LUK

Sadrži oko 0,01 posto eteričnog ulja, prije svega od aliina, alicina i polisulfidena. Tvar koja potiče suze zove se propanthialoksid. Luk sadrži cijeli niz vitamina (A, B, C), minerala i elemente u tragovima (natrij, kalcij, kalij, željezo, sumpor, jod, silicij). Luk potiče lučenje mokraće, probavu i apetit, smanjuje šećer u krvi, otpušta sluz, djeluje antialergijski, antiseptično i sprječava infekcije. Preporučuje se kod smanjenja visokoga krvnog pritiska i povišenog holesterola u krvi, a sprječava i arterosklerozu. Takođe pomaže kod bronhitisa i astme. Sirup od luka Uzmite kilogram isjeckanog luka, pola kilograma meda ili smeđeg šećera, a po potrebi dodajte i malo vode. Kuhajte lagano, dok se ne zgusne. Izlijte u boce i dobro zatvorite, jer će vam tako duže trajati. Kod prehlade uzima se svaki sat po jedna velika kašika. Ukusan je te ga vrlo rado uzimaju i djeca. Čaj od luka Skuhajte 4-5 velikih glavica luka u 2 litre vode sa 3/4 šoljice meda. Pustite neka kuha 1,5-2 sata, uz povremeno miješanje. Uzimajte onoliko često koliko vam je potrebno i pijte toplo uz kašiku meda.

MAJČINA DUŠICA

Sadrži flavonoide, fenolnu kiselinu, tanin, timol (esencijalna ulja iz skupine fenola koja imaju antibakterijski učinak). Djeluje antiseptički i antibakterijski. Preporučuje se za liječenje prehlada, kašlja, astme, bronhitisa, gripe, sinusitisa, upale ždrijela i grla, te cistitisa. Kupka od majčine dušice U kadu tople vode stavite dvije velike šolje majčine dušice i u toj se vodi parite oko 20 minuta. Zatim bez brisanja lezite u krevet, dobro se pokrijte frotirnim pokrivačem i ostanite tako jedan sat. Kupka je djelotvorna u liječenju oboljelih dišnih organa.

MAŽURAN

Sadrži esencijalno ulje i aromatične komponente. Djeluje antibakterijski, fungicidno (protiv gljivica), antivirusno i antioksidacijski. Mažuran ima dva do tri puta jači antioksidacijski učinak nego drugo bilje, dakle, učinkovit je u borbi protiv slobodnih radikala, što je iznimno važno u suzbijanju mnogih bolesti, posebno kardiovaskularnih i cerebrovaskularnih. Preporučuje se kao pomoć za iskašljavanje, protiv grčeva, kod upale sinusa (osobito hronične), protiv grlobolje, nespecifičnih upala uha, prehlade, viroze, gripe, dugotrajnih tegoba s nosom, te upale mokraćnog mjehura. Čaj od mažurana 1-2 čajne kašike mažurana prelijte s 1/4 litre kipuće vode, pustite neka odstoji 5 minuta i procijedite. Preporučuje se 1-2 šoljice dnevno. Tim čajem možete liječiti peludnu groznicu, prehladu i upalu nosne šupljine, te ispirati nos izvana i iznutra.

