Velika Kuhinja

Savjeti

Kako iskoristiti avokado?

Autor: GabrielaObjavljeno 02.04.2011.

Avokado najčešće jedemo u guacamoli, ni to nije jedini način pripreme. Avokado je iznimno bogat folnom kiselinom, kalijem, vitaminom E i vlaknima. Istina, bogat je i masnoćama, ali nezasićenim masnim kiselinama, onim dobrima po srce. A, polovica avokada sadrži samo 153 kalorije.Jedan od načina na koji avokado možete uvesti u prehranu je da ga koristite kao zamjenu za masnoću pri pečenju. Istraživači s Hunter College iz New Yorka zamijenili su polovicu maslaca u receptu za zobene kolače s pireom od avokada. Ne samo da je ova zamjena smanjila količinu masnoća za 35% (avokado ima manje grama masnoća po kašičici od maslaca i ulja) nego je i rezultiralo ukusnijim i mekanijim kolačima koji se manje mrve od kolača pripremljenih po tradicionalnom receptu.

Zašto je dobro suho voće?

Autor: GabrielaObjavljeno 02.04.2011.

Jedna od preporuka za pravilnu prehranu upućuje na dnevni unos pet serviranja voća i povrća. Pri tome, preporuka uključuje sušeno, konzervirano, smrznuto voće, voćne sokove, jednako kao i svježe voće.Iako osušeno, voće još uvijek uspijeva zadržati niz dobrih sastojaka blagotvornih za zdravlje. Sušeno voće popularni je međuobrok velikog broja sportaša, pogotovo onih koji sudjeluju u sportovima koji iziskuju velike napore.Dobar je izvor energije, sadržava značajne količine željeza, kalija, selena te značajne količine minerala vlakana - što je svakako bolje od velikog broja slatkiša. Sušeno voće može pomoći osobama koje pate od konstipacije, sadržaj vlakana čini ga blagim laksativom, kao i osobama koje imaju anemiju, zbog značajnog sadržaja željeza. Također, zbog sadržaja kalcija, svrstava se u namirnice koje se preporučuju u svrhu prevencije osteoporoze.

Margarin ili maslac?

Autor: GabrielaObjavljeno 02.04.2011.

Dugo se vjerovalo da je margarin, jer ne sadrži masnoće životinjskog podrijetla, već one biljnoga podrijetla, bolji izbor od maslaca. Međutim, pri industrijskoj proizvodnji margarina, primjenom djelomične hidrogenacije nastaju transmasne kiseline, skupina nezasićenih masti koje su se pokazale izrazito štetnima za zdravlje čovjeka. Tijekom 1990-ih proveden je niz istraživanja koja su ukazala na štetan utjecaj transmasnih kiselina na razinu štetnog k

Zablude o čokoladi

Autor: GabrielaObjavljeno 02.04.2011.

Čokolada je najomiljenija poslastica mnogih, no uz nju se vežu neke činjenice koje trebate provjeriti. Evo nekoliko najčešćih pitanja koja brinu "čokoljupce" Uzrokuje akne Ovaj mit je dugo vremena zabrinjavao adolescente, međutim, hormonalne promjene u adolescentskoj dobi su uzrokom akni, a ne čokolada. Sadrži velike količine kofeina Čokolada sadrži kofein, ali u jako malim količinama. Naime, razina kofeina je premala da bi izazvala ovisnost, ali ipak neka istraživanja ukazuju na blago opojne učinke čokolade – smanjenje stresa i osjećaj blage, bezopasne euforije – koji se vjerojatno mogu pripisati drugim bioaktivnim tvarima porijeklom iz čokolade. Izaziva ovisnost Netačno – iako neki ljudi imaju jače izražen apetit za čokoladu od drugih. Često konzumiranje čokolade može postati navika koja osigurava užitak i mnogo energije, ali samo jedenje čokolade ne može postati ovisnost. U Europi su u sedamnaestom vijeku čokoladi pripisivali ljekovita svojstva i koristili je za liječenje tuberkuloze, vrućice i gihta, i naravno, za jačanje srca. Moderna znanost došla je i do molekularne podloge nekih od drevnih postavki otkrivši impresivan kemijski sastav čokolade koja obiluje fitokemikalijama s cijelim nizom povoljnih učinaka na zdravlje i boljitak čovjeka. Čokolada, posebice ona tamna, sadrži antioksidanse i polifenole za koje je utvrđeno da smanjuju rizik od kardiovaskularnih bolesti. Čokolada može pomoći i u borbi protiv malignih bolesti, i, što je posebno interesantno, može djelovati kao supresor apetita. Teobromin, teofilin i kofein, bioaktivne komponente kakaa imaju snažno supresivno djelovanje na apetit, djelujući na centralni živčani sustav tako da smanjuju apetit i stvaraju osjećaj sitosti. Tamnija čokolada pri tome je bolja jer sadrži veću količinu kakaa, a samim time i više bioaktivnih nutrijenata.

