Kako bi se povećao gurmanski užitak svakog obroka, stručnjaci smatraju da je neophodno izabrati i adekvatno vino. Većina ljudi manje-više zna da se uz crveno meso služi crveno, a uz bijelo meso bijelo vino. Nekada je izbor vina za večeru ovisio od izbora vina u okolini, a današnja moderna umjetnost uparivanja hrane i vina nastoji da uskladi neke elemente poput arome i teksture kako vina, tako i hrane. Ipak, riječ je o subjektivnom doživljaju, tako da ono što teoretski predstavlja savršen par, ne mora biti nezaboravan užitak za sve. Iako se vino oduvijek serviralo sa hranom, tek u moderno doba porastao je interes za otkrivanje mogućih parova i pronalaženje savršenih kombinacija. Tako mnogi restorani zapošljavaju sommeliere čiji je zadatak da gostu preporuče vino uz jelo koje je odabrao. Do sada su izdate i brojne publikacije u kojima možete pronaći smjernice za savršeno uparivanje vina i hrane. Pronalaženje savršene kombinacije postala je gotovo nauka za sebe, pa se obični ljudi često nađu pred dilemom koje vino odabrati. Većina do danas izdatih priručnika će vam uz janjetinu preporučiti bordeaux, cabernet sauvignon za odrezak, šampanjac sa kavijarom, chianti sa italijanskom kuhinjom, pinot noir sa patkom ili lososom, a porto sa tamnom čokoladom. Ipak, obično ljudi vino biraju na osnovu instinkta ili jednostavno zato što upravo to vino žele, a zavisno od situacije i atmosfere nekada je upravo nemoguća kombinacija savršen izbor. Stoga, ako niste sigurni koje vino odabrati, uvijek se možete voditi spomenutim smjernicama ili jednostavno izabrati vino koje vam se čini najprikladnije.

Slast koju aminokiseline šire po receptorima na našem jeziku zove se umami. Ovaj novi okus otkriven je početkom 20. vijeka, a zahvaljujući njemu okus je bogat, a hrana jednostavno neoodoljiva. Umami je jako teško opisati, to je ona punoća koju osjetite, kada vam neka namirnica jednostavno preplavi usta. Nemoguće ga je opisati jednom riječju poput, recimo slatkog. To je jednostavno umami. Čita se omome, a u prevodu znači sadržajan, bogat, pun, slastan. Iako su još stari Rimljani i Grci znali za umami, nikada ga nisu identificirali. Otkrio ga je 1907. godine japanski naučnik Kikunae Ikeda, koji je u ribljoj supi, pripremljenoj od kombu algi i tunjevine, prepoznao nešto novo, nepoznato. Utvrdio je da poseban okus toj supi zapravo daje aminokiselina glutamat. Okus je privremeno nazvao umami, ali se taj naziv zadržao do danas. Kombinacijom aminokiseline sa natrijem, stvorio je začin poznat kao MSG i koji jelima daje umami okus. Ipak, za ovaj začin se vežu mnoge kontraverze, a neka su istraživanja utvrdila da je otrovan, pa je Agencija za standardizaciju hrane izdvojila dodatna sredstva za ispitivanje ovog spoja (natrij glutaminat). S obzirom na to većina proizvođača hrane ga sve više povlači iz upotrebe, ali to nije razlog da odustanete od umamija, jer se aminokiseline koje ga izazivaju prirodno nalaze u nekom voću i povrću. Najviše ih ima u mesu, posebno peradi, morskim plodovima, zrelim sirevima, suhom mesu, gljivama, zrelom paradajzu i sushiju. Kuhanjem ovih namirnica umami će postati intenzivan, a okus se pojačava i sušenjem, fermentiranjem i konzerviranjem hrane.

Statistika izraelskih istraživača pokazala je da su tinejdžerke koje previše “vise” na fejsbuku znatno sklonije poremećajima u ishrani kao što su anoreksija i bulimija. Istraživači su utvrdili: što više vremena djevojčice provode na fejsbuku, to je veća opasnost da počnu više jesti, postanu nezadovoljne svojim izgledom i počnu neku rigoroznu dijetu kako bi izgubile na težini.