Bez obzira na to da li je riječ o slanom obroku ili ukusnom desertu, začini nam pomažu u održavanju zdravog i vitalnog tijela. Povoljno djeluju na cirkulaciju, imunitet, jetru, organe za varenje... Ali, neki od začina nam takođe pomažu i pri topljenju kilograma. Ovdje je top pet. 1. Cimet - Jedna kašičica cimeta dnevno snižava nivo šećera u krvi i podstiče lakše varenje ugljenih-hidrata. Njegova dodatna prednost je smanjivanje mogućnosti pojave metaboličkog poremećaja uočenog u slučaju preddijabetesa. Ali ni s ovim mnogima omiljenim začinom toplog mirisa ne treba preterivati. Kumarin, jedan od sastojaka cimeta, u prevelikim količinama može da prouzrokuje oštećenje jetre. 2. Kajenska paprika - Ova vrsta papričice u sebi sadrži komponentu kapasaicin koja joj daje pikantnu aromu pa je čini prvim prirodnim sastojkom koji može da podstakne nervni sistem da podigne tjelesnu temperaturu. 3. Crni biber - Uz so, biber je najčešći začin u vitrinama čak i najmanje ambicioznih "kuvara". Ove samljevene crne kuglice poboljšavaju varenje i podstiču apsorpciju hranjivih sastojaka. Njihov glavni sastojak piperin, zaslužan za papreni ukus ovog začina, ubrzava metabolizam. Da biste tu korisnu osobinu bibera iskoristiti u najvećoj mjeri, najbolje je da upotrebljavate svježe mljeveni. 4. Sjemenke gorušice - Kao i svi ostali začini na ovoj listi, sjemenke od kojih se proizvodi senf ubrzavaju sagorijevanje hrane. Samo nekoliko sati posle konzumacije obroka metabolizam se ubrzava za 20 do 25 odsto, što znači da u obroku od 750 kalorija sagoreva njih 45. 5. Đumbir - Osim naglašenih diuretičkih osobina, ovaj neugledni grudvasti korijen zovu i "tonik" za kompletan sistem za varenje. Pojačava varenje i preradu hrane u želucu, a djeluje i kao jak antiseptik koji uravnotežava crijevnu floru.

Ne mogu se sve namirnice zamrzavati iz prostog razloga što će nakon odmrzavanja biti nejestive, izgubiti hranjiva svojstva i potencijalno biti rizične po zdravlje.

Jaja - Razlog zašto ne treba zamrzavati cijela jaja je sasvim jednostavan, uslijed niske temeperature ljuska može da pukne, te bakterije mogu da prodru u unutrašnjost jajeta, što zatim predstavlja zdravstveni rizik.

Celer, zelena salata, krastavac - Ovo povrće ne treba zamrzavati u svježem stanju jer se zbog velikog procenta vode lako ledi, unutar samog povrća se stvaraju kristali, zbog kojih pri odmrzavanju ovo povrće potpuno "uvene" i pretvori se u bezličnu i neupotrebljivu masu.

Majoneza - nakon odmrzavanja majoneza će se podijeliti na tečne i čvrste sastojke od kojih je napravljena.

Krompir - Iako je krompir namirnica bogata skrobom, ovo povrće ne podnosi zamrzavanje. Ovo naročito važi za gotova jela koja su spremana sa krompirom, jer će se odmrznuti krompir pretvoriti u vodenasto-gumastu smjesu. Ako ipak želite da zamrznete krompir onda sirovo povrće isjeckajte, blanširajte kratko, a zatim zamrznite.

Sirevi - Mekani sirevi nisu pogodni za zamrzavanje jer se time gubi njihova vazdušasta struktura. Kada ih odmrznete postaju gumičasti, a na površini se izdvoji voda. Tvrđe vrste sireva mnogo bolje podnose niske temperature, a najbolji način da sačuvate njihov ukus pre nego ih stavite na led je da ih izrendate.

Riža - Za rižu važi isto pravilo kao i za krompir, ali osim ako niste spremi da eksperimentišete nemojte je zamrzavatai. Teško je odrediti kada je riža dovoljno blanširana da bi sigurno moglao da podnese zamrzavanja.

Paste - Razne vrste paste se obično ne zamrzavaju jer će led uništiti testo. Međutim, u izuzetke spadaju gotove lazanje ili njoke, koje takođe treba blanširati prije zamrzavanja.

