Meso za roštilj ne smije biti tek izvađeno iz frižidera, jer se može dogoditi da iznutra ostane hladno. Namirnice treba da budu sobne temperature. Prije pečenja na roštilju, meso mora biti sasvim suho, bez vlage, a dobro je da se malo premaže uljem. Soliti i biberiti treba ga tek kada je gotovo sasvim pečeno, jer so izvlači vodu, pa bi iz mesa iscurio sok, a zapečen biber ima neprijatan ukus i miris. Mljeveno meso biće vazdušastije i manje kalorično ako se pomeša sa nemasnim krem sirom umesto sa prezlama ili hljebom.Pileće meso će imati hrskavu koricu ako se tokom pečenja preliva limunovim sokom razblaženim u malo vode. Ako vam je sok od pečenja malo pregorio i ima gorak ukus, izvadite meso iz posude, sok prospite, umesto njega ulijte malo supe od kocke, dodajte nekoliko kašika vina, vratite meso u ovu tečnost i nastavite pečenje koliko je potrebno da meso omekša. Soku od pečenja možete dodati malo kisele pavlake, pa ćete dobiti ukusan preliv za kuhani krompir, rižu ili rezance. Kada meso ili povrće želite da pečete u aluminijskoj foliji, stavite ih na onu sjajnu stranu, a zatim krajeve pažljivo pokupite i savijte, da za vreme pečenja ne bi iscurio sok. Dobro je znati da pečenje u aluminijumskoj foliji traje malo duže nego pečenje u običnoj posudi. Ako vam je meso nekoliko dana duže stajalo u frižideru i dobilo neprijatan miris, operite ga hladnom vodom i ostavite četvrt sata u blagom čaju od kamilice

Francuzi, koji se često hvale svojim talentom za kuhanje, u stvarnosti provode manje vremena u kuhinji od Britanaca i pripremaju manje egzotičnih jela, pokazalo je jedno istraživanje.

Čak 72 odsto Britanaca svakodnevno kuha kod kuće, dok je takvih 59 odsto Francuza, zaključak je studije sprovedene među čitaocima magazina Madam Figaro i Bi-Bi-Sijevog kulinarskog časopisa Oliv. Kada su u kuhinji, 50 odsto Britanaca kuha više od 30 minuta, dok to čini 27 odsto Francuza. Francuzi u restoranu prosječno jedu tri puta, a Britanci dva puta mjesečno. Prema studiji, Britanci su najbolji kuhari. Čak 99 odsto Britanaca i 87 odsto francuza priprema italijanske specijalitete, kineska jela sprema 76 odsto Britanaca i 40 odsto Francuza, a indijska 76 odsto Britanaca i 31 odsto Francuza. Italijanska kuhinja omiljena je strana kuhinja i za Francuze i Britance. Samo jedan odsto Francuza odabralo je britansku kao omiljenu kuhinju. Istraživanje je sprovedeno među 2.061 čitaoca Bi-Bi-Sijevog magazina i 1.345 čitalaca časopisa Madam Figaro.

Uživanje u hrani biće potpunije ako jelo lijepo servirate i znalački dekorišete. Za to vam nije potrebno mnogo truda, dovoljno je samo malo mašte. Vježbajte svakog dana, kako biste u svečanim prilikama zasjenili svoje goste.Evo nekoliko prijedloga:

Paradajz kao posudica: paradajz dobro ohladite u frižideru, pa oštrim nožem isijecite dio oko drške i izvadite meso i sjemenke. Dobićete lijepu korpicu u kojoj možete da služite kuhanu rižu sa komadićima prase ili rusku salatu. 

Ništa bez sira: ako služite predjelo u kojem ima i sira, dekorišite ga kriškama paradajza, kolutovima krastavca i paprike, a sve ukrasite kovrdžavim peršunom.

Piletina i povrće: rolovana piletina izgledaće neodoljivo ako je garnirate zelenom salatom, paradajzom ili žutim paprikama. Po obodu tanjira nakapajte malo kečapa.

Neodoljivi vitaminski miks: na tacnu prvo poredajte listove kelja, pa ih prekrijte cijelim rotkvicama, kolutovima žute paprike, mrkvom isječenom na trake, kockama bijelog sira i dobićete prelijepu salatu punu vitamina.

Ukrasite šnicle: šnicle poslužite s krupno sječenim barenim krompirom, kolutovima limuna i paprika, kriškama paradajza i rendanom mrkvom. Po ivici tanjira pospite listiće sjeckanog peršuna, pa će komad bezličnog mesa izgledati znatno privlačnije.

Povrće uz hladno predjelo: hladno predjelo izgledaće mnogo ljepše ako ga dekorišete povrćem. Po ivicama velikog tanjira poredajte isječenu šunku, a u sredinu stavite baby paradajz, kolutove krastavaca, režnjeve paprika i listove peršuna.

