Iako su asocijacije na daleku zemlju Iran obično nafta, tepisi, i priče iz hiljadu i jedne noći ova zemlja se može pohvaliti i raznovrsnom i bogatom kuhinjom. Najčešće namirnice koje iranci koriste u ishrani su riža, povrće, žitarice i meso, no od svega najviše se jede povrće. Naročite specijaliteti prave se od piletine a tradicionalno jelo je ćelo kebab (ćevap s rižom), supe i pirjana jela. Voće je također sastavni dio iranske kuhinje, pa često u jelima možete okusiti šljivu, nar, grožđe ili dunje. Iranska kuhinja općenito nije jako začinjena, idealna je ako niste ljubitelj jake hrane. Na jugu zemlje se najčešće spremaju jela od škampi, dok je sjever „rezervisan“ za raznolika jela od ribe. Želite li probati najkvalitetniji kavijar na svijetu? Iran je mjesto upravo za to. Od ikre ribe jesetre koja se lovi u Kaspijskom moru, dobiva se najviše cjenjeni kavijar. Ipak, najveći broj iranskih jela su kombinacije mesa sa rižom (uglavnom piletina i jagnjetina)koji se spravljaju s mnogo luka, češnjaka i začinskog bilja. Želite li probati nešto zaista neuoičajno, onda svakako morate kušati jedno od mnogobrojnih jela koje se spravlja od mesa deva. No, ono što svakako ne smijete propustiti je probati pravi iranski čaj. Iako se do prije nekih 100 godina u Iranu pila isključivo kafa, njenu ulogu danas je uveliko preuzeo čaj. Ispijanje čaja u Iranu je posean ritual. Iz samovara u čajnik se natoči gusta tekućina čaja, koja se potom razrjeđuje vrelom vodom. Mješavina se promješa i razdjeli u šoljice nima koji zajedno piju čaj. Uz šoljice ćete dobiti i duboke tanjiriće u koje se ulijeva čaj da bi se brže rashladio. Pije se tako da uzmete kocku šećera, stavite je u usta tako da je položite na jezik te iz tanjirića brzo srknete čaj kroz kocku šećera. Iranska kuhinja je raznovrsna, blaga i vrlo ukusna, te svakako neka od jela trea isprobati i u vlastitoj kuhinji.

Koliko puta vam se dogodilo da nešto kuhate, a od namirnica zrak dobije neki neugodan miris, nimalo sličan primamljivom jelu. Osim toga, isparenja od kuhanja lijepe se po zidovima, a ne znate kako se riješiti tih mirisa. Evo nekoliko praktičnih savjeta. Kad zrak u kuhinji postane ustajao, može se osvježiti ako se u velikom loncu vode skuhaju šaka karanfilića, tri-četiri muškatna oraščića, četiri-pet štapića cimeta i nekoliko kora narandže ili limuna. Ohlađenu tečnost možete nasuti u bočice s raspršivačem, te upotrebljavati u kuhinji ili bilo kojoj drugoj prostoriji u stanu i kancelariji. Efikasno sredstvo za svjež zrak u kuhinji je i pečeni limun – dva isječena limuna staviti na lim za pečenje i 60-ak minuta ostaviti u prethodno zagrijanoj pećnici na 110° C. Kako bi efekat bio dugotrajniji, dobro je ostaviti vrata pećnice otvorena nekoliko sati. Iako je kupus jedna od najzdravijih namirnica, miris koji nastaje dok se kuha nije baš primamljiv. Kako bi se osvježio zrak i ublažio miris kupusa, najbolje je dodati pola limuna vodi u kojoj se kuhva. So i soda bikarbona najbolje će odčepiti odvode, ali i ukloniti neugodne mirise. Potrebno je sipati po šoljicu soli i sode bikarbone u odvod zatim sipati nekoliko litara vruće vode. Gdje god se melje hrana, tamo su i bakterije koje izazivaju neprijatne mirise, jer se množe u pukotinama. Da bi se spriječilo širenje mirisa, mogu se samljeti, na primjer, limun, narandža, limeta, grejp ili svježa nana.

Neke divlje biljke oko nas sjajni su začini za svakodnevna jela. Kako se mogu ubrati u bližoj okolini, čudi da se ne koriste češće u domaćim kuhinjama. Navodimo neke od njih, zajedno sa načinima na koje ih možete upotrijebiti.

Maslačak - Sitno isjeckan se koristi kao dodatak jelima. Ako ga izmiksate u blenderu, jogurtom ili kefirom, dobit ćete fantastičan osvježavajući napitak. Od cijele biljke može da se napravi i salata, od pupoljaka sirup ili med, a korijen može da se priprema kao povrće ili da se isprži i koristi kao zamjena za kafu. Od sušenih listova možete da skuhate čaj.