Jogurt se oduvijek preporučivao kao namirnica visoke zdrastvene i nutritivne vrijednosti. Iako su ga mnogo godina ljudi konzumirali zbog njegovog dobrog i laganog okusa, koristi koje jogurt pruža ljudskom tijelu su veoma brojne. Dobro je poznato da jogurt nastaje prirodnim procesom fermentacije mlijeka uz pomoć bakterija. Djelovanjem bakterija dolazi do fermentacije pri čemu mliječni šećer (laktoza) prelazi u mliječnu kiselinu. Mliječna kiselina daje mlijeku slatko-kiseli okus i kremastu konzistenciju i “pretvara” mlijeko u jogurt. Zbog visoke razine kalcija, vitamina i minerala, jogurt se smatra veoma važnim u svakodnevnoj prehrani. Tijelu pruža energiju, pomaže očuvati i ojačati zube i kosti, te daje potporu prirodnim funkcijama srca. Ako sve ovo nije dovoljno da ga uvrstite u svoju prehranu, onda ove slijedeće stvari zasigurno hoće:

Pomaže mršavljenju

Zbog visoke nutricističke vrijednosti, jogurt je odličan kao međuobrok ili cijeli obrok. Visoka nutricionistička vrijednost, visoka doza kalcija i malo kalorija pomažu mršavljenju. Isto tako jogurt pomaže ubrzati proces sagorijevanja masnoća, a uz sve to imat ćete više energije.

Pomaže očuvati prirodnu vaginalnu floru

Vaginu prirodno štiti njena flora, no ona može biti poremećena zbog bolesti, uzimanja jakih lijekova, stresa, pretjerane konzumacije alkohola..., a tada se razvijaju i problemi – upale i infekcije. Redovitom konzumacijom jogurta pomažete obnovi ili održavanju prirodne flore.

Pomaže osvježiti dah

Loš zadah je nešto s čime se suočavamo zbog ostatka hrane koji je razgrađuju u našim ustima. Jogurt može pomoći smanjiti nivou sulfita odgovornih za loš zadah. Najbolje eliminira zadah bijelog luka.

Naše mame odavno su znale da je domaća supa zdrava za naš organizam, a sada su to potvrdili i naučnici koji tvrde da jedan tanjir domaće supe svaki dan može pomoći kod "skidanja" suvišnih kilograma, ali i ojačati imunitet.

Nije stoga čudno da jedna stara izreka kaže "dobar doktor prvo koristi hranu, pa onda lijekove". Naučnici tvrde da njezina terapeutska vrijednost leži u sastojcima. Naime, konzumiranje domaće supe jednom dnevno pomoći će vam otkloniti toksine iz organizma i omogućiti brže trošenje kalorija. Poželjno je da supa bude pripremljena od organskog povrća, jer u suprotnom pesticidi mogu organizam dodatno opteretiti toksinima. Također, važno je prilikom kuhanja supe na umu imati činjenicu da kuhanje namirnica na jakoj vatri može uništiti vitamine iz povrća, pa je stoga uvijek kuhajte na nižoj temperaturi. Za dobar imunitet preporučuje se da u supu stavite mrkve, kelj, svježi đumbir, luk, origano ili gljive, ovisno o vašim željama. Svaka od ovih namirnica je korisna za čišćenje organizma.

 

Ova jela sadrže između 47 i 170 kalorija, pa sa njima možete zamijeniti doručak ili užinu. 1. Uravnotežena užina(170 kcal): Čaša mlijeka ili 100 grama svježeg sira s 20% masnoće, 1 kruška; 2. Kompletna užina (150 kcal): Mala šolja mlijeka sa muslijem; 3. Slana užina (108 kcal): paketić slanih štapića s niskim procentom masnoće; 4. Slatka užina (137 kcal): Mlijeko, kriška hljeba i 2 kockice tamne čokolade; 5. Praktična užina (120 kcal): Mala porcija tvrdog sira; 6. Vitaminska užina (118 kcal): 1 narandža, 2 dl malomasnog jogurta; 7. Hrskava užina (89 kalorija): Voćna pločica, najbolje od suhih jabuka; 8. Proteinske grickalice (82 kcal): 50 grama kuhane šunke i slani krekeri. 9. Za pun želudac (77 kalorija): Komad integralnog hljeba i komad tvrdog sira, tanki; 10. Najmanje kalorična grickalica (47-58 kalorija, ovisno o dodanom začinu): Nezaslađena kaša od jabuka.

