Klinička istraživanja nedavno provedena u Oslu pokazala su e da konzumiranje tri kivija na dan pomaže bolesnicima s povišenim krvnim pritiskom..Kiviji su bogati antioksidansom zvanim lutein, za kojeg se smatra da pomaže u borbi protiv raznih bolesti, a što su potvrdila i brojna istraživanja. Također, ovo „supervoće“ sadrži kalij (istu količinu koju sadrže i banane) za kojeg je poznato da igra veliku ulogu u reguliranju krvnog tlaka.Kivi je koristan i za zdravlje probavnog sistema, jer pomaže u postizanju ravnoteže između dobrih i loših bakterija u probavi, a također i štiti od štetnog djelovanja enzima u donjem probavnom kanalu koji mogu uzrokovati čak i rak.

Mažuran je dvogodišnja žbunasta biljka, koja može da izraste u visinu do jednog metra, a na vrhovima lisnatih grančica ima karakteristične bijelo – rozecvjetove, Mažuran je prijatnog mirisa, dok ukus biljke malo gorči. Potiče iz Indije, a u antičko doba bio je čuven po tome , što se dodavao vinu kao obavezan začin .Mažuran sadrži eterično ulje, tanine i gorke materije, za kulinarstvu, majoran je jedan od najčešćih začina, i jelima daje poseban ukus. Mažuran se kao začin koristi u više oblika. Najčešći je oblik u suhom obliku sitno smrvljen, zatim svjež ili u kombinacijama s drugim začinima,a idelan je dodatak dijetskim jelima.

Kina ima najraznovrsniju kuhinju u svijetu. Kineska jela se danas pripremaju na mnogo raznih načina, mada u osnovi imamo tri glavne kuhinje u kojima dominiraju tri ukusa: seccuanska (ljuto), kantonshka (slatko) i shandonshka (slano). Pekinške kulinarske tajne nekad su bile najstrože e čuvane. Znali su ih, glavni kuhari, koji su carske recepte prenosili s koljena na koljeno.Prema mišljenju mnogih gastronoma, Kina je svjetska velesila u kulinarstvu koja je odavno uspela da pretekne Francusku. Kineska hrana, raznolika i egzotična, svoj glavni adut krije u jednostavnim načinima pripremanja ukusnih jela. U Kini danas postoji preko 10.000 jela.U kineskoj kuhinji neophodan je wok, zdjelice, stapici i satara (sjekira s kratkom drškom kojom se guli i sjecka voće i povrće.Skoro sva jela spravljaju se u woku, posudi od lijevanog željeza ili teflona s okruglim dnom, u kojoj se svaki komadić dobro isprži uz malo ulja.Svojim oblikom omogućava nam da u kratko vrijeme zagrijemo veću povrsinu i na njoj kratko i brzo obradimo veće kolicine hrane.

Koliko god ukusan bio, s nutricionističkog gledišta, čips predstavlja pravu energetsku bombu. Razlog leži u činjenici što se ploške krompira duboko prže u biljnom ulju upijajući velike količine masnoća. Pri tome dobar dio masnoća čine zasićene masne kiseline dokazano nepovoljnog učinka na zdravlje srca i krvnih žila. Dodatno, prženjem na visokim temperaturama kao nusprodukt u čipsu nastaje potencijalni karcinogen, akrilamid. Naravno, potreban je unos velikih količina čipsa i akrilamida da bi se ispoljio negativan učinak, no ako se u obzir uzmu djeca čije je tijelo osjetljivije i manje, a želja za čipsom velika, nije nerealno govoriti o štetnosti ove tvari. Čips takođe obiluje solju, koja sa sobom nosi rizik od povišenja krvnog pritiska. Prema preporukama Svjetske zdravstvene organizacije (WHO) dnevni unos soli za zdravu odraslu osobu iznosi oko 5 grama, a maksimalan unos ograničava se na 6 grama soli dnevno. Djeci je dovoljna puno manja količina soli, pa će čak 1 g soli dnevno biti dostatan za sve fiziološke potrebe malog organizma. Ako imate na umu da vrećica čipsa nerijetko sadrži i više grama soli, postaje jasno koliku prijetnju predstavlja ljudskom zdravlju.