To se dešava jer komunikacija preko fejsbuka, savjeti koji se na njemu mogu naći i sistemi vrijednosti koje ova mreža promoviše stvaraju nerealnu sliku o tome kako čovjek treba da izgleda i da se ponaša, drugačiju od realne situacije u stvarnom svijetu. Ovdje zaista mogu da pomognu roditelji, koji svojim učešćem, nadzorom i stvarnom brigom o djeci mogu da utiču na utisak svojih kćerki o sopstvenom izgledu i da time smanje rizik da one razviju neki poremećaj.

Migrene mogu da budu izazvane nekolicinom tzv. “okidača”, kao što su osjetljivost na spoljašnje stimulanse, hormonska neravnoteža, stres, kao i određena grupa namirnica i aditiva. Zato je za prevenciju migrene važno da izbjegavamo namirnice za koje je poznato da mogu da pokrenu bol. Prema saznanjima klinike Majo, na prvom mjestu na spisku namirnica koje mogu izazvati migrenu dolaze aditivi, i to prije svega mononatrijum-glutaminat (često ga ima u kineskoj hrani, kao i u industrijski prerađenoj hrani, pošto se tu često koristi kao pojačivač ukusa), zatim vještački zaslađivači, nitrati i nitriti, i drugi pojačivači ukusa.

Prirodne namirnice koje sadrže materije koje mogu pokrenuti migrenu su namirnice koje sadrže tiramin (npr. kačkavalj i slične vrste starog sira), čokolada, alkohol i kofein. Dakle ako imate problema sa migrenama, trebalo bi da izbjegavate kačkavalj i stari sir, dimljeno meso (šunke) i mesne prerađevine, kikiriki i proizvode od kikirikija, alkohol, a posebno crveno vino i pivo, kofein iz kafe i gaziranih napitaka, rafinisani šećer i proizvode od bijelog brašna (netolerancija na gluten takođe može biti izazivač migrene).

„Doručak je kralj svih obroka i ni po koju cijenu ga ne smijete preskakati”. Ovo je savjet koji su nam dijelile naše nane i mame, a danas i mi pokušavamo da ga prenesemo svojoj djeci. Međutim, i pored naše svjesnosti o važnosti tog obroka, kao i brojnih naučnih istraživanja koja su potvrdila značaj doručka za čovjekovo zdravlje, najnovije studije pokazuju da ga, skoro svakodnevno, preskače čak oko 50 odsto stanovništva.

Pravilno izbalansiran doručak predstavlja gorivo za naš organizam. Kao takav, on nam daje energiju i omogućava da budemo aktivni, produktivni i raspoloženi tokom cijelog dana, dok na duge staze donosi ogromnu blagodat cjelokupnom organizmu. Ko izostavlja doručak, često se osjeća umorno, nemirno i razdražljivo”, kaže Gejl Frank, nutricionista iz Los Anđelesa. Osim što nam daje energiju, doručak dokazano utiče na smanjenje tjelesne težine, prevenciju dijabetesa, doprinosi boljem funkcionisanju uma i tijela i smanjuje apetit tokom dana. Izbjegavanjem doručka se smanjuje nivo šećera u krvi, što ne samo da ometa naše funkcionisanje i narušava zdravlje, već navodi organizam da posegne za prostim šećerima kao što su kolači, čokolada, industrijski sokovi...

Sa druge strane, dobro izbalansiran jutarnji obrok će da stvori dugotrajan osjećaj sitosti i smanji potrebu za grickanjem između obroka. Na taj način će se umanjiti i cjelokupan dnevni unos kalorija.

Šta kažu naučna istraživanja?

- Odrasli i djeca koji redovno i pravilno doručkuju - rjeđe pate od manjka željeza i kalcijuma, pa samim tim imaju manji rizik od anemije, osteoporoze, bolesti zuba i desni.