Sladoled otkriva vaš karakter

Autor: GabrielaObjavljeno 01.04.2011.

Pogledajte šta omiljeni okus vašeg sladoleda govori o vama i o ljubavij jer ipak "ljubavi ulazi kroz stomak" : Vanilija – za romantičare Vanilija je najpopularniji okus sladoleda u svijetu. Okus vanilije privlači romantične, senzibilne i spontane duše. Ponekad im je teško reći “ne”, čak i kad bi trebali. Najbolje im odgovaraju drugi 'vaniloljupci'. Oprezna, pouzdana i nježna jagoda jagoda Jagoda otkriva iskrene i pouzdane, pomalo oprezne, ali mazne ljubavnike. Najbolje će se osjećati u društvu limuna. Čokolada puna strasti i šarma Čokolada je, nakon vanilije, druga na ljestvici najpopularnijih okusa sladoleda. Njezini su štovatelji strastveni i šarmantni zavodnici skloni koketiranju i flertu. Ljubav će pronaći među obožavateljima karamele ili banane. Lješnjak traži ozbiljnu vezu Ljubiteljima lješnjaka nije do ljubavnih igrica, nego traže ozbiljnu vezu. Najviše šansi imat će kod pistacije i malage. Banana za simpatične Ljubitelji banane prave su slatkice, nježni i simpatični. U potrazi su za idealnim partnerom koji se možda krije među limunima ili čokoladom. Pistacije su uvijek za akciju, vole društvo i spremni su pomoći kad zatreba. Pa tko ih takve ne bi volio?! Njima najviše pašu lješnjakoljupci. “Stracciatellovci” imaju razvijen osjećaj empatije i lako im je razumjeti partnera. Ali to isto očekuju i od druge strane. Odgovaraju im limuni i višnje.

Kombinacija ukusa i zdravlja

Autor: GabrielaObjavljeno 01.04.2011.

Da bi jelo bilo ukusno, dodajemo mu začine, ali i začini nam nekada mogu "teško pasti". Zbog toga je korisno poznavati ljekovita svojstva začina koje svakodnevno konzumiramo kako bismo naučiti kombinirali užitak sa zdravljem. Dobro je znati koji su začini mogu spriječiti probavne tegobe koje izaziva teško probavljiva hrana čak i kod zdravih ljudi, a naročito je korisno znati nepovoljne učinke određenih začina na zdravlje ljudi koji pate od nekih bolesti.Izbor začina ovisi o sklonostima i navikama, ali trebao bi biti i prilagođen zdravstvenim tegobama. Svjež krastavac, naprimjer, često izaziva 'težinu' u želucu, pa je dobro znati da postaje lako probavljiv kada se začini koprom, čubrom, izopom ili pastrnjakom. Dobro je znati i da vas grah neće nadimati ukoliko u njega dodate bosiljak, čili, čubar, izop, kopar, koromač, metvicu ili mravinac.Začini intenzivnih i pikantnih ukusa koriste u zemljama s vrućom i vlažnom klimomSvi koji pate od tegoba izazvanih čirom na želucu ili dvanaestniku trebali bi koristiti bosiljak, a izbjegavati papar, muškatni oraščić i klinčić. Veliko uživanje najpopularnijeg začina na svijetu, papra, pokazalo je da može izazvati ozbiljne zdravstvene posljedice, a može se zamijeniti puno zdravijim čubrom.

Najpopularniji sirevi

Autor: GabrielaObjavljeno 01.04.2011.

