorične namimice kao i svo lisnato povrće jer pola šalice (100 grama) kuhane i ocijeđene blitve daje samo 20 kcal (84 kJ).Blitva je bogata balastnim tvarima, saveznicima crijevne flore. Ta celulozna vlakna vežu na sebe vodu (a time i masnoće i otrovne tvari), ubrzavaju prolaz hrane kroz crijeva, te na taj način otklanjaju crijevne i probavne tegobe. Visoke koncentracije kalija, željeza, magnezija i vitamina C, čine blitvu izuzetno vrijednom namirnicom.Debele bijele stabljike također su hranjive i možete ih pripremati kao šparoge, a lišće kao špinat (svako posebno). Blitva je bogata kompleksnim ugljikohidratima, tako da je izvanredan izvor glukoze, pogotovo za stanice mozga i nervni sistem.

U azijskim zemljama alge se tradicionlno koriste u prehrani (najveći potrošači danas su Japan, Kina i Koreja). 90% posto potražnje pokriva se akvakulturom algi a oko 10% prikupljanjem iz prirodnih staništa. Kina je najveći proizvođač jestivih algi, godišnje se sabire približno 5 miliona tona. Najveći dio odnosi se na proizvodnju “kombu-a” od smeđe alge Laminaria japonica Japan proizvodi 600 000 tona jestivih algi godišnje gdje 75% se odnosi na proizvodnju “Nori-a” (tanka alga kojom se omotava riža za sushi). Nori se proizvodi od vrsta Porphyra. Morske alge nude najširi mogući izvor minerala i drugih vitalnih elemenata prehrane.Morske alge sadrže više vitamina i minerala od bilo koje druge hrane. U algama ima vitamina B2, niacina, holina, karotina i alginske kiseline, kao i dvadeset tri minerala koji se svrstavaju: Jod 0,15—0,20%, Magnezij 0,76%, Kalcij 1 ,20%, Sumpor 0,93%, Fosfor 0,30%, Klor 12,21%, Željezo 0,10%, Bakar 0,0008%, Natrij 3,14%, Cink 0,0003%, Kalij 0,63%, Mangan 0,0008%. Uz to, alge sadrže: barijm, bor, krom, litij, nikl, srebro, titan, vanadij, aluminij, stroncij i silicij. Postoje studije da, baš kao što nadoknađuju hranjive dodatke koji pojedinim ljudima nedostaju - B vitamine, cink, magnezij, željezo i masne kiseline - alge također pomažu oksidaciji u tijelu. To omogućuje raspoloživim hranjivim sastojcima da se prenesu učinkovitije u tkiva koja ih trebaju. Istraživanja su potvrdila iznimnu korisnost algi koje sadrže sastojak fucoidan. On naime uzrokuje "samoubojstvo" kancerogenih stanica, pogotovo leukemije, stanica raka želudca i debelog crijeva. Osim njegovog antikancerogenog svojstva, ovaj sastojak pomaže moduliraju imunološkog sustava, smanjenju kolesterola, podržava zdravlje stanica i zdravu pokretljivost zglobova kod svih uzrasta. Osim toga, vjeruje se da fucoidan može pomoći u stimuliraju imunološkog odgovora kad je tijelo napadnuto i može pomoći u regeneriranju zdravog tkiva kože.

Čovek je oduvijek u svojoj ishrani koristio cjela zrna žitarica. Tek je moderna tehnologija i otkriće čeličnih valjaka za preradu pšenice (1830. godine) zamenilo klasične kamene mlinove i dovelo do masovne proizvodnje bjelog brašna. Odbacujući cjelo zrno i orijentišući se isključivo na bijeli hljeb i peciva ljudi su postepeno potisnuli i iz svoje ishrane ostale, izuzetno vrijedne žitarice: raž, heljdu, proso, ječam, ovas (zob), pa čak i kukuruz. Jedan od osnovnih principa pravilne i zdrave ishrane jeste svakodnevna upotreba integralnih žitarica. Korišćenje bijelog brašna i proizvoda od bijelog brašna, pre svega hljeba i peciva, dovode do mnogih ozbiljnih oboljenja savremenog čoveka. Upotreba cjelog zrna u ishrani daje ljudskom organizmu energiju (zbog visokog sadržaja složenih ugljikohidratahidrata), podmazuje zglobove, odstranjuje otrove i pomaže detoksikaciji. Jer, nutritivne vrijednosti integralnih žitarica su neuporedivo veće od bijelih žita, iz kojih je praktično odstranjeno sve što je vrijedno, s obzirom da se u opni zrna nalaze sve hranljive materije neophodne za razvoj, rast i održavanje organizma. Sadržaj ugljikohidrata u cjelom zrnu većine žitarica prelazi 70%, bjelančevina od 10-17%, masti od 1,5-10%, vitamina i minerala do 2%, a visok je sadržaj i celuloznih vlakana i amino kiselina.