Žara/kopriva - Najbolji su gornji mladi listovi biljke. Može da se priprema kao špinat ili da se isjecka i koristi za pripremu pesto sosa. Kod nas se često koristi za pripremu uljevaka od žare. Sušeni listovi se upotrebljavaju kao začin ili za pripremu čaja. Vlakna koja žare uništavaju se blanširanjem.

Potočarka - Gurmani vole da oplemene krem supe i sosove listovima potočarke. Može da se koristi kao salata, u kombinaciji s drugim divljim začinskim biljem, ali i sa sočnim voćem. Veoma ukusne su i palačinke sa listovima potočarke.

Srijemuš – Zbog specifičnog mirisa zovu ga i divlji luk. Sitno isjeckani listovi mogu da se pomiješaju s maslacem ili krem sirom, a koriste se i kao dodatak salati. U sosove i supe ga stavljajte pred kraj pripreme da ne bi izgubio aromu.

Proljeće je obično doba prehlada, virusa i gripa. Zato bi bilo dobro da se prisjetite nekih trikova kako da ojačate imuni sistem. 1. Jedite zdravo Dovoljan unos proteina, voća i povrća najjednostavniji je način za poboljšanje imuniteta. Osobe koje ne jedu meso, poput vegetarijanaca ili onih koji su na dijeti koja ga isključuje, imaju slabiji imunitet. Ipak, pazite na dobru podlogu vitaminima. Bez njih sve to nema smisla. Dakle, citrusi i jabuke moraju postati obavezan dio menija. Pošto, ispijanje velike količine vitaminskih napitaka vjerovatno neće smanjiti šanse za infekciju, mnogo je važnije zdravo se hraniti i u ishranu uvesti namirnice bogate vitaminima. 2. Pijte jogurt Dnevna doza probiotika, odnosno prijateljskih bakterija, smanjiće rizik prehlada, ali i njihovo trajanje. Kalcijum u mliječnim proizvodima odlična je pomoć u dijeti, održava čvrstoću kostiju i nivo mišićne mase, ali i pomaže pri sagorijevanju masti. Probiotici su korisni za zdravlje tako da je dobro provjeravati sastav proizvoda da biste se uverili da sadrži dobru bakteriju za probavu. 3. Med Iako hemijski sastav meda zavisi od i od načina vađenja iz saća, može se sa sigurnošću reći da se sastoji od otprilike 180 supstanci od kojih su u najvećem dijelu zastupljeni jednostavni ugljikohidrati, glukoza i fruktoza, koji se brzo pretvaraju u energiju i tako podstiču umnu i fizičku aktivnost. Med povećava prirodnu otpornost organizma na bolesti jačajući imuni sistem i zato je odlična kombinacija sa ljekovitim napicima poput zelenog čaja. 4. Zeleni čaj Zeleni čaj je zahvaljujući visokom procentu antioksidansa i vitamina, odlično sredstvo za jačanje imuniteta, dok visoki udio fluorida u čaju pomaže u očuvanju zdravih i čvrstih zuba. Ali ne mora to biti samo zeleni čaj, birajte crni, indijski i bijeli. 5. Pijte vino Vino sadrži veliki udio antioksidansa koji neutrališu štetno djelovanje slobodnih radikala i uzrokuju mnoge bolesti pa čak i rak. Osim vitamina C i tanina, izvanredan antioksidans u vinu je kvercetin koji je pokazao široko antikancerogeno djelovanje. Za jačanje imuniteta obavezna je čaša vina na dan. Probajte kuhano vino jer nećete moći da mu odolite.

Umjetnost tajlandskog kulinarstva usavršavala se kroz godine jakog uticaja zapadnjačke i kineske kuhinje. Najčešće se pravi roštilj - meso i riba, s tipičnim sosovima (nam phrik) kiselo - slatkog ukusa. Omiljeno jelo je yam salata, koja ne sadrži masnoću, priprema se s ribljim sosom, sokom od limuna, čilijem, bijelim i crnim lukom. Specifično jelo su i pržene špagete. Nadaleko su čuvene tajlandske supe koje se često začine limun - travom, koja im daje poseban ukus. U kulinarstvu Tajlanda često je u upotrebi i kokosovo mlijeko, koje se dodaje mesnim ili vegetarijanskim karijima. Najizrazitija karakteristika ovih jela je da su izuzetno ljuta, pa zato budite na oprezu sa količinom hrane koju upravo namjeravate isprobati. Uz svako jelo servirat će vam rižu čija je funkcija da ublaži ljutinu. Od napitaka preovladavaju čajevi, voćni sokovi, kokteli i pivo. Tajlanđani koriste širok dijapazon egzotičnog voća. Pored uobičajenih banana, narandži, papaje, manga, kokosovog oraha i ananasa bit ćete u prilici i da okusite neobičan rambutan, guavau, tamarid, pomelo... Voće na koje su i sami Tajlanđani ponosni je durijan, slatkog ukusa, i smatra se najkvalitetnijim voćem na svijetu. Tajlandska kuhinja je vrlo zdrava, a stimuliše aktivnost digestivnih organa.