- Prema studiji sprovedenoj na Oksfordu, djeca koja za doručak jedu složene ugljene hidrate imaju manji apetit tokom dana, pa rjeđe pate od gojaznosti.

- Neka naučna istraživanja su dokazala pozitivan uticaj doručka na prevenciju gripa i jačanje imuniteta.

- Istraživanje sprovedeno u Japanu je pokazalo da studentkinje koje povremeno ili uopšte ne doručkuju imaju znatno učestalije menstrualne bolove od onih koje doručkuju svaki dan. Isto tako, studentkinje koje ne doručkuju pokazuju tendenciju ka opstipaciji (zatvoru).

Zato koliko god ujutro žurili sjetite se barem jedne ove stavke i ostavite nekoliko minuta za doručak!

U posljednje vrijeme u centar pažnje poklonika zdrave ishrane i prirodne medicine dolazi vitamin K2, manje poznati element kompleksa K vitamina. Bitno je da ovaj vitamin reguliše raspodjelu kalcijuma – on određuje da će kalcijum otići u naše kosti i krv, umjesto u arterije i mišiće. Forma vitamina K2 je ranije manje proučavana, ali mu je posvećena pažnja u posljednje vrijeme, i rezultati proučavanja djelovanja ovog vitamina pokazali su da on pomaže održavanju zdrave gustine kostiju, a da sprječava, pa čak može i da obrne proces, otvrdnjavanja (kalcifikacije) arterija - koji je faktor rizika od srčanih oboljenja.

Manjak ili nedostatak vitamina K doveo bi do lomljivosti kostiju, otvrdnjavanja arterija i starosnih oboljenja mozga, uključujući i Alchajmerovu bolest. Istraživanja su takođe pokazala da virtamin K2 štiti posebno nervne ćelije od oksidativnog stresa, a takođe igra ulogu i u prevenciji raka. Dnevna doza za odrasle je 90 do 120 mikrograma, pa čak ako se unese i više, ne može da škodi, jer su istraživanja pokazala da veće doze nisu štetne.

Gdje se nalazi?

Ono što je interesantno jeste da su najbolji izvori vitamina K2 meso, jaja, sirovo mlijeko, mliječni proizvodi ...Odličan biljni izvor vitamina K2 je fermentisani sojin proizvod po imenu nato ili nato miso. Nažalost, zbog svog specifičnog ukusa on se veoma rijetko i nalazi i konzumira van Japana; na našem tržištu je slabo ili uopšte nije dostupan. Uzimajući u obzir preventivno djelovanje vitamina K2 na zdravlje krvnih sudova, vejrovatno je konzumacija natoa jedan od faktora tradicionalno dobrog kardiovaskularnog zdravlja Japanaca.

Korištenje antibiotika i nekih drugih lijekova, kao i oštećenja debelog crijeva, mogu dovesti do deficita vitamina K2, što može voditi osteoporozi i srčanim oboljenjima. Uzimajući u obzir sve ovo, pogotovo što se tiče onih koji konzumiraju isključivo hranu biljnog porijekla, svakako treba razmotriti i opciju da se vitamin K2 uzima u obliku nekog prirodnog suplementa (većina vitamina i minerala se mogu naći na tržištu u tom obliku).

Maslinovo ulje od davnina se veže uz zdravlje, ljepotu i dugovječnost žene. I najdugovječnija žena koja je doživjela 122. rođendan, Francuskinja Jeanne Louise Calment (1875 – 1997), svoju vitalnost i dugovječnost pripisivala je svakodnevnoj upotrebi maslinovog ulja. Svakodnevno ga je nanosila na kožu i dodavala hrani.