Historija tjestenine vezana je uz vitešku romansu Marka Pola i lijepe Kineskinje.

Prema legendi lijepa Kineskinja koja je brinula o izboru jela na dvoru Kublaj kana, zaljubila se u naočitog svjetskog putnika Marka Pola i odala mu strogo čuvanu tajnu recepta za pripremu tjestenine. Riječ je bila o obloj tjestenini (špagetima), koje je Marko Polo obožavao. Bile te priče istinite ili ne, činjenica je da su Kinezi od davnine poznati kao vrhunski majstori tjestenine, ali Talijani su oni koji su proslavili naziv oble tjestenine - spaghetti (prijevod:vezice) širom svijeta, te se Italija smatra domovinom špageta.

Dan bi trebalo započeti obrokom na osnovi mliječnih proizvoda jer se ranim buđenjem osjeća ˝fiziološka ljutnja našeg duha˝. Ako se budimo nešto kasnije i dobro smo naspavani, uz mlijeko u obrok treba dodati ugljikohidratne namirnice. Dakle, idealan obrok za devet sati ujutro kada nas čeka početak novog dana bio bi žitarice u mlijeku, jogurtu ili kefiru. Kako se dan približava podnevu jutarnja ljutnja ustupa mjesto prijepodnevnoj dominaciji tuge, stoga treba u mozgu povećati koncentraciju serotonina, a to najbolje činimo jedenjem namirnica ugljikohidratnog tipa. Znači svi proizvodi od žitarica kao što su kruh, pecivo, tjestenina, potom riža, krompir, mahunarke dobro će doći u ranom ručku koji se preporučuje između 11 i 15 sati. Kako dan odmiče stiže i poslije podne i naš duh zapada u fiziološku popodnevnu tjeskobu i bezvoljnost protiv čega se treba boriti proteinskim obrokom. , Kasni poslijepodnevni obrok ili večera treba biti proteinskog tipa i to na način da se za rano poslije podne biraju namirnice serotoninskog tipa koje će nam popraviti raspoloženje i odagnati tjeskobu, a to su riba i bijelo meso (piletina, puretina, teletina, janjetina) dok za kasno poslije podne, kada nas već uz bezvoljnost hvata i umor, treba dati prednost crvenom mesu jer ono ima izraženu adrenalinsku komponentu koja daje energiju i volju. Prilog uz ove proteinske obroke ne smije biti ugljikohidratni već mora obavezno biti na bazi povrća kao što je kupus, šparoge, blitva, brokula, karfiol i drugo povrće. To je važno jer približavanjem večeri ljudski osjećaji postaju sretniji i dolazimo do vrhunca dnevnog ciklusa emocija kada mozgu ne trebaju namirnice za stvaranje energije već tijelo proizvodi hormone rasta i izgradnje, odnosno obnavljanja organizma. Tijelo u svom zadatku regeneracije i obnavljanja i pripreme organizma za noćni počinak ne treba energiju, a ako ju dobije ona se pretvara u masne naslage, stoga su našem tijelu u ovom dijelu dana potrebni vitamini i minerali iz povrća i voća.

Kao začin koristimo cvjetne pupoljke istoimenog drveta. Neotvoreni pupoljci se beru neposredno prije cvata, tj. čim pupovi postanu svijetlo crveni.Klinčić koristimo u prvom redu za aromatiziranje pića(kuhano vino), voćnih jela, konzerviranog voća, kompota. Također stavljamo ga u mesna jela npr. pečenja, divljač, te u tamne supe i gulaše i neke vrste kobasica.Cijeli klinčić odličan je začin u u crvenom ili kiselom zelju. Ima karakterističan miris i oštar, aromatičan okus, vrlo je dominantan, te ga treba oprezno dozirati.

Izgled vina može mnogo reći o njegovom kvalitetu. Pri procenjivanju kvaliteta vina na osnovu njegove boje, gleda se kontrast boje vina na bijeloj podlozi. Za ovo vam može poslužiti i obična salveta. Većina crvenih vina mlađeg porijekla na bijeloj podlozi imaće tamno crvenu boju, skoro ljubičastu. Što je vino starije boja mu je bljeđa, i sličnija boji cigle. Boja vina, takođe vam ponešto može reći i o sorti grožđa od koje je napravljeno. Pinot Noir, na primer, ima najbljeđu nijansu.Kad se vino zavrti u čaši, kvalitet se procenjuje prema tragovima koji ostaju na staklu čaše. Iako neki smatraju da su kvalitetnija vina iza kojih ostaje više tragova, koji se duže zadržavaju na staklu, to je greška. Iz ovoga se jedino može videti da ta vina imaju više alkohola u sebi.Nakon provere ukusa vina, na redu je miris, odnosno bouquet.Mlado vino mirše na voće, dok će starija imati složeniju aromu (miris zemlje, hrastovine, trave..).Za kraj popijte gutljaj vina. U ovoj fazi pažnju obratite na nivo alkohola u vinu, kao i na dužinu u kojoj se ukus vina zadržava u vašim ustima nakon što ste ga popili. Upravo ta dužina je ono po čemu određujete kvalitet vina, što je okus duži, vino je kvalitetnije.

