Ne tražite čarobne supice i čajeve već pogledajte malo u ormarić sa začinima, jer se u njemu najvjerojatnije već nalaze začini zbog kojih možete djelotvorno izgubiti na kilaži.

Cimet - snižava šećer u krvi te potiče zdraviju preradu ugljikohidrata. Takođe snižava i loš LDL holesterol kao i ukupnu razinu holesterola. Uz sve to cimet spriječava razvoj metaboličkog sindroma uobičajenog stanja prije pojave dijabetesa. Ipak prije nego se zaspete cimetom imajte na umu da začin sadrži i hemikaliju kumarin, koja, ukoliko se uzima u velikim količinama, može izazvati oštećenje jetre.

Mljevena paprika - glavni sastojak začina, kapsaicin, nalazi se i u drugim ljutim paprikama i već se duže izučava zbog svojih sposobnosti da sagorijeva masnoće. Stimulira i centralni nervni sistem da proizvodi toplinu što dovodi do povećanog sagorijevanja kalorija. Kapsaicin gasi apetit. Sam začin povećava oksidaciju masnog tkiva, povećava potrošnju energije i stimulira nervni sistem - a sve to pomaže tijelu da se riješi suvišnih kilograma.

Crni biber - među niz zdravstvenih koristi nalazi se i sposobnost da poboljšava probavu i promovira apsorpciju hranjivih tvari u tkivu po cijelom tijelu. Osim toga, njegov glavni sastojak, piperin povećava metabolizam masti za osam posto nekoliko sati nakon unosa. Najbolji je svježe samljeveni jer sadrži najveću koncentraciju piperina.

Sjeme gorušice - potiče rad metabolizma. Naučnici s Oxford Polytechnic Institute ustanovili su da samo jedna čajna kašika ljutog senfa potiče metabolizam za 20 do 25 posto nekoliko sati nakon obroka. Ukoliko obrok sadrži 700 kalorija ovo rezultira sagorijevanjem dodatnih 45 kalorija.

Đumbir - je ljekovit, a djeluje i kao diuretik - povećava izlučivanje urina. Poboljšava pokretljivost probavnog sistema gurajući hranu i otpad kroz njega. A spriječava i apsorpciju holesterola. Kratko rečeno, liječnici smatraju da potiče rad metabolizma.

Za čips, pomfrit i sva pržena jela već znamo da su jako kalorična, no, neke su namirnice, iako slove za zdravu hranu, prepune skrivenih masnoća i kalorija, a da toga nismo ni svjesni.

Neke od takozvanih ´zdravih´ namirnica, ustvari su tek prerušena brza, ultra-kalorična hrana. Ne samo da nisu podobne za bilo kakvu dijetu, već se od ovakve hrane možete i dodatno udebljati.

Sušeno voće -  je prava kalorijska bomba! Ono sadrži pet do osam puta više kalorija nego ono u svježem obliku. Svježe grožđe, tako, sadrži 60 kcal po šoljici, dok grožđice imaju 460. Također, mnogi proizvođači u sušeno voće dodaju i dodatni šećer, tako da je broj kalorija još i veći.

Mix žitarica -  u kombinaciji sa lješnjacima, zobenim pahuljicama, glazurom od šećera ili meda... zvuči li vam ovo kao dijetalni, zdravi obrok?

Mlijeko za kafu -  kap po kap i kafa po kafa...i to se pretvara u 200 ili više kalorija i istom količinom masti kao i komad putera!

Vegetarijanski burger - izbjegavanje mesa u vašem burgeru je svakako dobar potez, s obzirom da se lišavate suvišne masnoće i holesterola. Ali, masni sir u kombinaciji sa povrćem - još tome dodajte i kečap prepun šećera nimalo ne umanjuje količinu kalorija u vašem burgeru.

Sokovi - da, treba piti dosta tekućine. I da, voće je zdravo. Ali  juice koji je prepun šećera i ugljenih hidrata sve je samo ne zdrav.

Dijetalna smrznuta jela - puna su natrija, a s obzirom na to da se vještački proizvedena kalorična hrana ne može osloniti na bogatstvo okusa, potrebno joj je dosta soli. Kao rezultat ovakvog obroka, vaše tijelo zadržava vodu, pogotovo u području ruku i nogu, dajući vam osjećaj napuhanosti.

Salate - nema ničeg boljeg za vašu liniju od svježeg povrća, no dodaci u vidu raznih dressinga, ulja (pa čak i maslinovog) ili narendanog sira, vašu salatu mogu učiniti kaloričnijom čak i od porcije tjestenine.

U stresnim situacijama grickanje oraha pomaže pri smanjenju krvnog pritiska. Istraživanje provedeno na ljudima koji su tri sedmice jeli orahe, a inače imaju visoku razinu lošeg holesterola, pokazalo je da u stresnim situacijama imaju niži krvni pritisak nego obično.