Prehrana u trudnoći utječe na prehranu djeteta kasnije u životu. Ako žene konzumiraju "junk food" tokom trudnoće, i njihova djeca mogla bi kasnije u životu jesti lošu hranu, pokazalo je novo istraživanje naučnika iz istraživačkog centra FOODplus sa Univerziteta Adelaide u Australiji, prenosi Daily Mail.

Trudne žene čija prehrana obiluje visokim udjelom šećera i masti utječu na svoju nerođenu djecu te ona u životu teže mogu odoljeti nezdravoj hrani. Naučnici su proveli eksperiment na dvije grupe odraslih štakora tokom trudnoće i laktacije. Jedna je grupa hranjena standardnom hranom za štakore, dok su druge hranili masnom hranom koju inače jedu ljudi. Mladim štakorima nakon rođenja je dopušteno da sami odaberu što žele jesti. Potomci majki koje su bile hranjene "junk foodom" jeli su više te hrane od potomaka majki koje su bile hranjene običnom hranom za štakore.

Svi odavno znaju da je bijeli luk zdrav, a to sada potvrđuju i istraživanja. Čak iako ova biljka nema prijatan miris, bečki profesor Hademar Bankhofer ga smatra pravim eliksirom zdravlja jer ima višestruka dragocjena dejstva.

Jedno od njih je blokiranje izazivača bolesti. Ko redovno začini jelo bijelim lukom jednostavno ne pruža šansu štetnim virusima i bakterijama. Za takvu reakciju je zaslužno sumporno jedinjenje alicin koje nastaje pod uticajem kiseonika prilikom sječenja ili žvakanja bijelog luka. On sa jakim mirisom podstiče i žlijezde u želucu i crijevima čiji rad pomaže crijevnoj flori a ujedno tjeraju i napadaju štetne bakterije, a prije svega gljivice. Bankhofer skreće pažnju i na to da bijeli luk razrjeđuje krv i time podstiče prokrvljenost. Tako se sprečava zgrušavanje krvnih pločica i snižava rizik za trombozu. Osim toga, bijeli luk jača srce i krvotok. Ko jede bijeli luk dobija više kiseonika u mozgu preko krvi koja "glatko" teče. To znači da se podstiče koncentracija i „duhovni" fitnes, a tako bivate sposobniji da se borite protiv stresa.

Žene koje piju crno vino ne samo da smanjuju time rizik od srčanih oboljenja već tako utiču na smanjenje rizika gojaznosti.

Zapravo, na osnovu ispitivanja koje su sproveli naučnici u bolnici u Bostonu (Brigham and Women’s Hospital), blaga i umjerena upotreba alkoholnih pića ima uticaj na smanjenje obima struka kod ljepšeg spola. Iako je od svih alkoholnih pića crno vino dalo najbolje rezultate pokazalo se da i pivo, bijelo vino i žestoka pića isto imaju učinak u smanjenju tjelesne mase. Doktor Lu Wang iz tima za preventivnu medicinu u Bostonu tvrdi da je studija pokazala da žene srednjih godina i starije, prosječne težine a koje konzumiraju crno vino, mnogo lakše održavaju svoju tjelesnu masu od onih koje ne konzumiraju alkoholna pića. Neke ranije studije su pokazale da umjerena upotreba određenih alkoholnih pića može imati pozitivne efekte na ljudski organizam ali ovo je prvo istraživanje koje na konzumiranje alkohola gleda kao na činilac u procesu gubitka tjelesne mase ili bar zadržavanja iste.

