Iako se hranite zdravo, ne znači da ćete na taj način smršati. Neke zdrave namirnice jednostavno sadrže više kalorija nego što biste to očekivali. Naravno to ne znači da ih trebate izbjegavati, jer one imaju značajne količine sastojaka potrebnih vašem organizmu, tako da je ključ u umjerenosti.

Suho voće - obično ima osam puta više kalorija nego njegova svježa verzija. Npr. svježe grožđe ima 60 kalorija, a sušene grožđice 240 kalorija. Također razlog više da pripazite s konzumacijom sušenog voća je taj što mnogi proizvođači u sušeno voće dodaju puno šećera.

Bijela kafa- mlijeko jeste zdravo, ali u kombinaciji sa vašom omiljenom kafom postaje prava kalorijska bomba. Pa čak i ako dodate samo dvije kašike, računajte da ste unijeli 200 kcal.

Keks od riže – ima malo vlakana i proteina tako da potiče glad. Osim toga neke vrste ovog keksa mogu imati puno sode i šećera.

Vegetarijanski hamburger - jeste mnogo zdraviji od mesnog, ali hamburger je hamburger, još ako uzmete sve priloge budite sigurni da vas čeka najmanje 1 000 novih kalorija.

Cvekla je povrće koje se može koristiti čitave godine, kuhana, kisela ili pak svježa. Problem je što je malo stvarnih ljubitelja ove vrijedne namirnice, a većina nas je jede samo kada “mora”. Bogata je vitaminima i mineralima i ima mnoštvo ljekovitih svojstava. Lako se vari i ne utiče negativno na želudac. Energetska vrijednost cvekle je dosta visoka: 100 grama ima 45 kcal. Bogata je bjelančevinama, mastima i ugljikohidratima. U njenom korijenu možemo naći i deset posto šećera.U sebi sadrži gotovo sve mineralne sastojke: kalijum, natrijum, fosfor, kalcijum, magnezijum, željezo, fluor, cink, a u manjim količinama i mangan, bakar, sumpor, jod, brom, litijum, rubidijum, cezijus i stroncijum. Osim toga bogata je i vitaminima, a najviše ima vitamina C, zatim karotina, vitamina B1 i B2 i PP. Važno je istaći da cvekla sadrži i određenu količinu kobalta koji učestvuje u stvaranju vitamina B12, što je važno za vegetarijance, koji ne jedu namirnice životinjskog porijekla. Kad kupujete cveklu, uvijek birajte tamno crvenu i duguljastu, srednje veličine, jer je kvalitetnija. U kuhinji je možte koristiti na više načina, i to ne samo njen korijen, nego i listove, koji takođe imaju čitavo bogatstv mineralnih materija i vitamina. Prije kuhanja treba odsijeći zadebljale dijelove žilica na listu, jer su tvrde i teže se kuhaju. Cveklu treba kuhati u što manje vode, da ne izgubi svoje korisne sastojke, a možemo je samo napola skuhati, neoguljenu, i do kraja ispeći u rerni, pa pečenu oguliti. Tako ćete najbolje očuvati njenu prehrambenu vrijednost. Osim toga možete pripremiti sok od svježe cvekle tako da je najprije naribate, a zatim procijedite. Sok se može piti sam ili pomiješan sa sokovima ostalog povrća i voća. On krijepi i jača čitav organizam i djeluje povoljno na razmjenu materija u njemu. Zaslađen medom, postaje eliksir za smirenje živaca, koji utiče i na blago snižavanje krvnog pritiska. Sok od cvekle i med koriste se u omjeru 1:1, a pije se po pola čaše tri puta na dan. Cvekla čisti jetru, bubrege, žučnu kesu i stimuliše djelovanje limfe. Ruska tradicionalna medicina je od davnina koristi za liječenje prehlada, upale pluća i grla.

Čuvanjem hrane u frižideru čuvate sigurnost, svježinu i svojstva namirnica. Temperatura u frižideru varira između 2 i 10°C , ovisno o djelu frižidera. O čuvanju određenih grupa namirnica na pripadajućim temperaturama ovisi optimalno zadržavanje hranjive vrijednosti.

