Med je jedna od najzdravijih namirnica, tvrde mnogi stručnjaci. On zauzima posebno mjestu u grupi ugljikohidrata. Med je zaslađivač s visokom energetskom vrijednošću a ima i mnoga ljekovita svojstva. U Zavisnosti od iljek od koje je pokupljen nektar imamo lipov, livadski, šumski i bagremov med. Svaki od njih ima karakterističan miris, okus, boju i gustinu i aromu. Zajednička im je osobina da se svi tokom vremena kristališu. To se dešava kada je spoljašnja temperatura niska i kada se med čuva duže vremena. Prirodni med sadrži i do 75% invertnog šećera, do 50% saharoze, 10-20% vode i do 0,9% proteina i 5% suhih materija. Njegova energetska vrijednost je do 280 -320 kalorija. Med se smatra kvalitetnom, biooški aktivnom hranljivom materijomkoja je pogodna i korisna za sve uzraste.

Curry je začin u prahu, mješavina tamno žute boje specifičnog mirisa koji može biti blag alin i veoma pikantan. Oično se u curry.ju nalazi mješavina od 10 do 20 drugih komponenti. Glavni sastojak je kukurma ili „ žuti korijen“ koji curry-ju daju specifičan okus i boju. Ovaj korijen se prvo skuha, ohladi, potom mi se guli kora a zatim se melje u fini prah. Tome dodajte i druge sastojke i imate curry. Ti sastojci su najčešće kardamom, korijander, paprika ili čili paprika, kim, muskat, klinčići, biber i cimet. Indijska kuhinja je nezamisliva bez curry-a iako se ovaj začin sve češće koristi i na Zapadu. Najviše se upotrebljava u jelima od riže, zatim u raguima, gulašima, mesnim jelima, kao i za proizvodnju senfa i Worchester umaka.

Kako je nastao sladoled u kornetu? Odgovor je - čista slučajnost. Bilo je to 1904. god. u gradu St. Loisu (Missouri). Sladoled se tada prodavao u hladnjačkim kolicima u malim kutijicama. Veliki promet na kraju je stvorio probleme prodavačuu Charlesu Menchesu koji je u jednom trenutku ostao bez metalnih posudica za sladoled, a imao je dovoljno sirovina za pripremu sladoleda. No snašao se, a u rješenju problema pomogao mu je njegov prijatelj Ernest Hamwia, doseljenik iz Sirije. On je prodavao blizu Charlesa ukusne i hrskave palačinke s prelivima. Charles je otišao do kolege uzeo nekoliko tih palačinki i uvio ih u fišek (kornet) i u njemu posluživao sladoled.

Da li će do izražaja doći sva kvaliteta vina, uveliko ovisi i u čaši u kojem se vino poslužuje. Naročito ovo važi za oblik i sastav čaše. Osnovno pravilo je da se vino služi u čašama s ravnim, tankim i bezojnim staklom. Olik čaše treba da bude takav da omogućava lakše uzimanje rukom. Čaše s kraćim vratom se koriste u pravilu, za crvena vina a one s dugim za bijela, pjenušava i desertna vina. Pri serviranju, čaše ne treba puniti do vrha, već do 1/3 njenog ukupnog volumena, malo više od polovine ako su u pitanju jaka i aromatična vina. Prilikom nazdravljanja čaša se drži za tijelo a ne za dršku ili nogu.

Šafran se smatra jednim od najskupljih začina jer je za 1 kg začina potrebno oko 400. 000 cvjetova ove biljke, koji se suše i mrve i tako čine začin. Šafran je naročito aromatičan i gorak, a namirnice boji u intenzivnu žutu boju. Šafran je naširoko koristi u iranskoj i arapskoj kuhinji , na prostorima srednje Azije, Europe, u pakistanskoj , indijskoj i turskoj tradicionalnoj kuhinji . Razni likeri također često uključuju šafran. Česte zamjene za šafran su šafranike (Carthamus tinctorius, koji se često prodaje kao "portugalski šafran" ili "açafrão"), annatto i kurkuma (kurkuma longa). šafran ima dugu ljekovitu historiju kao dio tradicionalnog liječenja, ali i moderna medicina je također otkrila da šafran ima antikarcinogena svojstva.

