Prema najnovijem istraživanju, žene čija je prehrana bogata vitaminima B skupine imaju manji rizik za razvoj simptoma PMS-a (predmenstrulani sindom).

Kako je objavljeno u časopisu American Journal of Clinical Nutrition, žene koje konzumiraju više namirnica bogatih vitaminima B skupine, poput špinata ili obogaćenih žitarica, imaju za 25% niži rizik od PMS-a u odnosu na žene koje konzumiraju manje količine spomenutih namirnica.
Istraživači su kroz 10 godina pratili prehrambene navike preko 3000 žena. Tokom tog perioda 1050 žena razvilo je simptome umjerenog ili jakog PMS-a, primjerice anksioznost, depresiju, bol u trbuhu, umor i napuhavanje.

Sličan stepen razvoja simptoma PMS-a uočen je i kod žena koje su dnevno unosile 2,5 mg riboflavina, u odnosu na žene koje su dnevno unosile 1,2 mg spomenutog vitamina.

Žene u 40-im i 50-im godinama piju daleko više nego ikad, a od životnih briga svakodnevno bježe uz čašu vina.

Časopis Woman & Home napravio je ispitivanje među Britankama i došao do zabrinjavajućih rezultata. Ne samo da žene u najboljim godinama piju više od ranijih generacija, već im sve češće nije potrebno čak ni društvo za čašicu vina ili nekog drugog alkoholnog pića. Svaka deseta ispitana žena u dobi između 35 i 60 godina pije svakodnevno, dok trećina uživa u čašici nekoliko puta sedmično. Čak 80 posto ispitanih alkohol, najčešće vino, pije između svoja četiri zida, a 46 posto ih pije u samoći. Trećina uopće ne treba razlog da si natoči čašicu, ali većina ipak u alkoholu traži bijeg od svakodnevnog stresa i problema. Također, povećao se broj rastavljenih žena i samohranih majki koje ponovo traže društvo, ali u čaši.

Organizmu koji se bori s umorom, a naročito onim kada nastupi proljeće potrebno je osigurati namirnice bogate vitaminom C, vitaminima B kompleksa, vitaminom E i omega3 masnim kiselinama. Sve su to namirnice bogate energijom koje djeluju stimulativno na imunološki sistem.

Većinu je tih prirodnih antioksidansa moguće pronaći u prirodi, odnosno u hrani. Eve nekih koje bi trebali s vremena na vrijeme konzumirati:

Cimet - osim što svojim mirisom podiže budnost organizma, izvrstan je i za poboljšavanje koncentracije.

Lješnjaci - manjak željeza u organizmu uzrokuje umor, manjak energije i anemiju, nadoknadite ga jedući lješnjake.

Med - povećava energiju, ima imunostimulirajuće djelovanje i prirodni je antioksidans.

Banane - bogate kalijem, magnezijem i vitaminima B skupine, pomažu u borbi protiv depresije.

Orasi - depresivni ljudi imaju manjak vitamina E. Ovim jakim antioksidansom bogati su orašasti plodovi.

Većina norveških specijaliteta nastala je iz potrebe da se produži postojanost namirnica bez frižidera, a osnovne namirnice su: žitarice, riba, meso i mliječni proizvodi.

Norveška je zemlja malih modernih farmi i mliječnih proizvoda. Jedva 3% zemlje je kultivirano. Riba je "najnacionalnija" norveška namirnica, specijalno ona sirova, soljena i sušena. Primjera radi haringa, dimljeni losos, usoljeni i osušeni losos (gravlaks), pastrmka, srdela, bakalar, list i druge. Uz sušenje i dimljenje, ribe se obrađuju dodatkom šećera, u sirćetu i drugim kombinacijama. Norveška je i jedan od najvećih konzumenata mlijeka i mliječnih proizvoda. Potrošnja mlijeka se procenjuje na oko 150 litara po stanovniku godišnje. Poznati "ljuti" sir iz kravljeg mlijeka je gammelost ili gammalost. Smeđe-žute boje i zrele arome, njegova je karakterističnost kao i kod većine norveških proizvoda da može dugo nepromijenjen opstati izvan frižidera.

U poređenju sa drugim razvijenim zemljama u Norveškoj se konzumira relativno malo mesa. Egzotično je meso soba, sjevernoameričkog losa, jelena i jastrebice. Najčešće se jede uz sos od pavlake. U mesne specijalitete spadaju i razne kobasice, suho meso, slanina, fenalar. Ovčje i jagnjeće meso posebnog je ukusa i zbog vrlo kvalitetne ispaše, a mnogi se norveški kulinarski znalci zaklinju da je njihova jagnjetina najbolja na svijetu.

Usprkos hladnoćama, a zahvaljujući staklenicima i plastenicima u Norveškoj je dostupno i povrće i voće inače osjetljivo na hladnoću. Od voća tu su jagode, kupine, borovnice, jabuke, šljive, trešnje, kruške i dr. Najzastupljenije povrće je zelje, kinesko zelje, mrkva, luk, prasa, karfiol... 

Norveške slastice ne zaostaju za izvrsnom kvalitetom ostalih namirnica. U poznate deserte se upisuju krofne, vafli i izvrsni sladoledi od vrhunskog norveškog mlijeka. Najstariji norveški desert, iz mlijeka, jaja i smeđeg šećera je gomme, a tradicionalni rommegrot je vrsta kaše iz pavlake. Izvrsne su i norveške torte poput blotkake - torte sa šumskim voćem i snofriske - torte od mrkve. Lefse su slične palačinkama. Pripremaju se od krompira, a ispržene se posipaju cimetom.