Najhladnija tačka frižidera je na zadnjoj polici, iznad posude za povrće, na kojoj su 2°C. To mjesto je idealno za meso i ribu – osim održavanja svježine, onemogućuje se kapanje i curenje po ostalim namirnicama. Na srednjoj polici temperatura je 5°C , idealna je za čuvanje jaja, mliječnih proizvoda, narezaka, ostataka obroka i namirnica na kojima piše „držati u frižideru nakon otvaranja“. Iste namirnice mogu se čuvati i na gornjoj polici na kojoj je 8°C. U ladici na dnu frižidera je 10°C i tu treba držati voće i povrće koje bi se moglo oštetiti na nižim temperaturama.

Najtoplije mjesto su vrata frižidera sa 10-15°C , te su predviđena za držanje pića, umaka i maslaca. Osim pravilne raspodjele po temperaturama, bitno je i paziti na sstepen napunjenosti frižidera. Pretrpanost će smanjiti cirkuliranje hladnog zraka između namirnica te time i sposobnost hlađenja.

 

Metabolizam se sa godinama usporava, to je nešto što više znaju i ptice na grani, ali to ne znači da treba odustajati. Naučnici neprestano istražuju načine na koje se metabolizam može ponovo vratiti u normalo/ubrzano stanje, a mi vam prenosimo neke od njihovih savjeta.

Tri puta dnevno- Ako drastično smanjite unos hrane, vaše će tijelo dodatno usporiti metabolizam i ujedno početi rastvarati mišićno tkivo kako bi došlo do više energije. Znači, jedite toliko da niste gladni, tri glavna obroka i dvije užine.

Doručak glavu čuva - Doručak „pali" metabolizam i održava energiju na visokom nivou tokom dana. Stoga nije ni čudno da su žene koje preskaču doručak više od četiri puta izloženije mogućnosti debljanja nego one koje redovno doručkuju.

Ništa bez kafe ili bar čaja - Kofein stimulira centralni nervni sistem, tako da vaš dnevni unos kafe može ubrzati metabolizam 5 do 8 posto. Prema istraživanjima u Japanu, čaj ubrzava metabolizam čak 12 posto, najviše zahvaljujući antioksidansima koje sadrži.

Vlakna na trpezi - Istraživanja pokazuju vlaknasta hrana može povećati izgaranje masnoća i do trideset posto, tako žene koje jedu više vlaknaste hrane dobiju manje kilograma tokom godina.

Hladna voda - Njemački naučnici dokazali su da 6 čaša hladne vode dnevno može značajno podići metabolizam, koji će otapati 50 kalorija više dnevno, što je gotovo 3 kile godišnje.

Bez pesticida - Kanađani su došli do saznanja da prehrana koja sadrži više organskih klorida, zagađivača sadržanih u pesticidima usporava metabolizam više nego što je uobičajeno. Stoga, birajte organsko.

Bjelančevine - Vaše tijelo treba bjelančevine, pa se potrudite uključiti ih u svaki obrok. Istraživanja su pokazala da bjelančevine mogu povećati izgaranje kalorija nakon obroka za čak 35 posto.

Željezo snagu daje - Ukoliko izgubljeno željezo ne nadoknađujete izlažete se riziku od pada energije i usporavanja metabolizma. Školjke, meso, mahunarke i špinat predstavljaju odlične izvore prirodnog željeza.

Kalorijski kokteli - Kada pijete alkohol, izgarate masnoće sporije nego inače, jer se organizam posvećuje alkoholu.

Nedostaje mi kalcija - Dokazano je da manjak kalcija, koji je uobičajen kod mnogih žena, usporava metabolizam. Uzimanje kalcija putem mlijeka i light jogurta može također smanjiti apsorpciju masti iz druge hrane.