I novija istraživanja povezuju ekstra djevičansko maslinovo ulje koje se nanosi izravno na kožu i konzumira oralnim putem za zaštitom od degenerativnih promjena izazvanih starenjem i sunčevim zračenjem. Prema istraživanjima, žene dvostruko češće obolijevaju od demencije, a stručnjaci procjenjuju da će više od 20 % žena koje dožive 65 godina razviti demenciju. Ipak, čini se kako i u tom slučaju može biti od koristi ekstra djevičansko maslinovo ulje. Naime, studija objavljena 2009. god. pokazala je da bi oleokantal, moćni gorki spoj iz maslinovog ulja, mogao imati povoljan učinak na prevenciju Alzheimerove bolesti.

Maslinovo ulje i koža

Prema legendi, Rimljanke su hranile kožu i kosu maslinovim uljem, u Starom Egiptu zabilježeno je kupanje u maslinovom ulju, a ono se koristilo i u balzamiranju. Danas se koristi kod ublažavanja ispucale kože, kod hrapavosti koljena i laktova te smanjuje svrbež i osipe. Može se nanostiti na ožiljke nakon operativnih zahvata, kao sredstvo nakon sunčanja te kod krhkih i lomljivih noktiju. Može se koristiti i kao piling sa šećerom, za uklanjanje mrlja od nikotina zajedno s limunovim sokom te protiv strija u trudnoći.

Maslinovo ulje i ginekološko zdravlje

Visokokvalitetno maslinovo ulje ima svoju ulogu i u ginekološkom zdravlju žene. Zanimljivo je da postoje drevni zapisi o upotrebi maslinova ulja kao kontraceptiva i vaginalnog lubrikanta. Također, novije znanstvene studije povezale su tvari iz maslinovog ulja, biofenole, uz prevenciju i olakšavanje simptoma predmenstrualnog sindroma. Incidencija raka dojke značajno je niža kod žena koje žive na Mediteranu u odnosu na žene zapadnog svijeta. Taj se fenomen može pripisati visokom unosu ekstra djevičanskog maslinovog ulja koje sadrži fenolne spojeve sa snažnim antitumorskim djelovanjem.

Maslinovo ulje moglo bi imati povoljan učinak i na gustoću koštane mase i prevenciju osteoporoze. Naime, nedavno je objavljena studija koja je pokazala pozitivnu korelaciju između unosa maslinovog ulja i gustoće koštane mase, međutim za konačan zaključak potrebno je provesti još istraživanja. Neupitno je da ekstra djevičansko maslinovo ulje polučuje brojne povoljne učinke na zdravlje stoga ga je uputno uključiti u svakodnevnu prehranu. Međutim, povoljni se učinci bilježe isključivo za ekstra djevičansko maslinovo ulje, najbolje od ulja što biblijsko drvo masline može dati.

Ako barem malo vjerujete u horoskop, dobro je znati šta vam zvijezde preporučuju, kada je o ishrani riječ. Evo šta na ovu temu kaže kineski horoskop

Štakor (Osobe rođene 1936., 1948., 1960., 1972., 1984., 1996.) Stroge dijete nisu za Štakore. Previše su nemirni da bi se mogli pridržavati tačno određenog programa ishrane. Najbolje bi bilo ne favorizirati niti jednu grupu namirnica, već se zdravo i raznoliko hraniti. Odgovaraju im: žitarice, voće, povrće i povremeno meso i mliječni proizvodi.

Bivol (Osobe rođene 1937., 1949., 1961., 1973., 1985., 1997.)Na prvom mjestu je tradicija. Moderne metode ishrane, najnovije dijete i slične novotarije nimalo ga ne zanimaju. Mamina kuhinja svakom Bivolu je vrh kulinarstva. Bivoli su skloni debljanju, pa trebaju paziti na uravnoteženu i zdravu ishranu, kako ne bi izbacili svoje tijelo iz ravnoteže i narušili zdravlje.

Tigar (Osobe rođene 1938. , 1950. , 1962. , 1974. , 1986. , 1998.) Hrani se savjesno, ali ponekad mu proradi insinkt za samostalnošću i slobodom, pa odstupi od zacrtanog plana. Tako njegova ishrana varira od zdrave hrane pune cjelovitih namirnica pa do brze hrane, hamburgera i čipsa, zavino od trenutnog raspoloženja.