Istraživanja pokazuju da određena hrana može naglo postati zdravija ako se jede zajedno s nekom drugom. Epidemiolog David R. Jacobs ovaj fenomen naziva "sinergija hrane". Pogledajte kombinacije koje snažno povećavaju apsorpciju poželjnih elemenata i istjeruju nepoželjne iz našeg tijela.

Špinat i cvekla

 Nutricionistkinja Joanne Larsen ističe da je tamnozeleno lisnato povrće poput špinata i kelja najbolje jesti u kombinaciji s drugim povrćem bogatim C vitaminom poput cvekle jer se apsorpcija željeza poboljšava uz vitamin C.

Paradajz i maslinovo ulje

Po glavi stanovnika Grci jedu više maslinovog ulja i paradajza nego drugi pa ne čudi da imaju zavidnu dužinu života. Paradajz je bogat antioksidantom likopenom koji dokazano smanjuje rizik od kardiovaskularnih bolesti i određenih vrsta raka. A kako je likopen topljiv u masti kombiniranje paradajza sa zdravim mastima poput maslinovog ulja poboljšava apsorpciju likopena.

Govedina i mrkva

Vitamin A iz mrkve najbolje se apsorbira u kombinaciji s proteinima. Osim toga govedina donosi dodatnu dozu cinka koji ojačava imunološki sistem.

Zeleni čaj i limun

Zeleni čaj potiče metabolizam, a kad ga pijete s limunom tijelo prima 13 puta više antioksidanata nego kad ga pijete samog.

Bijeli luk i riba

Riblje ulje koje smanjuje holesterol i sastojci bijelog luka koji koriste srcu u kombinaciji djeluju kao antiupalna terapija.

Jabuke i crveno vino

Jabuke sadržavaju protuupalni flavonoid kvercetin, a crveno vino flavonoid katehin. Zajedno ometaju stvaranje krvnih ugrušaka i poboljšavaju cirkulaciju.

 

Osporavana teorija da mlijeko nije zdravo kako se priča, ipak nema osnova. Najnovija istraživanja utvrdila su koliko je dobro piti mlijeko, koliko su i da li su uopšte štetne mliječne kiseline i zašto ovaj bijeli napitak ima prednost u odnosu na ostale napitke.

Mlijeko sagorijeva masti

Rezultati šestomesečnog istraživanja naučnika sa Univerziteta u Tenesiju pokazali su da gojazni ljudi koji su tokom dana unosili tri šolje mlijeka obogaćenog kalcijumom brže gube masne naslage od onih koji su konzumirali manje mlijeka.

Mlijeko stvara mišiće

Ovo je potpuno tačno. Ako želite da nabacite malo mišićne mase, mlijeko poslije treninga je jedna od najboljih namirnica. Bogato je kvalitetnim proteinima, od kojih se neki brzo razgrađuju u aminokiseline i apsorbuju, a neki se razgrađuju sporije i obezbjeđuju produženo snabdijevanje organizma hranjivim sastojcima.

Mlijeko sa smanjenim procentom mliječne masti je zdravije od punomasnog

Rezultati niza naučnih istraživanja su pokazali da konzumiranje punomasnog mlijeka pozitivno utiče na nivo holesterola, ali da su ti rezultati nešto bolji ako pijete mlijeko sa manjim sadržajem mliječnih masti. Kako god okrenete, ako pijete dvije ili tri čaše mlijeka dnevno (bez obzira na sadržaj mliječnih masti) smanjićete rizik od srčanog i moždanog udara.

