Timijan je sličan majčinoj dušici, ali je viši i stabljika mu ne puzi po zemlji, nego raste uspravno do 30 cm. Biljka je aromatičnog mirisa na fenole, laganog gorkastog ukusa. Ovaj začin sadrži 1-2,5% eteričnog ulja, 63,9% ugljikohidrata, 9,1% proteina, značajnu koncentraciju kalcijuma (1890 mg/100g), magnezijuma (220 mg/100g), a od vitamina vitamin A (3800 mg/100g). Eterično ulje timijana je crvenkastosmeđe boje, jakog, fenolnog, “medicinskog” mirisa. Sastojci eteričnog ulja su: timol (45-48%), p-cimen (18,5-21,4%), γ-terpinen (16,5%), β-kariofilen (1,3-7,8%) paracimol, timolmonometil-eter, linalol, borneol, geraniol, betapinen i dr.

Ljekovita je cijela biljka, a bere se u cvijetu. Timijan djeluje spazmolitski, sekretomotorički, sekretolitički, antiseptički. Efektan je antioksidant, antireumatik, aperitiv, astringens, afrodizijak, balzamik, karminativ, diuretik, nervin, stimulant i dr. Ova droga ima i svojstva dezificijensa, jer na određene bakterije deluje baktericidno. Pogodan je za smirivanje svih vrsta kašlja i bronhitisa. U slučaju djelovanja sekretolički i sekrotomotorički izlučuje se dobrim dijelom preko pluća i tada nastaje dodatni antiseptički učinak. Dobro djeluje na probavne organe; potpomaže pravilnu probavu i ublažava grčeve.

Preparati na bazi timijana ne smiju se upotrebljavati duže vrijeme, jer dugom upotrebom dovode do hipertireoze.

U kulinarstvu timijanom treba začinjavati sva izrazito masna jela, sve vrste mesa i ribe, te teške sosove.

"Raw food diet" je prehrambeni trend koji propagira konzumiranje sirovih namirnica. Kako samo ime implicira, bazira se na konzumiranju svježih, neprocesiranih, i po mogućnosti organskih biljnih namirnica.

Teorija ovog prehrambenog trenda počiva na premisi da namirnice ne treba izlagati temperaturi iznad 50°C jer je na taj način nemoguće očuvati enzime u biljkama koji će omogućiti najbolju apsorpciju i iskoristivost nutrijenata koje hrana nudi. Također, jedan od razloga zašto slijede Raw food dijetu, pristaše navode i održanje acidobazne ravnoteže u tijelu. Naime, procesirana hrana i hrana životinjskog porijekla "zakiseljava" organizam, što nas čini podložnijima bolestima. Ovaj pokret u posljednjih je nekoliko godina poprimio značajne razmjere, posebice u SAD-u. Opisani su slučajevi izliječenja neizlječivih bolesti isključivo uz pomoć dijete sirovom hranom. O ovom načinu prehrane pišu se knjige, kuharice, web stranice, otvaraju se specijalizirani restorani i klubovi, pa čak možete ići na "raw food" ljetovanje ili pak mršavljenje. Nanese li vas put u San Francisco, a ljubitelj ste sirove hrane, svakako posjetite restoran "Organica". Vlasnik Organice je 24-godišnji Juliano koji za sebe tvrdi da je genije jer je otkrio potpuno novu kuhinju. Tamo možete probati  pizzu ispečenu na suncu, rižu koja je fermentirala punih 30 dana i suši od tofua, jabuka i gljiva. Robin Williams i Danny Glover redovito posjećuju njegov restoran.

Istraživači Fakulteta za javno zdravstvo Univerziteta Harvard potvrdili su da ishrana u mediteranskom stilu smanjuje rizik od tumora. Tipična mediteranska dijeta sadrži dosta svježeg povrća, voća, maslinovog ulja,  te male količine proteina i mliječnih proizvoda. Najnovija istraživanja iz Europe poveznost tumora povezuju s načinom ishrane i potvrđuju da tradicionalna kuhinja jugoistočne Europe smanjuje rizik od srčanih oboljenja i dijabetesa.

Istraživanje koje je vodio doctor Dimitrios Trichopoulos, professor epidemiologije na spomenutom fakultetu nedvosmisleno pokazuje da oni koji se drže mediteranske dijete imaju znatno manji rizik obolijevanja od tumora. Nakon razgovora sa više od 25 učesnika istraživanja, istraživači su utvrdili da mediteranski tip dijete nije bio jedini i isključivi oblik ishrane. Ipak, što se ljudi bliže i discipliranije pridržavaju te dijete, rizici su im sve manji i manji. Dio mediteranskog načina ishrane je i način uživanja u jelu i njegovoj pripremi, što je često u suprotnosti sa modernim stilom življenja.