Zec (Osobe rođene 1939., 1951., 1963., 1975., 1987., 1999.) Pažljivi su kad je ishrana u pitanju. Posebno ako kuhaju i za druge. Tako će redovno servirati voće za doručak, jer to svi rado jedu, a sadrži brojne vitamine i neće se obazirati na činjenicu da njima samima voće ne odgovara. Ručak će takođe biti zdrav, ono što djeca rado jedu, dok će za večeru ispunjavati partnerovu želju i kuhati varivo s puno mesa, mada sam Zec nakon takvog obroka neće moći mirno spavati. Ali takvi su Zečevi, sve će učiniti za svoje bližnje.

Zmaj (Osobe rođene 1940., 1952., 1964., 1976., 1988., 2000.) Zmajevi prave najmaštovitije prehrambene kombinacije. Prvo potraže inspiraciju, a potom sami razrađuju detalje i stvaraju uvijek nove kreacije kojima oduševljavaju prijatelje i obitelj. Svježe namirnice iz bio-uzgoja trebale bi biti prve na njihovoj listi, ali oni više cijene okus od zdravlja, pa nikako ne mogu odoljeti sočnim pečenjima sa slasnim umacima.

Zmija (Osobe rođene 1941., 1953., 1965., 1977., 1989., 2001.) Svi odrasli pripadnici ovog znaka u principu su stručnjaci za ishranu. Samo što baš i ne praktikuju teorije koje promovišu. Tako da porodica i prijatelji imaju više koristi od njihove stručnosti nego oni sami. Teško da ćete pronaći pitanje na koje ona ne zna odgovor, kada je o ishrani riječ.

Konj (Osobe rođene 1942., 1954., 1966., 1978., 1990., 2002.) Konji jedu sve što im dođe pod ruku. Ukoliko ima mogućnost nabavljanja hrane sa sela, iskoristit će je. Konj će bez problema prihvatiti zimski režim ishrane s ograničenim izborom namirnica. Nikada mu ne bi palo na pamet kupiti voće ili povrće koje je iz uvoza i nije sezonsko. Kada su u pitanju visokovrijedne namirnice, Konj ne pita za cijenu.

Koza (Osobe rođene 1943., 1955., 1967., 1979., 1991., 2003.) Rođeni planeri, Koze savršeno balansiraju zdrav način ishrane i sastavljaju detaljne menije. Pri tom uzimaju u obzir uravnoteženost ishrane, kao i sklonost pojedinih članova prema određenoj hrani. Vole spremati komplikovana jela, ali se prije toga dobro organizuju i obavezno rade po receptu.

Majmun (Osobe rođene 1944., 1956., 1968., 1980., 1992., 2004.) Uživaju u svemu, pa tako i u jelu. Hrane se raznoliko i maštovito. Pritom su svjesni da nije zdravo baš sve što konzumiraju. Čak ni redovni obroci nisu im jača strana. Ponekad se osjećaju pomalo krivima, ali taj osjećaj krivnje brzo zamjenjuje radost zbog još jednog ukusnog jela.

Pijetao (Osobe rođene 1945., 1957., 1969., 1981., 1993.) Svjesni su potreba vlastitog tijela, ali njihova definicija zdrave ishrane ne podudara se sa službenom, tako da povremeno griješe u svojim prehrambenim odlukama. Pijetao je u kuhinji pravi virtuoz. Kada za to ima volje, brzo priprema najukusnije obroke. Ako nije šef u svojoj kuhinji, onda barem budnim okom nadzire kuhanje svoje bolje polovine i spremno kritikuje, kada mu se nešto ne svidi.

Pas (Osobe rođene 1946., 1958., 1970., 1982., 1994.) Psi nisu skloni eksperimentisanju. Oslanjaju se na ono što poznaju, a omiljenija im je mamina kuhinja ili tradicionalna jela regije u kojoj žive. U doba njegovih predaka masna, začinjena hrana u velikim porcijama imala je smisla, jer su po cijele dane teško radili u polju, ali za njega koji radi u uredu za računarom takva hrana živi je otrov. Probajte mu to objasniti, kada on toliko poštuje tradiciju.