Pasta je dostupna u mnogim formama i veličinama i slobodno možemo reći u svim domovima širom svijeta. Tjestenina ili pasta, kako je nazivaju u Italiji, postoji u svim mogućim varijantama.

Postoji preko 300 različitih vrsta tjestenine koje se nude na poluotoku „čizmi“. S obzirom na tu količinu i raznolikost, nije čudo da je pitanje koja se vrsta tjestenine najbolje slaže s kojim umakom gotovo postalo "filozofija" za sebe. Osnovno pravilo je: što je teži umak, to je šira tjestenina. Tako se, primjerice, s tamnim umacima od mesa idealno slažu široki rezanci kao što su pappardelle. I kratka tjestenina kao što su penne ili rigatoni dobro se slaže s izdašnijim inačicama umaka od mesa i povrća. „Dugački“ makaroni i špageti mogu se kombinirati s gotovo svim umacima - nenadmašni su s aromatičnim umacima sa začinskim biljem i umacima od paradajza.

Donosimo vam opise nekih od najviše konzumiranih:

PAPPARDELLE potječu iz Toskane i najšire su među različitim rezancima.

ŠPAGETI u doslovnom prevodu znače „konopčići“. Postoje različitih debljina i dužina. Tanji špageti nazivaju se spaghettini ili vermicelli.

LISTOVI LAZANJA mogu se naći u trgovinama kao gotovi proizvod od oštrog brašna. Njihova je prednost u tome što ih ne treba prethodno kuhati.

FUSILLI izgledaju kao mali otvarači za čepove i zbog svog oblika dobro primaju krem umake.

TAGLIATELLE su klasična tjestenina iz okolice Parme. Tanki rezanci su uži od pappardella i često su obojeni dodacima te se mogu naći u obliku gnijezda.

CONCHIGLIE je tjestenina u obliku školjki. Uz malene vrlo dobro prijanjaju umaci, dok su velike conchiglie odlične punjene i prepečene.

ROTELLE se često koriste u supama. Njihov oblik podsjeća na točkiće i mogu se naći u različitim veličinama.

MAKARONI su dugačka šuplja tjestenina koja potječe iz Nepala, a u Italiji se prije kuhanja prelamaju jer se u čitavoj dužini teško mogu jesti.

CANNELLONI se, kao i listovi lazanja, mogu kupiti kao gotovi proizvod. Velika šuplja tjestenina može se po želji puniti, preliti umakom i zatim peći.

FARFALLE zbog njihovog oblika nazivaju i leptirićima. Male farfalline najčećše se koriste u supama.

FETTUCCINE tanki rezanci širine oko 1 cm, rimska su varijanta tagliatella.

LINGUINE I TRENETTE izgledaju gotovo kao špageti, ali nisu okrugle, već lagano pljosnate.

PENNE kratka šuplja tjestenina s koso odrezanim krajevima može se naći s glatkom (penne lisce) i valovitom površinom (penne rigate).

RAVIOLI punjeni jastučići, mogu se kupiti svježi ili suhi – najbolji su ipak kad ih sami napravite.

MAFALDE su štapići dugačke ravne tjestenine s valovitim naborima na obje strane.

PIZZOCCHERI su dugački rezanci od heljde koji su popularni u sjevernoj Italiji.

 

Iako u limenoj kutiji stoji već oko 27 godina kriška torte s vjenčanja princa Charlesa i princeze Diane prodana je za 1000 funti. Naime, toliku je cijenu ponudio anonimni kupac preko telefonske aukcije za 27 godina staru krišku torte, iako je od nje ostao samo marcipan i preljev.

Osim toga, vidljiv je ostao i kraljevski grb kojim je torta bila ukrašena. Vrijedna kriška torte je na samoj svadbi predata Moyri Smith, jednoj od dvorkinja pokojne kraljičine majke i privrženoj podanici. Gospođa Smith je svo ovo vrijeme s ljubavlju i toplom uspomenom čuvala krišku umotanu u prozirnu foliju i pažljivo spremljenu u limenu kutiju. Ovo je najskuplji komad torte ikad prodan na aukciji.