Gledanje reklama za hranu na televiziji dovodi do povećanja konzumacije hrane i kod djece i kod odraslih, tvrde istraživači sa Univerziteta Yale.

Niz eksperimenata je pokazao kako kod djece u dobi od 7 do 11 godine ovakve reklame povećavaju konzumaciju hrane za prosječno 45 posto, što samo po sebi može dovesti do godišnjeg povećanja tjelesne mase za gotovo 5 kilograma. Slični su rezultati dobijeni i nakon proučavanja posljedica reklama na odrasle osobe, uz dodatak da su kod njih uočeni izraženiji utjecaji reklama na izbor konzumirane hrane. Istraživači zaključuju kako TV reklame mogu potaknuti automatsku konzumaciju hrane, bez obzira na glad, te stoga znatno pridonose pandemiji pretilosti.

Britanski naučnici otkrili su hemikaliju za potiskivanje apetita. To otvara posve nove mogućnosti u liječenju pretilosti, ali i alkoholizma i ovisnosti o drogama. Hemikalija o kojoj je riječ je hemopresin koja prirodno postoji u ljudskom tijelu. Pomoću nje bi se mogao razviti lijek koji bi olakšao ljudima skidanje suvišnih kilograma. Ideja je da bi oni koji ga uzimaju prestali jesti zbog užitka te bi jeli samo kako bi utažili glad. Naučnici sa Univerziteta u Manchesteru kažu i kako bi se lijek mogao koristiti i u liječenju ovisnosti, poput ovisnosti o alkoholu i drogama. Hemopresin djeluje na centre ugode u mozgu koji se uključuju kada uživate u nepotrebnom obroku ili kada pripalite cigaretu. Eksperimenti su pokazali da hemopresin blokira ta područja mozga, čime eliminira osjećaj ugode koji nastaje jedenjem. Laboratorijski miševi hranjeni hemopresinom su jeli manje hrane. Prije šest godina razvijen je sintetički lijek nazvan Rimonabant, koji je slično djelovao, no povučen je iz prodaje jer je povećavao rizik od depresije i suicidalnih misli.

Svi mi mislimo da jesti voće znači samo kupovinu voća, sjeckanje na šnite i stavljanje u usta. To nije tako jednostavno. Važno je da znate i kako i kada se jede voće. Donosimo vam mali vodič kroz svijet voća:

KIVI: Mali ali moćni, i dobar izvor kalija, magnezija, vitamina E i vlakana. Njegov sadržaj C vitamina je dvostruko veći od onog kod narandže!

JABUKA: Iako ima ima mali sadržaj vitamina C, ona je antioksidans i flavonoid, te povećava aktivno djelovanja vitamina C, čime pomaže da se smanji rizik od raka debelog crijeva, srčani i moždani udar.

JAGODA: Spadaju među glavno voće, koje ima najveću antioksidantnu moć i štite organizam od nastanka raka, začepljenja krvnih žila, te slobodnih radikala.

NARANDŽA: 2-4 komada dnevno može vam pomoći u zaštiti od prehlade, te sniziti holesterol, spriječiti i rastvoriti kamenje bubrega i smanjiti rizik od raka debelog crijeva.

LUBENICA: je najbolje voće za gašenje žeđi. Sastoji se od 92% vode, a takođe je puna ogromnim dozama glutationa, koji pomaže i pojačava vaš imunitet. Takođe je ključni izvor likopena, oksidansa u borbi protiv raka. U lubenicama se nalazi: vitamin C i kalij.

GUAVA I PAPAJA: Vrhunski šampioni po sadržaju vitamina C. Guava je takođe bogata vlaknima, koja pomažu u sprječavanju opstipacije. Papaja je bogata karotinom i dobro djeluje na vaš vid.

Lovor (Laurus nobilis) je nisko mediteransko drvo ili grm s kožastim zimzelenim listovima. Raste u primorju. Lovor je cijenjena biljka još iz vremena antike čije su grančice bile znak najveće časti i slave. Listovi lovora sadrže eterično ulje te se mnogo koriste kao začin. Zbog svoje prijatne gorčine koriste se, najčešće sušeni listovi lovora, kod pripremanja supa, variva, marinada i tamnih umaka. Lovor cvjeta u aprilu i maju. Upotrebljavaju se listovi i bobice. Bere se u svako doba. Listovi se suše u hladu, ponekad se prešaju da se ne bi uvijali. Ugodan miris listova potječe iz eteričnog ulja koje sadrži 50 posto cineola. Kod pripreme jela dovoljno je dodati samo jedan lovorov list, u suprotnom se može dogoditi da jelo poprimi gorkast okus. Lovorov list pomaže kod probave, a iscijeđeno ulje iz svježih plodova koristi se za liječenje kožnih osipa, tumora i bolnih mišića, te pospješuje prokrvljavanje i dezinficira. U primorskim krajevima upotrebljavaju lišće lovora za konzerviranje i oblaganje suhog voća. 