Špansko istraživanje pokazalo je da konzumiranje pive pomaže ženama u borbi protiv osteoporoze. Rezultati istraživanja pokazali su da su kosti žena koje redovno piju pivu snažnije, što znači da imaju manje šanse da obole od osteoporoze. Vjeruje se da visok nivo silikona u pivi usporava smanjenje gustoće kostiju, usljed čega teže dolazi do lomova.

Pivo je takođe bogato fitoestrogenima, biljnom verzijom estrogena što održava zdravlje kostiju. U istraživanju je učestvovalo 1.700 žena prosječne dobi od 48 godina. Morale su navesti šta često piju, ali i proći ultrazvučne preglede koji su pokazali da su kosti puno gušće kod žena koje redovno piju pivu. Pregledali su im kosti na rukama jer se upravo na kostima prstiju pojavljuju prvi znakovi osteoporoze. Osim toga pokazalo se da čak i povremeno pijenje pive ima jednak efekat kao i redovno uživanje u tom piću, što znači da čak i male količine tog pića pomažu očuvanje zdravlja kostiju.

 

 

Jogurt je bogat kalcijem, što je ključno za održavanje zdravlja, a i smanjuje rizik od raka debelog crijeva. Kalcij sarađuje sa živim kulturama koje se nalaze u nekim jogurtima i povećava apsorpciju kostiju, čineći jogurt odličnim za sprječavanje osteoporoze. Jogurt je važan izvor kalcija za ljude koji imaju poteškoća kod probavljanja laktoze u mlijeku, jer jogurt sadrži laktazu - enzim koji mora razbiti laktozu za pravilnu probavu.

Jogurt je bogat proteinima, vitaminima B i esencijalnim mineralima, a sadrži malo ugljikohidrata i masti. Jogurt može pomoći kod loše probave, ali za ovaj pozitivan učinak, treba ga jesti svakodnevno. Zašto? Samo mala količina bakterija u njemu može izdržati kiselosti želuca i doći do crijeva. Bakterije će proći kroz vaš probavni sistem u roku od dan ili dva, a kako bi se osiguralo da su u crijevima u svakom trenutku, trebali biste jesti jogurt svaki dan. Da bi jogurt bio zdraviji za potrošače, neki proizvođači dodaju određene ključne nutrijente koji često nedostaju našoj prehrani. Pročitajte sastav na naljepnicama kako bi znali odabrati onaj jogurt koji je najbolji za vas. Nedostatak folne kiseline je povezan s malformacijama kod djece, stoga je iznimno korisna za trudnice i dojilje.

Ako ste trudni, želite na svakom koraku brinuti za zdravu, sretnu bebu. To znači čuvanje zdravlja i konzumacija prave hrane. Naći ćete nekoliko namirnica koje su izvrsne za buduće majke, mnoge koje vjerojatno nikad niste ni pomislili isprobati do sada.

Smrznute borovnice - većina hranjivih tvari u borovnicama nije oštećeno kad se smrznu. Jedite divlje borovnice kako bi dobili dvostruki iznos antioksidanasa. Pokušajte dodati nekoliko borovnica u jogurt.

Grah - je uvijek dobar izbor, a pogotovo ako ste trudni. On je pun antioksidanata, vlakana, željeza i proteina. Kada žena ostane trudna, volumen krvi se povećava, a to uzrokuje potrebu za dodatnim željezom pa tijelo učinkovito može proizvesti više hemoglobina.

Jogurt - jedna porcija jogurta može pružiti četvrtinu dnevne potrebe za kalcijem, bjelančevinama i mnogim drugim vitaminima i mineralima.Izbjegavajte voćne jogurte jer su bogati šećerom.

Sardine - su bogate zdravim omega 3 masnim kiselinama, koje su neophodne za razvoj bebinih očiju i mozga. Sardine sadrže jako malo žive, tako da su sigurnije od velikih oceanskih riba. Kupujte sardine koje su pakirane u svom izvornom ulju ili maslinovom ulju.

Sjeme sezama - mnogi ljudi ne shvaćaju da su sjemenke sezama bogate kalcijem koji beba treba za pravilan razvoj kostiju. Dodajte ih u salatu ili jogurt.