Ostaje nam jedino da se nadamo da je anonimni kupac nije pojeo!

Istraživači iz London South Bank Universitya proveli su istraživanje na osobama koje se bave tjelesnom vježbom, te utvrdili da sok od višnje ubrzava oporavak oštećenja mišića uzrokovanih vježbom. Istraživači su dali desetorici uvježbanih sportaša, dva puta dnevno kroz sedam dana, prije i nakon intenzivnog treninga snage, po 3 dcl koncentriranog soka od višnje napunjenog antioksidantima. Oporavak sportaša bio je značajno je brži u odnosu na konzumiranje sokova koji nemaju isti hranjivi sadržaj soka od višnje. Nakon što popiju sok od višnje, sportaši se vraćaju na 90 posto normalne mišićne sile kroz 24 sata, u usporedbi sa samo 85 posto kroz isto vrijeme, ali bez soka od višnje, prenosi Telegraph. Istraživači vjeruju kako snažni antioksidativni spojevi u soku od višnje smanjuju štetu na mišićima sportaša (a to su oštećenja koja normalno nastaju kada se mišići iskorištavaju do maksimuma) što omogućava mišićima da se brže oporave. Istraživači ističu anti-upalne, antioksidativne koristi spojeva u crvenom voću koje nazivamo antocijanini, a oni su također odgovorni za izrazito crvenu boju višnje. Osim koristi od oporavka nakon vježbanja, istraživači također sugeriraju kako bi višnje mogle smanjiti upalu koja je povezana s bolestima srca i artritisom.

Kako bi zaštitila pravu izvornu napolitansku pizzu Italija je odredila stroge smjernice za njenu pripremu. Smjernice obuhvataju sve - od velicine i sastojaka do vrste pećnice, a restorani koji se budu držali zadatih pravila dobiće posebnu oznaku da se u njima zaista moze jesti prava pica.

U italijanskom "Službenom glasniku", navedeno je da prava "pizza napolitana" mora da bude: okrugla, prečnika do 35 cm, debljine do 0,3 cm u centru, a s rubom debljine najviše do dva centimetra. “Tekstura pice mora biti meka, elastična, lako savitljiva", navodi se u pravilima koja propisuju i kakva vrsta brašna, kvasca, paradajza i ulja mora da se koristi. Priznaju se samo tri tipa prave napolitanske pice: marinara, s bijelim lukom i origanom, margarita, s bosiljkom i sirom, mozzarella sa južnih Apenina i eksta-margarita, sa svježim paradajzom, bosiljkom i kravljom mozzarellom iz Kampanije, regiona gdje je Napulj, grad u kojem je pica i nastala. Osim toga, tijesto mora da se mijesi ručno i peče u pećima na drva, u kojima može da se postigne potrebna temperatura od 485 stepeni Celzijusa.

Zahvaljujući bogatstvu vitaminima i mineralima, povrće spada u grupu izrazito zdravih namirnica, koje u našim tanjirima zauzimaju sve više prostora. Međutim, da bi povrće bilo ukusno, potrebno je znati kako ga pripremiti. Prije svega važno je nabaviti što kvalitetnije namirnice. Ukoliko je staro, uvelo, nezrelo ili pak prezrelo povrće će biti teško pripremiti da bude ukusno. Svježe povrće treba očistiti i držati u frižideru poklopljeno ili u plastičnoj kesi. Ukoliko pak imate suhu, svježu, prozračnu prostoriju bez vlage u njoj možete držati i veće količine povrća.

Priprema povrća za kuhanje

Svako povrće treba temeljito oprati ma koliko ono čisto izgledalo. Pazite da ga ne držite dugo u vodi, posebno ukoliko je isječeno, jer će se na taj način izgubiti njegove hranjive materije. Mrkvu i peršun je potrebno sastrugati, a ostalom povrću se oguli tanki sloj. Ipak, celeru i cvekli neophodno je odrezati deblji sloj, a špinat, salatu i lisnato povrće potrebno je oprati pod mlazom vode.