Bosiljak je osnovni začin talijanske, odnosno mediteranske kuhinje, no možete ga dodati i drugim jelima. Bosiljak, ocimum basilicum, kraljevska je biljka, što mu i sam naziv govori. Basilicum, latinizirana izvedenica od grčke riječi basileos, u prijevodu znači kralj. Cijenjen je već vijekovima, a kao začinsku biljku sadili su je još u vrtovima antičke Grčke i srednjovjekovnog Bizanta. Bosiljak je jednogodišnja biljka, voli sunce i dosta vlage, a osjetljiv je na hladnoću. Posijete li ga u posudu moći ćete cijele godine uživati u njegovom mirisu i okusu kojeg će dati vašim jelima, a svojim će izgledom uljepšati i prostor u kojem ga držite. Uobičajen je bosiljak zelene boje, no osim njega postoje i ljubičasti i tamni. Bosiljak je osnovni začin talijanske, odnosno mediteranske kuhinje, no možete ga dodati i drugim jelima, npr. varivima, povrtnim supicama, jelima od graha i graška, salatama, namazima. Jako dobro slaže se s paradajzom, pri čemu se posebno ističe njegova aromatičnost. Najpoznatije jelo s bosiljkom je umak pesto, koji se pravi od svježih listova bosiljka, bijelog luka, pinjola, maslinova ulja i naribanog parmezana. Možete ga preliti preko špageta ili koristiti kao umak za marinadu. Osim pesta od bosiljka možete praviti i vrlo ukusne umake koje ćete poslužiti uz odreske, piletinu ili morske plodove. Ne zaboravite da sušeni bosiljak ima jači okus od svježega. Uz kulinarska svojstva bosiljak djeluje umirujuće, ublažava teškoće pri probavi, nadutost i grčeve, a ima i protuupalno djelovanje.

S obzirom da se opasno približava sezona kupaćih kostima, veliki dio nas odlučuje se krenuti na dijetu. Na svu sreću, s toplijim vremenom bogatija je i ponuda voća i povrća, koje će vam pomoći da lakše stignete do željnog cilja. Evo šta se preporučuje:

Nemasni jogurt - mliječni proizvodi bogati proteinima pomažu pri mršavljenju, a idealno vrijeme za dijetni nemasni jogurt je doručak. Možete se osvježiti kremastim i laganim frapeom od jednog probiotičkog jogurta, s kojim u mikseru pomiješajte dva oraha, osam jagoda i jedan komad ananasa.

Lubenice i dinje - prave ljetne poslastice, odličan su izvor zdravlja i čuvari tankog struka. Ako tražite nešto slatko, osvježavajuće i voćno, nema boljeg izbora od lubenice, a sve što vrijedi za lubenicu, može se precrtati i za dinju. Više od 90 posto čini voda, a ujedno je bogati izvor vitamina A, C i mnogih antioksidanasa koji nas štite od slobodnih radikala. Velika koncentracija vode razrjeđuje puno kalorija po komadu ovog voća, što znači da ćete hidratizirati organizam i osjećati se sitima. Nemojte odbaciti bijeli dio uz samu koru, jer on sadrži najveći dio nutrijenata koji mogu ubrzati proces liječenja kože.

Povrće - uz toplije vrijeme dolazi i povrće koje je kao stvoreno za one koji žele izgubiti suvišne kilograme. Tikvice, paradajz, crvene i zelene paprike mogu biti pravi dodatak boje dosadnim obrocima, a u isto će vas vrijeme napuniti – nećete osjećati glad, a konzumirat ćete manje kalorija. Svakodnevno jedite pet porcija povrća i zaboravite na sol i preljeve s majonezom ili vrhnjem. 

Nemasno meso - ono koje godi srcu, krvnim žilama i liniji uključuje puretinu i piletinu. Ovi izvori proteina bi se trebali svakodnevno naći na vašem jelovniku kako bi spriječili nagli pad šećera u krvi i pojavu gladi. Za doručak pojedite dvije kriške purećih prsa na prepečenom tostu uz jedan probiotički jogurt i svježe povrće.

Jabuke - pektin iz jabuka ima ulogu u snižavanju lošeg holesterola, a ovo je voće bogato vlaknima – savezniku vitke linije. Vlakna su mješavina celuloze, hemiceluloze, pektina, polisaharida i lignina, a samo jedna jabuka sadrži 20 posto dnevnih potreba organizma za vlaknima.