Američki doručak: Tipičan se američki doručak sastoji od pečenih jaja sa slaninom, begel peciva sa kremastim sirom, pahuljicama s mlijekom, palačinkama s voćem i javorovim sirupom, te se poslužuje uz čašu narandžinog soka i šoljicu kafe. Uz ovo omiljeni su i biskvitni kolačići te muffini s čokoladom.

Engleski doručak: Iako engleski doručak ima nekoliko varijanti, najčešće sadrži pržena jaja sa slaninom, kobasice i visokokalorične namirnice. Tradicionalno se uz obilan doručak poslužuje prepečeni tost s maslacem, kafa ili čaj, paradajz, gljive, te konzervirani kuhani ili zapečeni grah. Popularni „Proper breakfast” doručak je nekadašnjih engleskih težaka, a sastoji se od kuhanog krompira koji se ispeče na maslacu, te začini solju i peršunom. U istoj se tavi preprže slanina i luk, preko njih se dodaju jaja i sjeckani paradajz, sve se pokrije, pa lagano zapeče oko 3 minute. Servira se na vrućim tanjirima sa pečenim krompirom. Tzv. „Kontinentalni doručak” vrlo je skroman i jednostavan, a sastoji se od peciva, malo marmelade, maslaca i kafe. Ž

Francuski doručak: Za doručak se poslužuje topli napitak i slatko pecivo ili kolač. Popularni su: kruh baguette s maslacem i marmeladom, aromatična peciva sa začinskim biljem i svježi kroasani. Uz kroasane se poslužuje i svježe voće, tučeno slatko vrhnje i marmelada od brusnice. Kroasani se posipaju šećerom u prahu ili preljevaju rastopljenom čokoladom i medom, a crna se kafa poslužuje uz šlag. Omiljene su i šnite kruha umočene u jaja i popržene na maslacu, kod nas poznatije kao prženice.

Bečki doručak: Doručak se sastoji od peciva s maslacem ili džemom, a uz to se poslužuje svježe voće, šoljica crne ili bijele kafe. Može se poslužiti i svježi voćni sok ili kakao napitak. Osim voćnih namaza na toplo pecivo s maslacem se stavlja med ili malo cimeta.

Kroasan: Domaća izrada kroasana zahtijeva mnogo vremena i pažljivu pripremu, jer se tijesto mora slagati slojevito uz stalno premazivanje maslacem kako bi kasnije bilo prhko. Na oko 500 g brašna za dizana tijesta ide 50 g šećera, prstohvat soli, 250 g maslaca, 250 ml mlijeka i 12 g kvasca, tijesto se zamijesi, pokrije i ostavi 40 minuta da udvostruči svoj volumen. Nakon toga se razvalja u pravougaonik, premaže trećinom omekšalog maslaca, presavije tri puta, ponovno razvalja i premaže maslacem. Postupak se ponovi još jednom, tijesto se pokrije i ostavi stajati 40 minuta, zatim se razvalja, režu se oblici i motaju kroasani. Polože se na lim za pečenje i ostave stajati 30 minuta, te se peku na 200°C 15 minuta. Gotove kroasane možete preliti otopljenom čokoladom ili medom, te posuti šećerom u prahu. Želite li zamrznuti tijesto, oblikovane kroasane složite u vrećicu i pohranite u zamrzivač, a vodite računa da ih potrošite u roku 35 dana.

Svi znamo da je čulo okusa jezik, ali kako on zapravo određuje okus hrane?

Saznajte malo poznate činjenice o našem “vrijednom” jeziku. Gornja površina jezika prekrivena je sitnim ispupčenjima, papilama koje pridržavaju hranu da bi se okretala u ustima tokom žvakanja. Između papila nalazi se čak 8000 kvržica čula okusa. Svaka ova kvržica ima 30 ćelija za okus na kojima se opet nalaze dlačice. Kada ih hrana dodirne, ćelije šalju nervne signale mozgu. Tako sazanajemo kakvog je hrana okusa. Različiti dijelovi jezika reaguju na različite okuse

Novo istraživanje kineskih naučnika pokazuje da crveni luk, dobro poznat Mediterancima i Indijcima, može spriječiti srčane bolesti. Naime, ova skromna biljka uklanja loš kolesterol, glavni uzročnik srčanih i moždanih udara. Nakon osam nedjelja pokusa na hrčcima, koji su uz prehranu bogatu kolesterolom jeli crveni luk, razina lošeg holesterola ili lipoproteina niske gustoće (LDL) u prosjeku se smanjila za 20 posto. Istovremeno, luk nije smanjio razinu dobrog kolesterola koji nas štiti od srčanih bolesti. Dr. Zhen Yu Chen, koji je vodio istraživanje na univerzitetu u Hong Kongu, rekao je: “Unatoč obimnom istraživanju, malo je poznato koliko luk utiče na naše gene i proteine uključene u metabolizam kolesterola. Naša studija koncentrirala se na proučavanje interakcije enzima i luka, te uticaj na kolesterol.” Vrlo je dobro jedete li ga sirovog, uz obroke ili u salati. To potvrđuje i činjenica da je u područjima gdje se crveni luk često jede manji broj srčanih bolesnika.