Blitva - ovo je lisnato zeleno povrće puno beta-karotena, koji vaše dijete treba za pravilan razvoj ćelija i tkiva. Osim toga, također je odličan izvor vitamina C, što je bitno za bebine zube i kosti, kao i vezivna tkiva. Čak i bolje, puna je željeza.

Pšenične mekinje - istraživanje pokazuje da su pšenične mekinje korisne za upravljanje gestacijskim dijabetesom, kao i za ublažavanje zatvora.

 

Pored njihovog sjajnog okusa i mirisa, marelice su zdrave i bogate vitaminima. Marelice su jedan od najbogatijih prirodnih izvora vitamina A, C, B kompleksa, kalija i beta karotena. Pomažu organizmu u odbrani od bakterijskih infekcija, obnovi oštećenog tkiva, u razvoju jačih zuba i kostiju i poboljšavaju vid. Kinezi koriste marelice kao lijek i kao voćku dugovječnosti, a miris cvijeta marelice služi za pravljenje parfema. Nutrijenti iz marelice štite srce i oči a biljna vlakna štite od bolesti. Na zdravlje srca izuzetno povoljan efekat ima visok sadržaj beta-karotena i likopena koji štite LDL holesterol od oksidacije. Vitamin A, koji je snažan antioksidans štiti ćelije i tkiva od oštećenja koja prouzrokuju slobodni radikali, a također i utječe na bolji vid.

Marelice su i dobar izvor biljnih vlakana, koja povoljno utječu na probavni trakt pa su marelice dobra prevencija protiv konstipacije ili pojave bolesti kao što je divertikoloza. Zahvaljujući celulozi i pektinima služi kao blagi laksativ, a blago alkalnom reakcijom povoljno utječe na varenje ukoliko se jede prije svakog obroka. Preporučuje se anemičnim osobama zbog njenog visokog sadržaja željeza. Svježi sok od marelice se koristi kao lijek kod groznice i kožnih bolesti, rashlađuje i ubrzava eliminaciju otpadnih materija varenja. Povoljno djeluje na kožu pa bi ih trebalo jesti ukoliko patite od ekcema ili opekotina.

Više je razloga zašto trebate jesti marelice, zato je pravo vrijeme da se pripremite za kupovinu!

Mango je tropsko stablo koje porijeklo vodi iz Indije a danas se uzgaja u mnogim tropskim i suptropskim krajevima . Uzgaja se za prehranu, za proizvodnju soka, koristi se kao začin te za pravljenje mirisa i boja. Mango u sebi ima vitamine B i C i dosta željeza. Postoji oko 500 podvrsta manga, a boja mu varira preko crvene do žute i narančaste.Velika količina antioksidansa iz svježeg manga djeluje povoljno u prehrani ljudi s problemima krvnog sistema . Istraživanja naučnika iz Teksasa pokazala su da mango može spriječiti ili zaustaviti rast nekih stanica raka. Plod je kruškolikog oblika iako ga na Tajlandu nazivaju "tropska breskva". Plodovi mogu biti teški do 2 kg, stablo može rađati plodove i do 100 godina, a neka stabla su doživjela čak 300 godina.

Papaja Papaja je voće koje sadrži niz važnih enzima vitalnih za naš organizam. Pokazalo se da meso papaje pomaže u smanjenju upala i poboljšava zacjeljivanje opeklina. Koristio ju je i glumac Harrison Ford u poznatom filmu ''Indiana Jones'' kako bi zaliječio ozljedu.Medicinska istraživanja pokazala su da sok papaje djeluje i protiv stanica raka jetre, vjerojatno zbog sastojka likopena.Papaja je bogata i važnim vitaminima i mineralima: puna je vitamina A i C koji su nužni elementi za zdrav i otporan imunitet. Raste u tropskim krajevima Srednje i Južne Amerike, a kultivirala se u Meksiku nekoliko vijekova prije razvoja civilizacija Inka i Asteka. Danas se koristi u mnogim jelima, voćnim salatama i kolačima a naročito je ukusna kada se jede sama kao voće