
Savjeti


Začini koji čine hranu ukusnijom
Đumbir, anis i klinčići poboljšavaju deserte i prelive, a crvena ljuta paprika sosevima pruža poseban ukus. Začini ne samo da izvlače najbolje iz jela, već su i izvor antioksidanasa. Zato samo hrabro eksperimentišite i kombinujte začine po svom ukusu, a evo i naših prijedloga:
RIBA - morski plodovi i riba se najčešće kombinuju sa timijanom, crvenom paprikom ili karijem.
GOVEDINA - goveđe meso će imati izdašan ukus ako ga pripremite sa cimetom, ruzmarinom, čiilijem ili karijem.
PILETINA - ukus piletine ili puretine poboljšat ćete koprom, karijem, čilijem, šafranom ili ruzmarinom.
SOS - paprika je neizostavna za pripremanje najraznovrsnijih soseva i mesa. Crvena ljuta paprika daje jelima toplinu ili oštrinu. Najčešće se dodaje sosevima za roštilj, ali može biti dodatak i prelivima od paradajza ili sira, te pečenim jelima od jaja.
OD SLANOG DO SLATKOG - cimet se stavlja u kafu i kuhano vino, kolače, slatkiše i hljeb, ali i u marinade, meso, tjestenine, povrće, pa čak i u voćne salate.

Sušeno voće je veoma zdravo
Suho voće je sigurna i vrlo zdrava hrana u kojoj su svi hranjivi sastojci višestruko koncentrisani, a energetska vrijednost povećana za 6-10 puta.
SUHO GROŽĐE - pripada rodu Vitis koji u sebi uključuje brojne sorte crnog, bijelog, stolnog i vinskog grožđa. Crne sorte su uglavnom jače kiselosti i manje količine šećera, dok je bijelo grožđe slađe i manje kiselo. Od svog svježeg voća, grožđe je najbogatije ugljenohidratima, tako da kroz njega možemo dobiti znatnu količinu energije. Samo određene sorte grožđa se suše čime se dobija suho grožđe, koje je još sadržajnije u svom bogatstvu različitih hranjivih sastojaka; veoma je zdravo i ukusno jer je izvor prirodnog šećera, povezanog sa biljnim vlaknima, tako da ga možemo uvijek koristiti kao zamjenu za šećer.
SUHE KAJSIJE - plodovi sadrže znatne količine vitamina A koji je poznat kao snažan antioksidans i zaštitnik od degenerativnih poremećaja. Sadrže i mnoge vitamine B grupe, vitamin C i minerale kao sto su kalcijum, fosfor i kalijum. Sve te hranjive stvari su još više koncentrisane u suhim kajsijama. Tako se, sušenjem 100 grama kajsija količina vitamina A povećava sa 2600 IJ na 7000 IJ vitamina; veoma su korisne za anemične osobe i zahvaljujući njihovoj izrazito visokoj koncentraciji željeza.
SUHE ŠLJIVE - šljive su posebno bogate vitaminom A, riboflavinom i vitaminom C, kalcijumom i magnezijumom. Suhe šljive imaju i medicinsko značenje zahvaljujući laksativnom učinku koji se može iskoristiti kod slučajeva zatvora, naročito kod male djece i kod starijih ljudi. Osim toga, istraživanja vezana za antioksidativna i antikancerogena svojstva voća, pokazala su da su suhe šljive među najbogatijim plodovima, ne samo voća, već i povrća sa tim svojstvima.
DATULE - su veoma bogate različitim vitaminima i mineralima među kojima se posebno ističu vitamin B1, B5 i folna kiselina, te kalcijum, magnezijum, pa čak i željezo. Veoma je sladak (u svježem stanju sadrži 55% šećera, koji se sušenjem znatno koncentriše), tako da spriječava hipoglikemiju. Datule dakle predstavljaju odličan prirodan izvor energije koji brzo daju snagu, bez kasnijeg pada koncentracije šećera u krvi.