Badem se uzgaja više od 35 stoljeća, a njegovi plodovi dozrijevaju samo u toplim krajevima. Neki smatraju da je drvo badema, u Europu iz Kine donio Marko Polo. Ipak, vjerojatnije je da je badem potekao u Siriji, odakle je proširen u Grčku. Rimljani su ga dalje širili i to pod imenom "grčki orah". U njemu je dobro balansiran spoj hranjivih tvari, tako da je poznat kao najzdraviji i najcjelovitiji orašasti plod. Bademi su izvor vitamina E, a tijelo ovaj vitamin najbolje apsorbira upravo iz njega . U bademu nalazimo i mnoge vitamine B kompleksa, te brojne minerale, od kojih izdvajamo kalcij, kojim je badem naročito bogat. Njegove se hranjive tvari, osobito bjelančevine, idealno nadopunjuju sa onima iz žitarica i mahunarkama. Badem je izvrsna energetska hrana za mozak i tijelo pa se preporuča za putovanja, kao međuobrok te u raznim dijetama. Torte, kolači te ušećereni bademi i konfeti najpoznatije su delicije od badema, iako neki recepti za slana jela upravo sadrže badem.

Funkcije svog mozga možete poboljšati ukoliko jedete određenu bogatu blagotvornim tvarima za ljudski mozak.Ukoliko želite da jasno mislite, izbegavajte zasićene životinjske masti: mast, maslac, masne sireve i mlijeko, te alkohol. Hrana s puno zasićenih masti smanjuje dotok krvi u mozak, čime šteti moždanim funkcijama učenja i pamćenja. Za bolje pamćenje da uzimajte sljedeće hranljive tvari : vitamin B1(ima ga pšeničnim klicama, grašaku, grahu, orasima, kikirikiju, mesu) vitamin B2( bademi, žitarice, mlijeko, jaja) Beta-karoten kojeg možete naći u zelenom lisnatom povrću (npr. špinat) te mrkvi i soku od naranče kao i cink kojeg ima u morskim plodovima, južnom voću i cjelovitim žitaricama. Vitamini B-kompleksa najvažniji su za normalnu moždanu funkciju. B1 (tiamin) bitan je za dobru koncentraciju, a B2 za brze mentalne reakcije. Beta-karoten je materijal od kojeg tijelo stvara vitamin A, antioksidans ključan za izoštreno pamćenje. Mozak oksidira i stvara više slobodnih radikala od ijednoga drugog organa, pa mu treba dodatni antioksidans u vidu vitamina A.

Ðumbir se u mnogim jelima koristi svjež, nariban ili narezan na ploskice. Stoga ga valja koristiti pažljivo, jer dominira nad drugim aromama. Đumbir (svježi) kao začin možete koristiti u pripremi slanih i slatkih jela, dajući ljutu, ali osvježavajuću aromu marinadama, supama , jelima s ribom i plodovima mora, raznim mesima, prvenstveno piletini i teletini, te tijestima za kolače, kompotima, napitcima, marmeladama.Sušeni đumbirov prah ima oštar okus, a sastojak je mnogih curry mješavina i te se dodaje i u tijesto.Đumbir je trajna gomoljasta biljka, kvrgavog i nepravilnog izgleda svjetložute boje. Svojim rastom sličan je trstici, a zapravo spada u obitelj ljiljana.Đumbir je aromatičan, jakog i oštrog okusa (slatko-ljuti), ali izrazito ugodnog mirisa. Spada u najskuplje i najtraženije začine.Najkvalitetniji đumbir se uzgaja u Australiji, Jamajci, zatim u Indiji i Kini, koje su i najveći potrošači njegovog korijena.

Zbog svih svojih sastojaka, mango je dobrodošao u prehrani tokom sva 4 godišnja doba, jer sadrži vitamine A, B, C, E i K, a bogat je i kalijem, bakrom i esencijalnim masnim kiselinama, dok je kora manga izrazito bogata vlaknima. Mango je egzotičan plod poznat i kao tropska breskva, a u njemu su pomiješani okusi breskve, naranče i ananasa. Zreli plod manga obično je veličine kruške i može biti različitih boja, od žute do ljubičaste, a meso ploda je vrlo ukusno i slatko. Plodovi koji nisu dovoljno zreli koriste se u receptima za razna slana jela, jer su manje slatki, a jela sa mangom imaju posebnu, egzotičnu aromu. Plodovi koji su zreli se jedu svježi i koriste za pravljenje raznih sokova i slastica. Naučno je potvrđena uloga manga u prevenciji anemije, u kontroli krvnog ptritiska i jačanju imuniteta organizma. Mango je također vrlo efikasan u zaštiti od isušivanja kože, pa se iz tog razloga često može pronaći kao jedan od sastojaka prirodne kozmetike.