Načelnik odjeljenja za preventivnu medicinu na kraju upozorava i ističe da ova studija koja je sprovedena nije nikako podsticaj ljudima da piju alkohol, niti ljudima koji imaju problem sa viškom kilaže da počnu da piju vino u cilju smanjenja tjelesne mase, ali priznaje da su i sami bili jako iznenađeni rezultatima istraživanja. Naravno, još dosta podataka i istraživanja je potrebno da bi se definitivno utvrdilo kako ženski organizam procesira alkohol i druge napitke i kako se zapravo kalorije iz alkohola i kada prisvajaju u organizam. Jedna od ljekarki u timu nalazi prilično logično objašnjenje rezultata istraživanja: “Vjerovatno je u pitanju kombinacija psiholoških, metaboličkih i promjena ponašanja osobe koja je konzumirala alkohol u toku dana.” To što ćete uz večeru popiti čašu vina ili popiti neko piće s vremena na vrijeme, ne može ozbiljno naškoditi zdravom organizmu, tako da se sve svodi na ono najbitnije, ravnotežom između fizičke aktivnosti i zdrave ishrane omogućit ćete svom organizmu optimalnu količinu materija koje su mu potrebne za zdravo funkcionisanje.

Opsjednutost zdravom hranom često može dovesti do ozbiljnog poremećaja zvanog ortoreksija. Riječ je o stanju koje se, prikriveno etiketom „najkvalitetnija ishrana“, neočekivano javlja jer dolazi do "iznurivanja" organizma. Od malo poznatog poremećaja boluje sve više ljudi, posebno tinejdžera. Obično počinje pokušajem da se kvalitetno jede, bude zdrav i osjeća dobro, ali se ubrzo otima kontroli i prerasta u izgladnjivanje i mnogo ozbiljnije probleme. Za razliku od ljudi koji pate od anoreksije i bulimije, gdje je riječ o količini, oni koji pate od poremećaja zvanog ortoreksija opsesivno se bave kvalitetom hrane - provjeravaju sve što određene namirnice sadrže, izbjegavaju brzu hranu, do najsitnijih detalja planiraju obroke i često su na takozvanim „zdravim dijetama". Ortoreksičari obično nisu zabrinuti za svoju težinu, ali ni slučajno neće pojesti neku namirnicu, pa bilo to i voće, za koju smatraju da sadrži neki nezdravi sastojak. Naime, ljudi počinju iz ishrane da izbacuju čitave grupe namirnica, poput mesa, i postaju ubijeđeni da su 'netolerantni' prema nekim drugim grupama hranjivih namirnica kao što su pšenica i mliječni proizvodi.

Ishrana bogata trans i zasićenim mastima povećava rizik izazivanja depresije, pokazuje istraživanje španskih naučnika objavljena u SAD-u koja potvrđuje povezanost brze hrane sa ovim psihološkim poremećajem. Istraživači su takođe potvrdili da neki proizvodi, kao što je npr. maslinovo ulje, inače bogato zdravim Omega-9 masnim kiselinama, smanjuju rizik dobijanja mentalnih bolesti. Autori studije sa Univerziteta Navarra i Las Palmas de Gran Canaria pratili su i analizirali ishranu i životne stilove preko 12.000 volontera u posljednjih šest godina. Kada je započelo ispitivanje, nijedan učesnik nije imao dijagnostifikovanu depresiju, dok je na kraju 657 njih imalo simptome ove bolesti. Učesnici studije sa povišenom potrošnjom trans-masti (masti prisutne u vještačkoj formi u industrijski proizvedenim pecivima, pastama i brzoj hrani) imaju 48 odsto viši rizik izazivanja depresije u odnosu na učesnike koji ne konzumiraju ove masti, navode autori studije.

Diureticima se smatraju one tvari koji uz izlučivanje vode dovode do povećanja izlučivanja i soli u prvom redu natrijeva hlorida koji je uglavnom odgovoran za osmolarnost izvanćelijske tekućine.Diuretski učinak imaju neke namirnice i njihovom konzumacijom se pomaže stimulacija metabolizma (izmjena tvari). Želite li izgubiti koji kilogram ili općenito "očistiti" organizam takve namirnice treba uvrstiti u svakodnevnu prehranu.Da biste se oslobodili suvišne tekućine iz tijela i smanjili otekline dovoljno je da povećate unos tekućine u tijelo tijekom dana, promijenite navike u prehrani i vježbate barem 15 minuta dnevno.Što se prehrane tiče posebno se preporučuje konzumiranje voća i povrća. Dobro je da znate da tikvice, rotkvice, rajčica, peršinov list i salate obiluju vodom, pa su se tako našli na listi najboljih prirodnih diuretika. Od voća su to: ananas, lubenica, dinja i grožđe koje obiluje antioksidansima. Redovnim konzumiranjem ovog voća i povrća potaknut ćete prirodno izbacivanje viška vode iz organizma.