Naučnici su se složili oko teze da postoji pet molekula koje utječu na razvoj ili uzrokuju Alzheimer-ovu bolest. Snaga tih molekula povezana je s čimbenicima iz okoliša kao što su prehrana i stil života. Prof. Daniel Michaelson s Odjela za neurobilogiju na Sveučilištu u Tel Avivu i suradnici rasvijetlili su pozadinu djelovanja ovih molekula – naziva APOE, koje stvara apolipoprotein E. Prof. Michaelson navodi da APOE dolazi u dva oblika, “dobri” APOE gen i “loši” APOE gen koji se naziva APOE4. S suradnicima je razvio model na miševima kako bi istražio utjecaj prehrane i životnog stila na prenosioce APOE4, čija prisutnost je čimbenik rizika za Alzheimer-ovu bolest. Čini se da je APOE4 prisutan kod 50% oboljelih od navedene bolesti i 15% opće populacije. No dobra vijest je da, prema preliminarnim istraživanjima, prehrana bogata omega-3 kiselinama i siromašna kolesterolom značajno smanjuje negativno djelovanje APOE4 gena. Konkretnije informacije bit će prezentirana u martu, na internacionalnoj konferenciji u Barceloni.

U Južnoj Americi pod terminom tortilla podrazumijeva se vrsta nenadiglog hljeba koji se tradicionalno pravi od kukuruznog brašna, a nakon dolaska Evropljanja, i od pšeničnog brašna. U Španiji termin tortilla predstavlja jednu vrstu omleta. Nijedan obrok u Meksiku ne može se zamisliti bez tortilje, jer ona u ovoj zemlji praktično predstavlja hljeb. Tortilja je vrsta tankog, okruglog peciva nastala prevashodno kao najnužnija hrana siromašnog stanovništva. Služi se uz većinu meksičkih jela ili bolje rečeno, većina meksičkih jela služi se na tortilji. Kako izgledom podsjeća na tanjir, uglavnom se tako i koristi pa često predstavlja podlogu za ostatak obroka, što je vrlo praktično - umjesto da perete tanjir, vi ga pojedete!

Savjeti: Tortilje omekšaju kad stoje. Izlomite ih na komade i služite sa umakom ili umotajte sa filom za burito. U zatvorenoj kutiji tortilje će biti svježe nedjelju dana.

Datula je biljka iz porodice palmi koja se uzgaja na Srednjem Istoku već 5.000 godina, isključivo zbog jestivih plodova. Kako ima dugu historiju kultivacije, njeno porijeklo je nepoznato. Pretpostavlja se da potiče iz oaza sjeverne Afrike, a moguće i jugozapadne Azije. Danas se datule uzgajaju u više od 40 zemalja svijeta.

Zanimljivost: Datule često nazivaju “hljebom pustinje”, jer više od dvije trećine težine ovog voća čini prirodni šećer. Upotreba u kulinarstvu Plodovi datule se jedu svježi ili suhi, a mogu biti i punjeni orasima, lješnicima, marcipanom ili suhim narandžama. Od nje se prave razna slatka jela: kompoti, osvježavajući napici, džemovi, sirupi, med, sirće i vino. S obzirom da datule imaju veliku medicinsku i hranjivu vrijednost, smatra se da je ovo voće najbolja hrana budućnosti. Datule su idealne u ishrani onih koji se bave intelektualnim radom. Mogu se kombinovati i sa mueslijem.

Savjet: Ovo osvježavajuće voće je od velike koristi za trudnice neposredno pred porod, s obzirom na to da stimulira maternicu reguliranjem i pospješivanjem kontrakcija. Nakon poroda veoma su djelotvorne za oporavljanje maternice.

Liječenje datulom
* poboljšava imunološki sistem
* pomaže u liječenju crijevnih smetnji
* čisti tijelo od otrova
* sok od datula pomaže u liječenju grlobolje, različitih vrsta groznice i prehlade
* pomaže u zaštiti zuba od karijesa

Savjet: Kaša od datula i meda se koristi za liječenje proliva i dizenterije kod djece i u tom slučaju se uzima tri puta dnevno.

Bez obzira koliko primamljivo gazirana pića izgledala, njihova prekomjerna konzumacija može uzrokovati negativne posljedice na imunitet i cjelokupno zdravlje organizma.

Birajte zdrave alternative
Većina gaziranih pića ima približno istu formulu, tu je 90% vode i 10% šećera, a još se dodaju ugljični dioksid, razne arome i kofein. Slatka gazirana pića su napitci izrazito visoke energetske vrijednosti koji brzo smanjuju osjećaj gladi, ali su siromašni potrebnim mineralima i vitaminima. Pijenjem slatkih gaziranih pića u organizam se unose tzv. prazne kalorije koje kojima nedostaje hranjivih sastojaka i pretvaraju se u masti te vode pretilosti, a moguće su i posljedice kao što su problemi sa mišićima, srcem i jaki grčevi. Budući da su djeca i adolescenti u kritičnoj dobi za mineralizaciju kostiju, a ujedno i najveći potrošači gaziranih napitaka, pametno je od malih nogu djecu učiti o štetnosti takvih napitaka te u svakoj prilici čašu gaziranog pića zamijeniti čašom prirodnog voćnog soka. Isto vrijedi i za odrasle.

Istraživanje škotskih naučnika s University of Aberdeen sugerira kako prehrana može utjecati na izglede za pojavu astme. Journal of Allergy and Clinical Immunology piše kako je prehrana s visokim udjelom cinka, vitamina A,D, E, te općenito voća i povrća imala zaštitni učinak glede astme i alergija kod ispitanika, ali i njihove djece. Novi su podaci utemeljeni na analizi rezultata 62 ranije provedene studije. Pokazalo se kako je česti unos vitamina A povezan sa 75% manjim rizikom za astmu, dok su vitamini D i E rizik za astmu smanjivali za 30 do 40%. Prehrana koja je obilovala voćem, povrćem, ribom i maslinovim uljem je bila povezana s 80% manjim izgledima za razvoj astme.

Svakodnevni unos mrkve i šljiva u samo 2 mjeseca može ljude učiniti zdravijim, ali i proljepšati ih, otkrili su britanski naučnici. Mrkve i šljive obiluju karotenoidima koji koži daju žuti sjaj čineći ju ljepšom i zdravijom. Karotenoidi su skupina spojeva, u koji se ubrajaju i alfa-karoten, beta-karoten i beta-kriptoksantin, identificirani su kao iznimno snažni antioksidansi koji štite od mnogobrojnih bolesti, a u organizmu se pretvaraju u vitamin A. Ti se karotenoidi mogu naći u mrkvama i šljivama, ali i u mangu, marelicama, dinji, batatu te u kelju i špinatu. Pregledom tri dosadašnja istraživanja naučnici su zaključili kako postoji veza između žute boje kože koja se dobiva unosom karotenoida i zdrave prehrane i izgleda.