Sačuvati vitamine

Svako povrće potrebno je pripremati na način koji će uništavanje vitamina i minerala svesti na najmanju moguću mjeru. Zato je na prvom mjestu - pečenje i to tzv. nasuho, odnosno u ljusci (kao npr. krompir). Međutim, ne može se svako povrće spremati na ovaj način, pa je slijedeća po redu metoda - dinstanje u vlastitom soku. Za ovu pripremu potrebno je imati dublju posudu, sa debljim dnom i poklopcem koji se dobro uklapa, kako bi što manje pare izlazilo napolje. Povrće najprije isjeckajte, a potom dinstajte poklopljeno na tihoj vatri. Preostali sok sačuvajte jer su mineralne materije sačuvane u njemu, pa ga koristite kao sos, pri posluživanju. I treća metoda je kuhanje na pari, koje je danas sve popularnije. Povrće se kuha na rešetki uzdignutoj 10-ak centimetara od dna posude. Na dno se sipa voda u visini 5-6 centimetara, a posuda se poklopi.

Ako baš morate

Najmanje se preporučuje kuhanje povrća u vodi, mada je ovo jedan od najčešćih načina pripreme. Kuhanjem se vitamini i mineralne materije rastvaraju, prelaze u vodu i odbacuju nakon što se povrće procijedi. Osim toga povrću šteti visoka temperatura i dugotrajno kuhanje. Zato ako baš morate pripremati povrće na ovaj način, sačuvajte vodu, pa je iskoristite za supu ili neko drugo jelo.

Nerazumna prehrana ne znači jesti "krivu" hranu, već preveliku količinu jednog sastojka ili nedovoljnu količinu drugoga. Ako jedete raznovrsne namirnice - a većina ljudi radi to automatski - vjerojatno vam neće nedostajati bitnih hranjivih tvari. No, ako vam je izbor jela ograničen, zdravlje će vam stradati. Višak energije od premasne hrane ili jela koja sadrže previše šećera pohranjuje se u tijelu kao mast i može uzrokovati ozbiljne zdravstvene probleme.

Evo nekoliko korisnih savjeta za održavanje uravnotežene prehrane:

1. Jedite meso samo jedanput na dan. Riba i perad manje debljaju od govedine i ovčetine, kobasica i mesnih prerađevina.

2. Jedite više pečenog mesa i mesa na žaru, a manje prženoga. 

3. Smanjite mliječne proizvode, naročito masnu hranu poput vrhnja, maslaca, punomasnog mekanog sira, sladoleda i mlijeka (ne više od 0,5 l mlijeka na dan). Bolje je jesti jogurt, margarin, kravlji sir i obrano mlijeko.

4. Ne zaboravite na potrebnu dnevnu količinu voluminozne hrane, što znači mnogo lisnatog povrća i voća; jedite je sirovu ili malo prokuhanu zato što dugo kuhanje uništava bitne vitamine. Još jedan dobar izvor voluminozne hrane je krompirova kora. (Upamtite da hrana ne mora imati žilav i vlaknast sastav da bi sadržavala biljna vlakna.)

5. Nemojte jesti više od četiri jaja sedmično. Premda imaju nizak sadržaj zasićenih masti, jaja sadrže mnogo kolesterola.

6. Za desert ili mali obrok radije izaberite svježe voće nego slatkiše, kolače ili puding.

Na kraju, zapamtite da većina "pravila" o dobrim i lošim navikama u prehrani traži savršenstvo. No, ako se osjećate zdravi, redovito se bavite nekom fizičkom aktivnosti, i ako niste preteški i ne debljate se previše, ne zabrinjavajte se oko pojedinosti u vezi s hranom i ne razbijajte glavu zbog čestih novinskih i televizijskih reportaža o najnovijim otkrićima o "dobroj" i "pogrešnoj" prehrani.

Vaša je prehrana vjerojatno sasvim dobra onakva kakva jest sve dotle dok uglavnom odgovara smjernicama izloženima na ovim stranicama.