Ljetni obroci za djecu
Tokom ljeta obroci za djecu trebaju biti lagani i lako probavljivi. Izbjegavajte jače zasoljenu i masnu hranu, te nastojte da jutarnji obrok bude lagan: mlijeko i mliječni proizvodi u kombinaciji sa namazima idealno su rješenje.
Međuobrok je važan zato što dijete u prijepodnevnim satima veliki dio vremena provede u igri. Stoga su voće ili voćni obroci korisniji od slatkiša, koji će trenutno utažiti glad. Ručak, osim bjelančevina životinjskog porijekla treba obavezno sadržavati i povrće. Idealno vrijeme za pripremu povrća je ljeto jer možete odabrati različito povrće, te ga pripremiti kuhano ili ponuditi sirovo. Ne zaboravite na ribu, koja bi se trebala naći za stolom najmanje jednom do dva puta sedmično. Djeci je preporučljivo davati kuhanu ribu, dok će pečena ili pržena riba za mališane biti pravo zadovoljstvo.
Ne zaboravite supice, one su vrlo važan dio ljetne prehrane. Neka budu lagane, od različitog povrća, one će dati organizmu potrebnu tekućinu i hranjive sastojke. Voćne salate bit će za dijete, nakon popodnevnog odmora, izvrsno osvježenje, a možete mu ponuditi i neki od mliječnih deserta. Večera treba biti lagana, jer teška hrana može kod djeteta izazvati buđenje tokom noći. Dobro je dopustiti djetetu da samo odabere što će jesti za večeru. Ne zaboravite na redovito i učestalo konzumiranje tekućine, izbjegavajte gazirana pića – voda ili čaj sobne temperature uz dodatak limuna i meda biće od veće vrijednosti nego sok začinjen hemijskim šećerima. Obratite pažnju i na rashlađenost napitaka: hladni napici su šok za dječju probavu, a budite jednako pažljivi i s odabirom namirnica, pa tako lako pokvarljive proizvode ne držite dugo u frižideru, ne podgrijavajte ostatke hrane od jučerašnjeg dana.
Ljeto nudi zaista raznovrsnu ponudu namirnica, zato si dajte mašti na volju i obradujte svoje mališane svojom malom kreativnom kuhinjom.

Crvene naranče tope masti
Oni koji žele smršati, trebali bi što češće jesti crvenu naranču., pokazala su najnovija istraživanja. Naime, otkriveno je da sočne crvene naranče pomažu u sagorijevanju masti. Iako su popularnije obične naranče jer su slađe, one crvene ipak su bolje za vitku liniju. Crvene naranče sadržavaju antocijanin koji im daju crvenu boju. Riječ je o prirodnom antioksidansu koji štiti organizam od štetnih utjecaja. Sok crvenih naranči onemogućuje nakupljanje masti u organizmu te na taj način spriječava debljanje. To je posebno učinkovito kod nakupljanja masti oko trbuha i na bokovima. Ovo je prvo istraživanje koje je dalo prednost crvenim narančama u odnosu na obične naranče.
Smatra se da je hibrid mandarine i grejpa. Sok crvene naranče je gorak i crvene boje te se često koristi za pravljenje koktela. Obrok jedne crvene naranče sadrži 28% preporučenih dijetalnih vlakana.
Vrijedi pokušati, ako ne smršate barem ćete u organizam unijeti neophodnu dnevnu dozu vitamina!

Brinite o svom srebru

Zbogom neugodnim mirisima

Eterična ulja
Olfaktorni sistem ili jednostavnije sistem osjeta mirisa jedan je od najmoćnijih osjeta jer je direktno povezan s mozgom. Tokom udisaja molekule mirisa putuju preko mnoštva receptora koji podražaj prenose u limbički sistem najstariji dio mozga veličine oraha koji je zadužen za miris. Tamo se kontroliše srčani puls, pritisak, disanje, memorija, stres. Limbički sistem je i centar u kojem se stvaraju emocije. Zato je sasvim logično postaviti hipotezu da udisanje eteričnih ulja može jako utjecati na naše raspoloženje i funkcionisanje.
ETERIČNA ULJA ZA RASPOLOŽENJE
Ova ulja umiruju, uglavnom imaju vrlo ugodne mirise, a poneka i stimuliraju te su time idealan izbor za radnu atmosferu i bolju produktivnost.
- za opuštanje: lavanda, bor, melisa, ružmarin, pačuli
- za koncentraciju: bosiljak, eukaliptus, grejp, limun, pačuli, pepermint, ylang ylang, ružmarin
- kod nesanice: lavanda, neroli, ylang ylang
- protiv glavobolje: lavanda, pepermint, jojoba, kamilica
- protiv depresije: naranča, ylang ylang
ULJA ZA SVJEŽINU PROSTORA
Većina eteričnih ulja ima ugodan miris tako da se vodi vječna rasprava koja eterična ulja su najmirisnija:
- najmirisnija ulja: ruža, jasmin, vanilija, ylang ylang
- za osvježenje i antiseptičko djelovanje: svi citrusi (naranča, mandarina, limun, greipfrut)
ULJA ZA MRŠAVLJENJE
- pepermint- smiruje želudac i stimulira probavu
- greipfrut- smanjuje želju za hranom
- tangerine- prirodni diuretik

Te divne palačinke!