Veliki broj ljudi danas ima neki oblik alergije. Veoma često alergijske reakcije se javljaju nakon što pojedemo određenu vrstu hrane. Osjetljivije osobe imaju i po nekoliko alergija, pa opreza nikada nije dosta. Namirnice koje najčešće uzrokuju alergije su kravlje mlijeko, jaja, ribe, rakovi i školjke, žitarice, soja, kikiriki, orasi, bademi, lješnici i jagode. Kod odraslih je oko 90% alergijskih reakcija na hranu uzrokovano kikirikijem, orasima, ribom i školjkama, a kod dece jajima, mlijekom, sojom i brašnom. Poznato je da se zbog unakrsne reaktivnosti kod bolesnika koji su alergični na polen mogu javiti alergijske reakcije na hranu, i obrnuto. Kod bolesnika alergičnih na polen breze česta je alergija na jabuku, sirovi krompir, mrkvu, celer, grašak, kivi. Alergijske reakcije na hranu nerijetko su uzrokovane dodacima (aditivima) hrani, konzervansima i bojama. Reakcije na aditive u hrani javljaju se kod oko 1% djece i kod 0,01 – 0,23% odraslih. Neki od aditiva koje uzrokuju alergije su: natrijum benzoat, boja tartrazin (žuto obojeni napici, slatkiši i sl.), zasladjivač aspartam. Bilo koja hrana može uzrokovati alergijske reakcije. Sve više raste broj slučajeva alergija na: meso, žitarice, povrće i voće. Posebno upozorenje je porast pozitivnih reakcija na riječnu ribu, kakao i kafu. Često je takođe nejasno da li je sastojak hrane taj koji izaziva reakciju ili neka od materija kojom se ta hrana tretira prilikom uzgoja. Kad je o mlijeku riječ, poznato je da mlijeko krava koje imaju mastitis (upala mliječne žlijezde) i liječe se penicilinom, sadrži male količine penicilina koji ljudima alergičnima na penicilin mogu prouzrokovati velike poteškoće. Zato treba kupovati namirnice provjerenih proizvođača, koji rade u skladu sa standardima za zdravstveno sigurnu proizvodnju hrane.

Neminovni nurodegenerativni procesi mogu se usporiti pametnim izborom hrane, tvrde američki stručnjaci. Obilan unos svježeg voća i povrća, namirnica bogatih vlaknima, a izbjegavanjem crvenog mesa, slatkiša, soli i masnoća štiti od demencije, potvrdili su rezultati istraživanja sprovedenog u SAD. Analizom podataka prikupljenih tokom jedanaestogodišnjeg istraživanja, stručnjaci su utvrdili da su najmanje opadanje mentalnih funkcija imale osobe koje su se hranile u skladu sa ishranom koja pogoduje regulisanju visokog krvnog pritiska. Iako nema mnogo podataka o razlozima takvog dejstva manje masne hrane i namirnica bogatih vlaknima na mentalne sposobnosti čovjeka, stručnjaci su uvjereni da su rezultati pouzdani. Istraživanje je sprovedeno na više od 3.000 ispitanika starih 65 godina i više kojima je dijagnosticiran početni stadijum demencije, ali još nisu imali simptome. Poseban način ishrane koji se preporučuje osobama sa povišenim krvnim pritiskom uključuje svakodnevnu upotrebu najmanje tri porcije proizvoda od cijelog zrna, mliječni proizvodi sa manjim sadržajem mliječne masti, koštunjavo voće, sjemenke, dosta svježeg voća i povrća (najmanje osam porcija). Takođe, preporučuje se izbjegavanje crvenih mesa, a piletina i riba preporučena je u manjem obimu, dok slatkiše i masnoće treba izbjegavati maksimalno. Kada je u pitanju so, iako neki ljekari ne preporučuju dnevni unos koji premašuje 1.500 miligrama, postoje stručnjaci koji smatraju da može da se toleriše količina i do jedne kašičice, odnosno 2.400 miligrama dnevno.

Redovno jedenje banana smanjuje rizik od smrti zbog moždanog udara za 40 posto. No, osim što reguliraju ravnotežu krvnog pritiska i potiču bolje raspoloženje, ove su voćke izuzetno dobre i za kosti, želudac i crijeva.

Banane su zdrave, a u nizu koristi koje možete osjetiti je i lagani pad krvnog pritiska. Ovo je posljedica velikog nivoa kalija. Još prije 10 godina studija na Univerzitetu John Hopkins pokazala je da pacijenti s povišenim pritiskom nakon razdoblja u kojem su jeli po pet banana na dan mogu (nakon savjetovanja s doktorom) prepoloviti broj tableta koje uzimaju za reguliranje krvnog pritiska. Isto voće podiže i raspoloženje i jedan je od najboljih prirodnih izvora vitamina B6. Naime, budući da sadrže triptofan, aminokiselinu koja se može preobraziti u serotonin, ova povišena razina serotonina neizbježno dovodi do boljeg raspoloženja.

Koristi se i u sklopu popularne dijete BRAT (banana, riža, jabučni sok i tost). U lepezi koristi koje nude banane je i korektna količina željeza koje popravlja krvnu sliku, a zbog obilja fruktooligosaharida njeguju probiotičke bakterije u crijevima koje proizvode enzime potrebne za bolju probavu i zaštitu od štetnih bakterija. Zbog fruktooligosaharida probiotičke bakterije umnožit će se u crijevu i postati funkcionalnije, što će povećati apsorpciju kalcija. Dakle, indirektno, banane su dobre i za kosti.