Bez antibiotika danas ne bismo mogli stati na kraj brojnim bolestima, ali sve se više govori i o blagotvornim učincima ljekovitog bilja i prirodnih supstancija, od kojih se neke s punim pravom nazivaju prirodnim antibioticima. Evo i koji:

BRUSNICA

Aktivne tvari: sadrži organske kiseline (jabučna, limunska, kininska, benzoična, hipurična) i proantocijanidine (OPC) jedinstvene za ovaj plod. Djelovanje: potiče čišćenje mokraćnog sistema, te pomaže u slučaju urinarnih infekcija. Može se koristiti i preventivno za čuvanje zdravlja urinarnog trakta.

CIMET

Aktivne tvari: tanini, aldehidi, eugenol. Djelovanje: ublažava bolove, ima protuupalni i antivirusni učinak. Prema nekim naučnim istraživanjima ulje cimeta može neutralizirati čak i bakterije koje uzrokuju tifus. Služi i protiv visokog pritiska, nadutosti, ali i prema nedavnoj studiji može služiti kao prevencija ili odgoda javljanja dijabetesa. Cimet pomaže liječenje oboljenja grla, bronhitisa i upale uha. 

BIJELI LUK

Aktivne tvari: sumporne supstancije, alicin. Djelovanje: antiseptičko, antibiotsko, antimikotsko, imunostimulativno. Bijeli luk djeluje i na Helicobacter pylori, bakteriju koja može uzrokovati čir na želucu te potaknuti stvaranje tumora na želucu. Preporučuje se za liječenje: bronhitisa, prehlade, kašlja, povišene tjelesne temperature, grlobolje, kao i u slučajevima sklonosti infekcijama.

KAMILICA

Aktivne tvari: Rimska kamilica sadrži germakronolide, flavonoide te eterično ulje. Njemačka kamilica sadrži bisabolane, flavonoide, kumarine i fenolne kiseline. Najupečatljivija razlika između kamilica je u eteričnom ulju - rimska sadrži prozirno ulje bogato esterima, dok je ono kod njemačke kamilice duboko plave do plavo-zelene boje koja potječe od spoja kamazulena. Djelovanje: djeluje antibakterijski i ublažava upale, blago smiruje i opušta. Protuupalna snaga kamilice blizu je onoj kortizona, ali primjena mora biti dugotrajnija. Kamiličino ulje ima i dokazano svojstvo uništavanja gljivica. Preporučuje se: za ublažavanje akutnih upala sluznice u želucu i crijevima, kod proljeva i gastritisa, za ispiranje upaljenog grla i sluznice usta, za inhalacije kod kašlja i upala nosne šupljine, u vanjskoj primjeni kod rana koje loše zarastaju, kao i kod svih oblika upalnih bolesti.

 

Čokolada je slatki grijeh, poznato je svima koji neuspješno nastoje pobijediti želju za tom crnom poslasticom. Mnogi zbog toga smatraju da čokolada izaziva ovisnost, no demantira ih psiholog Peter Rogers sa Univerziteta u Bristolu koji tvrdi da određeni sastojci čokolade poput feniletilamina stvaraju ovisnost, ali njega ima i u avokadu ili siru, i to u mnogo većim koncentracijama.