Izgled vina može mnogo reći o njegovom kvalitetu. Pri procenjivanju kvaliteta vina na osnovu njegove boje, gleda se kontrast boje vina na bijeloj podlozi. Za ovo vam može poslužiti i obična salveta. Većina crvenih vina mlađeg porijekla na bijeloj podlozi imaće tamno crvenu boju, skoro ljubičastu. Što je vino starije boja mu je bljeđa, i sličnija boji cigle. Boja vina, takođe vam ponešto može reći i o sorti grožđa od koje je napravljeno. Pinot Noir, na primer, ima najbljeđu nijansu.Kad se vino zavrti u čaši, kvalitet se procenjuje prema tragovima koji ostaju na staklu čaše. Iako neki smatraju da su kvalitetnija vina iza kojih ostaje više tragova, koji se duže zadržavaju na staklu, to je greška. Iz ovoga se jedino može videti da ta vina imaju više alkohola u sebi.Nakon provere ukusa vina, na redu je miris, odnosno bouquet.Mlado vino mirše na voće, dok će starija imati složeniju aromu (miris zemlje, hrastovine, trave..).Za kraj popijte gutljaj vina. U ovoj fazi pažnju obratite na nivo alkohola u vinu, kao i na dužinu u kojoj se ukus vina zadržava u vašim ustima nakon što ste ga popili. Upravo ta dužina je ono po čemu određujete kvalitet vina, što je okus duži, vino je kvalitetnije.

Dobro organizirana kuhinja će olakšati i učiniti ugodnijim obavljanje niza radnji, čak i onima koji ne vole provoditi previše vremena u njoj.Kuhinja bi trebala biti smještena u blizini ulaznog prostora kako bi odlaganje namirnica bilo što jednostavnije i brže. Nije dobro na putu prema kuhinji presijecati druge prostorije, npr. dnevni boravak kako se ne bi remetila intima istog. Najbolje bi je bilo smjestiti kod glavnog ulaza u kuću i odvojiti od ostalih prostora radi sprječavanja širenja mirisa.Obzirom da je u većini stanova ovo nemoguće izvesti, bilo bi dobro da radna kuhinja ima prozore radi što bolje izmjene zraka kao i dobru napu iznad štednjaka.Da bi kuhinja najbolje funkcionisala, potrebno je organizovati takozvani radni trokut, a to konkretno znači da položaj šporeta, frižidera i sudopera s ocjeđivačem trebaju biti u trokutastom prostornom odnosu. Idealno je formirati radne plohe minimalne dimenzije 60cm između njih.Najčešće organizacije kuhinja su I, II, L, U.Osim funkcionalnog rasporeda, bitno je osigurati i minimalne dimenzije, koje će omogućiti pravilno i nesmetano kretanje i obavljanje radnog procesa u kuhinji. Minimalni preporučljivi razmak između elemenata postavljenih na dvije suprotne strane zida je 100cm

Smatra se da patlidžan potiče iz Indije i Šri Lanke, međutim još 600 godina p.n.e bio je uobičajena namirnica u Kini, gdje su ga nazivali malajskom ljubičastom dinjom. U Europu su ga tokom 13. i 14. vijeka donijeli arapski trgovci i dugo se koristio samo kao egzotični ukras. Na našim se prostorima pojavio krajem 16. vijeka. Sjajni, ljubičasti patlidžan danas ima mnogostruku primjenu u kulinarstvu – poznati je sastojak indijskih curryja, grčkih musaka, francuskog ratatouillea, našeg domaćeg ajvara … Najbolji su mladi i tvrdi patlidžani veličine 5 do 8 cm, sa sjajnom ljubičastom korom i svježom zelenom petiljkom i kapom. Stariji patlidžani su pomalo drvenasti i gorki. Postoje duguljasti, kruškoliki, ovalni i okrugli patlidžani, te minijaturne bijele i sivo-ljubičaste sorte. Ipak, najčešće su dvije sorte – istočna i zapadna. Istočna rano sazrijeva, plodovi su srednje veličine, jajasti ili kruškoliki, tamno ljubičaste boje, sa mekim i sočnim mesom. Okrugli oblici sadrže više gorke tvari solanina, a valjkasti više sjemenki. Zapadna sorta sazrijeva kasnije i plodovi su krupniji.