Nema kuhinje u kojoj se ne koristi berem nekoliko vrsta sireva. Koji su najpopularniji? U Francuskoj prevladavaju fermentirani (plavi) sirevi, a u Italiji svježi i vrlo tvrdi koji zriju i do 6 mjeseci. Budući da je pizza znatan izvor sira, moglo bi se reći da su ljubitelji pizzâ jedini pozitivan primjer u potrošnji. Dok je u SAD-u vrlo popularan sendvič na bazi peciva i sira (cheeseburger), kod nas se njegova potrošnja u takvom obliku može gotovo zanemariti. Sirevi raznih vrsta u Francuskoj, primjerice, dio su svakodnevnog porodičnog običaja uz ručkove i večere, kada svi gosti obvezno konzumiraju tu namirnicu uz crno vino. Bilo je onih koji su pokušali nabrojati sve vrste sireva pa je tako ispalo da ih ima više od 500 vrsta (posnih, polumasnih i masnih, tvrdih i mekanih pa do fermentiranih). Pamtimo samo najpoznatije sirevi koji krase europske stolove: gauda, ementaler, camembert, stilton, roquefort, paški sir, mozzarella, gorgonzola itd. Najpopularniji su francuski sirevi camembert, roquefort, brie, munster i chèvre, a najpopularniji su talijanski sirevi: mozzarella, gorgonzola, ricotta, provolone i parmigiano-reggiano. Osim na pizzi, Talijani sireve masovno koriste kao dodatak uz popularnu tjesteninu. Raznolikost sireva potječe i od desetak vrsta mlijeka od kojih se priprema.

Historija začina

Autor: GabrielaObjavljeno 01.04.2011.

Razni narodi su od davnina koristili začine tj. ljekovito i začinsko bilje na različite načine, upoznavajući se sa njihovih specifičnim svojstvima. Najstariji način njihovog korištenja je bio za čuvanje svježine (konzerviranje) i za mumificiranje, s obzirom da eterična ulja začinskog bilja onemogućavaju razvoj mikroorganizama u hrani te njeno raspadanje, što je u davno vrijeme (prije pojave frižidera) bilo od velike važnosti.Historija začina je raznolika i široka, a pokriva više hiljada godina, počevši od šake klinčića nađene u nagorjeloj keramičkoj posudi pod vrućim sirijskim pijeskom, gdje se iz nagorjelih glinenih pločica moglo isčitati o postojanju i to negdje oko 1720. godina prije Krista. Dok je "Rim još bio selo", grčki su kuhari poznavali cijeli niz različitih dodataka jelima kao što su kumin, sezam, korijandar, origano i šafran, a koji se još spominju u grčkoj u III. i IV. stoljeću prije Krista. Filozof Teofrast (372-297.g.pne.) znao je za papar koji se, prema zapisu, koristio u ljekarni, a ne u kuhinji.Također postoje biblijski zapisi o upotrebi začina (anis, bosiljak,celer,cimet, kadulja, menta, timijan, šafran). Začinsko bilje počelo se uzgajati prije mnogo hiljada godina u Egiptu, Kini, Indiji, Arabiji, Perziji i Grčkoj. Ne moramo naglašavati o 5 000 godina dugoj tradiciji poznavanja ljekovitih svojstava i liječenja češnjakom i đumbirom u Kini, gdje je liječenje biljem, upravo zahvaljujući poznavanju njihovih svojstva, bilo dovedeno do savršenstva.

Kako je nastao pribor za jelo

Autor: GabrielaObjavljeno 01.04.2011.

Čovjek je u dalekoj prošlosti već stvorio neku vrstu pribora za jelo.Vjerojatno je još u kameno doba postojalo nešto nalik na kašiku.Inače, poznato je da su se Egipćani prije nekoliko hiljaažda godina služili kašikama od drveta, kamena i slonovače. Grci i Rimljani su jeli kašikama od bronze i srebra, od kojih su neke bile izuzetno lijepe, pošto su ih izrađivale najvještije zanatlije. Kašike su u srednjem vijeku pravljene od drveta i kalaja, dok su se bogata gospoda služila kašikama ukrašenim kovanim srebrom.Još od najranijih vremena postojali su i noževi i viljuške. Neki znanstvenici drže da je prva viljuška zapravo bila račvast štapić, dok drugi vjeruju da je nastala od strijele. Prve prave viljuške bile su duge i dvozube. Upotrebljavane su samo pri kuhanju ili za pridržavanje mesa dok se siječe.Kao pribor za jelo, viljuška se javlja tek u našoj eri. Međutim, još prije 300 godina uporaba viljuške i noža za vrijeme objeda predstavljala je rijetkost, kako u Engleskoj, tako i u Francuskoj. Jelo se prstima sve do 17. stoljeća.Nož je nastao od komada kremena ili od nekog drugog kamena što ga je čovjek odlamao tako da dobije oštricu za sječu. Nož je bio jedno od prvih oruđa što ih je čovjek izumio.