Požudu za čokoladom Rogers objašnjava činjenicom da je ona vrlo poželjna hrana koja se, jer tako nalažu društvene norme, mora konzumirati sa suzdržanošću, što pojačava našu želju za tim zabranjenim desertom. Nova istraživanja britanskih naučnika pokazala su da svakodnevna konzumacija tamne čokolade bogate kakaom može ublažiti simptome koji prate sindrom hroničnog umora. Ukoliko se čokolada konzumira u umjerenoj količini od oko 50 grama dnevno, povoljno će djelovati na nivo serotonina u mozgu što će smanjiti osjećaj umora. Poznato je i da tamna čokolada sadrži visok nivo polifenola, antioksidansa povezanih s nizom pozitivnih utjecaja na zdravlje.

 

Ljekovita svojstva mente su poznata još od drevnih vremena. Porijeklom je iz Evrope, ali se danas uzgaja širom svijeta. Mnogi je vole zbog njenog prijatnog mirisa i osvježavajućeg okusa, pa se osim u svrhe liječenja, koristi i u kuhinji kao začin koji naglašava svježinu i upotpunjuje okus, kako slatkih tako i slanih jela. Zovu je još i nana ili metvica. Čaj od mente je koristan kod stomačnih tegoba, nadraženog želuca, bolesti disajnih organa, nervoze, a djeluje i protiv prehlade i gripe. Ako se kombinuje s ruzmarinom i matičnjakom pojačava psihičku otpornost. Eterično ulje mente djeluje protiv vrtoglavice, migrene, glavobolje i mučnine. Ipak, s upotrebom ulja budite oprezni, jer može izazvati alergijske reakcije, a nipošto ga nemojte koristiti za bebe. Menta se u kuhinji koristi ponajprije kao začin, koji ističe okus brojnih slastica. U pripremi slastica sigurno nećete pogriješiti ako mentu dodate voću poput naranče, limuna, ananasa i dinje, dok kombinaciji sa čokoladom malo ko može odoljeti. Od začina se dobro slaže s peršunom, korijanderom, češnjakom, kardamonom i bosiljkom.

Iako je kivi izvana neugledan, ispod kore krije pravo bogatstvo. Gotovo ni jedno drugo voće ne sadrži toliko vitamina C po gramu. U zelenom pigmentu kivija takođe se krije i puno magnezija. 

Kivi (Actinidia deliciosa) je čvrsta, drvenasta, listopadna biljka puzavica. Porijeklom je iz južne Kine, gdje je proglašen nacionalnim voćem, a početkom 20. vijeka proširio se i na Novi Zeland gdje su zasađene prve plantaže oko grada Avondalea 1924. Tek 1940-ih počinje se uzgajati za potrebe tržišta. Danas je najveći proizvođač kivija Italija, a slijede je Novi Zeland, Čile, Francuska, Grčka, Japan i Sjedinjene Američke Države. Zahvaljujući suhoj, dlakavoj kori, kivi se ni izdaleka ne obrađuje hemijskim sredstvima koliko drugo voće.

Ovo voće odlično je za prevenciju infekcija jer jača imunitet, aktivno doprinosi rastu kostiju, ubrzava izmjenu tvari, pomaže protiv krvarenja desni i paradontoze, učvršćuje žile i vezivna tkiva te stimulira rad mišića, posebno srca. Svako bi trebao pojesti jedan kivi dnevno jer u njemu je dovoljna količina vitamina C za cijeli dan. Osim toga, ovo je voće idealan izvor energije za sport i fitness. No oprez, neki su ljudi alergični na kivi, a maloj djeci to voće, upravo zbog alergija, ne bi trebalo davati do polaska u školu. Kod kupovine poželjno bi bilo opipati svaki pojedini plod, ne uzimati previše mekane, kao ni previše tvrde. Tvrdi su nezreli i nemaju dovoljno soka, a nisu ni slatki, pa treba birati srednje tvrde plodove. Kivi se može jesti tako da mu se oguli kora ili ga se prepolovi nožem i kašikom izdubi "meso". Ako ga, pak ne volite jesti na ovaj način  svakako ga ubacite u voćne salate ili frapee.