Svinja (Osobe rođene 1947., 1959., 1971., 1983., 1995.) Većina Svinja je visoko stručna po svim pitanjima vezanim za domaćinske poslove. Stoga se podrazumijeva da ishrana igra veliku ulogu u njihovoj svakodnevici. Ulažu dosta truda u pripremanje komplikovanih specijaliteta da bi ugostili svoje bližnje i drage ljude. Vizuelni dojam im je važniji od hranjivih sastojaka.

Koliko puta ste do sada čuli da se na vašem tanjiru treba naći hrana različitih boja? Svaka boja hrane označava neku njenu vrijednost, a osim što po boji možemo odrediti njenu svježinu, način na koji je obrađena, pa čak i koje nutrijente sadrži.

Zelena za dijetu - zelena boja smiruje, pa je nutricionisti preporučuju onima koji imaju naviku brzo jesti. Osim toga zeleno povrce sadrži puno željeza, vitamina i minerala, pa pozitivno djeluje na vid, jača kosti i zube. Kako sadrži puno vlakana, pozitivno djeluje i na probavu.

Plava protiv starenja - Plava i ljubičasta hrana, kao što su patlidžani, šumsko voće, grožđe, šljive i smokve, pozitivno djeluje na izlučivanje tjelesnih tečnosti, usporava starenje i poboljšava pamćenje. Idealna hrana i za mlađu populaciju, posebno onu školskog uzrasta.

Narandžasta za preplanuli ten - Narandžasta boja znači vitalnost. Kako pomaže probavnom sistemu, preporučljivo je da se na tanjiru uvijek nađe pokoja mrkva ili da nakon obroka pojedete narandžu, mandarinu, dinju ili breskvu. Pozitivno djeluje na imunološki sistem, vid i kožu, a pomoći će vam da na plaži prije dobijete lijepu bronzanu boju.

Crvena boja gladi - Crveno voće takođe je primjereno prije sunčanja, jer potiče nastajanje melanina te time štiti kožu od sunčevih zraka. Ipak, crvenu hranu treba jesti u umjerenim količinama jer njihova boja budi glad i jača nervozu. S druge strane, cvekla, paprika, lubenica, trešnje, jagode i ostala crvena hrana pozitivno utiče na imunološki sistem i pamćenje.

Žuta za probavu - Žuta hrana tijelu vraća snagu i energiju, pa je dobra za sve koji su pod stresom. Stoga je dobro za vrijeme stresa naoružati se bananama i ananasom. Kako žuta boja pozitivno utjece na probavu, smatra se dobrom i za opremanje prostora u kojem jedemo. Na kraju, ali ne manje važno, žuta hrana pozitivno utiče na elastičnost i svježinu kože.

Za jevrejsku kuhinju je tipična košer hrana, ali većina nas ni ne zna šta to zapravo znači. Kuhanje, čuvanje i jedenje mlijeka i mesa zajedno strogo je zabranjeno u jevrejskoj kuhinji. Ali košer je i više od toga. Meso se ne smije pripremati u posuđu u kojem je kuhano mlijeko, pa čak se ne smiju pripremati u istoj kuhinji. Svinjsko meso je zabranjeno, isto tako i zečetina i kamilje meso, a posebna pravila za košer hranu važe i za ribe. Jevreji naime, ne jedu sve vrste riba. Dozvoljene su ribe koje imaju krljušti, a sve vodene životinje koje nemaju krljušti, poput jegulja, školjki, rakova, Jevreji uopšte ne jedu. Mliječna košer kuhinja treba da je odvojena od mesne, mada to nije baš uvijek tako. Jevreji koji poštuju stroga pravila, čak i kafu pripremaju u odvojenoj kuhinji. Tipična jevrejska jela su gefilte fiš, čorba čolent, humus, falafel i salata od patlidžana.