Tokom studije sudionici su zamoljeni da održe trominutni govor ili stave jednu nogu u hladnu vodu, obje situacije poznate su kao uzroci stresa. "Oni koji su tri sedmice jeli orahe imali su niži krvni pritisak nego drugi sudionici istraživanja", rekla je profesorica Sheila West s Državnog univerziteta Penn. "Ovo je prva studija koja je pokazala da orasi snižavaju krvni pritisak u stresnim situacijama", dodala je. Orasi bi nekima mogli spasiti i život jer pretjerani biološki odgovor na stresnu situaciju, uočen kod određenih osoba, povećava rizik za razvoj srčanih bolesti. Volonteri su imali tri različita programa prehrane. Jedan je uključivao orahe, drugi orahe i ulje oraha, a treći orahe i laneno ulje. Uvođenje lanenog ulja u prehranu nije utjecalo na krvni pritisak, ali je imalo protuupalni utjecaj na arterije. Ovo bi također moglo smanjiti rizik od srčanih bolesti. Omega-3 masne kiseline, koje se nalaze u orasima, poznati su razrjeđivači lošeg holesterola.

Neke namirnice su kao stvorene jedna za drugu, no određene kulinarske kombinacije mogu uzrokovati zdravstvene probleme. Pogledajte kombinacije koje treba izbjegavati.

1. Kafa i jaja - ova loša kombinacija posebno je popularna u SAD-u u vrijeme doručka. No, polifenoli iz kafe smanjuju apsorpciju željeza iz jaja i razinu kalcija u kostima.

2. Mlijeko i bilo šta drugo - mlijeko je kompletan obrok i njegova je probava vrlo složena. Srećom, kašika meda i čaša mlijeka dopuštena su kombinacija – zajedno čak mogu djelovati protiv mikroba.

3. Meso i krompir - ova klasična kombinacija zapravo vrlo je nesretan spoj. Proteini se probavljaju u želucu, a škrob u tankom crijevu, pa bi ta kombinacija mogla usporiti metabolizam.

4. Voće i bilo šta drugo - voće je izvrstan izvor vitamina i antioksidanata, no sadrži i kiseline koje uzrokuju fermentaciju u želucu te mogu usporiti probavu druge hrane. Osim toga, da biste izbjegli napuhivanje, voće jedite na prazan želudac.

Nakon što su nas godinama upozoravali na loše posljedice holesterola koji se nalazi u jajima, naučnici sada tvrde kako su nakon deset godina jaja postala vrlo poželjna i zdrava namirnica zbog niže razine holesterola.

Osim što prvi put u deset godina imaju manju razinu holesterola, današnja imaju više vitamina D koji ima veliku ulogu u zaštiti kostiju, sprečavanju bolesti kao što je osteoporoza i rahitis. Razlog zašto su jaja postala zdravija i sadrže veće nutricionističke vrijednosti tokom posljednjeg desetljeća nalazi se u promjeni vrste hrane kojom se hrane kokoši. Naime, donedavno su kokoši bile hranjene koštanim brašnom čija upotreba je zabranjena devedesetih godina prošloga vijeka. Andrew Joret, zamjenik voditelja vijeća British Egg Industry, tvrdi da se kvaliteta jaja znatno poboljšala nakon što je prekinuta upotreba koštanog brašna te uvedena hrana nastala mješavinom pšenice, kukuruza i smjesom bogatom proteinima. Tako su prije dvije godine kanadski naučnici tvrdili da je konzumacija jaja povoljno djelovala na smanjivanje krvnog pritiska, a nedavno istraživanje Univerziteta Surrey tvrdi kako konzumacija jednog do dva jaja za doručak može pomoći prilikom gubitka viška kilograma.

Pored toga što nam hrana daje energiju i održava organizam u funkciji, ona nam pruža i osjećaj užitka sreće i zadovoljstva. No, neke vrste hrane djeluju direktno na naš nervni sistem, zbog svog sastava. Tako nas neke hranjljive tvari razuđuju, umiruju ili opuštaju, ali i daju nam poleta, povećavaju koncentraciju ili uspavljuju. Da li postoji hrana koja nas usrećuje? Odgovor je pozitivan. Čovjekovom organizmu potrebne su tvari koje potiču stvaranje „hormona sreće“. Najpoznatiji takav hormon je serotonin, kojeg u tijelu ima svega 10 miligrama, ali njegov utjecaj je dosta veliki. Lučenje serotonina potiče čokolada, ali ako želite izjeći dodatne kalorije, posegnite za bananom, rižom ili krompirom koji slično djeluju na naš organizam. Banane su idealne i za dodatnu dozu energije jer opskrbljuje tjelo dopaminom, adrenalinom i noradrenalinom te stimulirajućim tvarima, kao što je meskalin. Pored banane lješnjaci, perad i mahunarke djeluju pozitivno i optimistično na organizam. Ljubitelji sireva su naročito veseli jer se u procesu stvaranja sira iz bjelančevina nastaje tiramin i dopamin i noradrenalin, tvari koje pozitivno utječu na raspoloženje. Vitamin A i kalcij jačaju živce. Osim toga potiču stvaranje hormona sreće. Da bi se hormoni stvorili, potrebne su namirnice koje sadrže odgovarajuće aminokiseline (npr. triptofan). Najbolji učinak daju ugljikohidrati - tjestenina, riža, hljeb i povrće, u kombinaciji s mliječnim i sojinim proizvodima, jajima, ribom, vrganjima i orašastim plodovima. Želite li biti vitki i veseli onda morate u organizam unositi jod kojeg ima u ribi i šparogama a zajedno s sojom razgrađuje masnoće.