Belgijska kuhinja smatra se jednom od najoljih kuhinja na svijetu a naročito je poznata po svojim vaflima, čokoladi, pomfritu, te mnogim vrstama piva. Ova kuhinja smatra se kombinacijom francuske i flamenske kuhinje. Današnja kuhinja se bazira na srednjovjekovnoj zbog upotrebe začina (cimeta, đumbirašafrana, lovora, muškatnog oraščića),ali i namirnica kao što su badem, suho voće i ocat. Veliku primjenu ima i svježe začinsko bilje. Ipak, glavna namirnica je krompir ali su vrlo omiljene i školjke, meso i povrće. Pri kuhanju se često koristi puter i vrhnje. Pored toga belgijanci su veliki ljubitelji sslatkiša, a njihova čokolada je jedna od najkvalitetnijih na svijetu. A veliki su ljubitelji i piva, čak više od vina.

Kurkuma je začin poznat kao antioksidans, a otkrivena molekula CNB-011 štiti mozak, pokazala su najnovija istraživanja. Naučnici su iz kurkume, začina koji je odavno poznat kao antioksidans, dobili novu tvar koja štiti moždane stanice i pomaže u njihovoj obnovi nakon moždanog udara, prenosi Hina. Nova molekula nazvana CNB-001 pokazala je u eksperimentima na kunićima da djeluje na zaštitne mehanizme moždanog tkiva i pomaže njegovoj obnovi nakon moždanog udara. Molekula CNB-001 ne otapa ugruške koji začepljuju krvnu žilu u mozgu i uzrokuju moždani udar, već svojim djelovanjem pomaže da se popravi šteta na tkivu na molekulskoj razini tako što smanjuje dotok krvi i kisika. Kurkuma koju zovu i indijski šafran, odavno je predmet istraživanja u vezi s liječenjem ozljeda i moždanih bolesti. Nezgoda je što organizam slabo apsorbira taj začin koji se brzo otapa pa ne uspijeva doći do mozga u većim količinama. Usto ga blokira i prirodni zaštitni mehanizam koji sprječava strane tvari da uđu u mozak. No zato molekula CNB-001 "posjeduje veliki broj istih odlika kao i kurkuma, a bez problema može svladati prirodnu prepreku u moždanoj zaštiti i tako brzo stići do mozga te stimulirati više važnih mehanizama koji utječu na rad neurona", zaključeno je.

Naučnici su sve više uvjereni kako brza hrana može stvoriti jednaku tjelesnu ovisnost poput uličnih droga kao što je heroin. Istraživači sa Rockefeller univerziteta su otkrili kako hrana bogata mastima i šećerom tjera mozak da proizvodi veliku količinu hemikalija za osjet koje uzrokuju ovisnost o drogama, a neke od navedenih hemikalija su kortizol, dopamin, galanin i serotonin. Kroz određeno vrijeme, redovna konzumacija brze hrane može stvoriti disbalans u tim hemikalijama, što nas tjera da jedemo sve više i više kako bi povratili normalnu razinu. „One uzrokuju da imamo jaču želju,“ kaže Rosa Lopez, iz odjela za zdravlje New Yorka. Nedavna studija istraživača sa Scripps istraživačkog instituta potvrdila su ovaj dugoročni efekt hranjenjem štakora ili sa zdravom dijetom, zdravom dijetom kojoj je dodana mala količina brze hrane, ili sa zdravom dijetom uz neograničenu količinu brze hrane. Štakori iz prve dvije skupine su ostali zdravi, dok su oni iz treće skupine obilno uzimali brzu hranu i ubrzo postali pretili. „Vi jednostavno izgubite kontrolu. To je znak ovisnosti,“ rekao je istraživač Paul Kenny. Kada su istraživači direktno stimulirali centre za užitak kod štakora, otkrili su kako pretili štakori trebaju puno više podražaja nego ostali štakori da bi dobili isti efekt. To ustvari znači kako je prehrana brzom hranom otupila njihove centre za užitak u mozgu, stvarajući ovisnost. „Ovo je najpotpuniji dokaz danas koji ukazuje na iste neuro-biološke temelje pretilosti i ovisnosti o drogama,“ rekao je istraživač Paul Johnson. Iz razloga što je ovisnost o brzoj hrani jednako teška kao i ovisnost o pušenju, Lopez predlaže da se za početak otpusti jedna loša navika. Dobar početak je izbacivanje gaziranih sokova. „Na neki način, brzu hranu trebamo promatrati kao što liječeni alkoholičari promatraju alkohol: jedan zalogaj je previše, a tisuću nije dovoljno,“ zaključuje Jack Challem u svojoj knjizi "The Food-Mood Solution".

Kinoa, tradicionalna žitarica Inka, koju je ovaj narod toliko cijenio da ju je smatrao svetom, posljednjih godina postaje sve popularnija, a nutricionisti joj proriču status zdrave hrane budućnosti.

Usjev koji podnosi oštre klimatske uvjete - kako u polusušnim oblastima, tako i u planinskim regijama, je bogat proteinima i esencijalnim amino kiselinama, izvještava AFP, prenosi Tanjug.

Bolivijski poljoprivrednici tvrde kako nisu nikad bolesni jer konzumiraju kinou, od koje se može praviti hljeb, alkoholno piće "koje vraća snagu", supe i kolači.

Zrno ove biljke, čije je naučno ime "chenopodium quinoa", sadrži 12 posto bjelančevina, pet posto masti, 63 posto ugljikohidrata, kao i željezo, vitamine B1, B2, itd.

Inke su, inače, ovu biljku nazivale "majkom svih žitarica", a lično je vladar ovog naroda svake godine sijao prva zrna, koristeći specijalnu zlatnu alatku.

Posljednjih petnaestak godina kinoa je našla put do kuhinje zapadnih zemalja, u kojima se počinje koristiti u proizvodnji tjestenina, te kao zamjena za rižu.

Ova žitarica se lako kuha, blagog je i pomalo orašastog ukusa. Stručnjaci NASA-e su kinou proglasili izuzetno izbalansiranom i kompletnom hranom, koja se pokazala korisnom u ishrani astronauta na svemirskim misijama.

Zdravstveni stručnjaci ističu da kinoa preventivno djeluje protiv upala i hipertenzije, pomaže razvoj živaca i osigurava zdravo majčino mlijeko. Najveći proizvođač kinoe je Bolivija, najsiromašnija južnoamerička zemlja sa svega 10 posto obradivih površina.