Istina o mlijeku

Autor: HoneyObjavljeno 01.04.2011.

Zdravo i hranjivo piće ili debljajuća prijetnja puna štetnih hemikalija?

Kad smo bili mali stariji su nam stalno govorili da moramo piti mlijeko kako bismo narasli zdravi i jaki. Ono je bilo ključno za zdravlje naših kostiju i zubi. No već jedno duže vrijeme sve je popularniji pokret koji tvrdi kako mlijeko nikako nije zdravo za nas te da sadrži opasne bakterije, otrove i pesticide, štetne hormone rasta i još svašta.... Konzumacija mlijeka, navodno, može uzrokovati cijeli niz bolesti među njima i dijabetes, infekciju uha, dermatitis, ekcem i akne, astmu, sindrom iritacije crijeva, Crohnovu bolest... S druge strane ima mnogo istraživanja i stručnjaka koji tvrde kako je mlijeko zdravo te da bismo ga svakako trebali piti više jer mlijeko pomaže povećati unos proteina i smanjit unos šećera. Uz to, konzumiranje kalcija kroz mliječne proizvode može smanjiti i apsorpciju masti iz druge hrane. Što je prava istina? Time su se pozabavili stručnjaci na portalu health.yahoo.net.

Tvrdnja br. 1: Mlijeko pomaže u sagorijevanju masnoća Istina: Možda. U istraživanju provedenom na Sveučilištu Tennessee ustanovljeno je da su pretile osobe koje su tri puta dnevno uzimale mliječne proizvode bogate kalcijem gubile više masnog tkiva na trbuhu nego oni koji su imali sličnu prehranu bez mliječnih proizvoda. Osim toga, utvrđeno je da suplementi kalcija nisu imali tako dobro djelovanje kao mlijeko. Zašto? Oni vjeruju da kalcij pojačava sposobnost tijela da sagorijeva masnoće, no neke druge aktivne komponente mlijeka, poput mliječnih proteina, dodatno pomažu sagorijevanju masnoća.

Tvrdnja br. 2: Pijenje mlijeka stvara mišiće Istina: Apsolutno. U stvari, mlijeko je jedna od najboljih namirnica za stvaranje mišića na cijeloj planeti. Puno je vrlo kvalitetnih proteina: oko 80 posto kaseina i 20 posto sirutke. Sirutka je poznata i kao 'brzi protein' jer se brzo razgrađuje u aminokiseline i apsorbira u krvotok – odlično za konzumaciju nakon tjelovježbe. Kasein se sporije razgrađuje, što je idealno jer tijelo duže dobiva konstantnu opskrbu malim količinama proteina, recimo između obroka ili za vrijeme spavanja.

Tvrdnja br. 3: Krave dobivaju antibiotike i hormone, pa je mlijeko zato nezdrava namirnica Istina: Nije dokazano. Neki znanstvenici tvrde da mlijeko krava koje dobivaju antibiotike dovodi do otpornosti na antibiotike kod ljudi. No, to nije nikada dokazano. Osim toga na muznim farmama se jako vodi računa o govedima koja su u terapiji. Kada su u terapiji to se mlijeko ne skuplja u sabirnu cisternu i ne prodaje se prerađivačima mlijeka. Što se hormona tiče, recesija je u punom mahu, a hormonske injekcije skupe i samim time ne isplative. Uz to kontrole su prilično stroge. Provodi se ispitivanje kvalitete mlijeka u laboratorijima, a ta se ispitivanja ne najavljuju proizvođačima.

Tvrdnja br. 4: Nemasno mlijeko je puno zdravije od punomasnog Istina: Ne. Barem ne puno. Većina studija je pokazala da i pijenje punomasnog mlijeka poboljšava razinu kolesterola – iako ne baš onoliko koliko pijenje nemasnog mlijeka. Postoji i iznimka: Danski istraživači su otkrili da su muškarci koji su konzumirali prehranu bogatu punomasnim mlijekom imali malo povišenje LDL kolesterola. No treba napomenuti da su oni pili šest šalica mlijeka dnevno, što je jako puno. A čak i tada razina triglicerida – koji su “zaslužni” za srčane bolesti – smanjila se za 22 posto. Dakle, pijete li dvije ili tri šalice mlijeka dnevno – bilo da se radi o obranom ili punomasnom mlijeku, smanjujete rizik od srčanog ili moždanog udara.