Soja je bogata E vitaminom, magnezijumom, lecitinom i proteinima. Jedna od najvažnijih osobina soje je smanjivanje holesterola, ali i lomljivosti kostiju.

Olakšava simptome menopauze koji su uzrokovani niskim nivoom estrogena, poput naglih povišenja temperature i znojenja. Ukoliko se koristi redovno, može da umanji rizik od kardiovaskularnih bolesti. Uspješna je zamjena za mlijeko i mliječne proizvode kod ljudi koji su alergični na mliječne proteine ili laktozu.

Paradajz je namirnica s najvećim sadržajem biološki aktivne fitohemikalije – likopena koji je antioksidant i aktivan u borbi protiv slobodnih radikala zbog čega pomaže u smanjenju rizika od srčanih oboljenja, raka dojke, pluća i prostate.

Kuhanjem se likopen aktivira, pa je zato paradajz sos posebno zdrav. Paradajz sadrži i vitamine A, C, E, kao i kalijum. Birajte one najcrvenije, jer oni imaju najveću količinu betakarotina i likopena.

Gljive se ne koriste toliko često u svakodnevnoj ishrani koliko bi trebalo, jer sadrže malo kalorija, a puno biljnih proteina, željeza, cinka, vlakana, vitamina i minerala.

Zato imaju antioksidantno, antivirusno i antibakterijsko dejstvo, a najvažnije je to što obezbjeđuju organizmu selen koga nema u većini voća i povrća. Gljive snižavaju krvni pritisak, šećer, holesterol i štite jetru, bubrege, srce i nervni sistem. Mogu da se koriste u ishrani umjesto mesa, jer su pune željeza.

Ukoliko patite od anemije ili jednostavno želite da ojačate imunitet stavljajte peršun u svako jelo. Ovaj začin obiluje željezom, nema visoko-kaloričnu vrijednost, ali je zato izuzetno bogat mineralima i vitaminima.

Bogat je provitaminom A, vitaminima grupe B, rijetkim vitaminom B12 ( koji je značajan za stvaranje crvenih krvnih zrnaca) i vitaminom C. Ništa manje nije važno ni bogatstvo peršuna mineralnim sastojcima. U 100 grama peršunovog lista ima oko 1630 miligrama minerala, od čega polovinu zauzima visokovrijedan kalijum. Tome treba dodati i značajno prisustvo kalcijuma, mangana, magnezijuma i bakra. Peršunov list je izuzetno djelotvoran kao sredstvo koje podstiče izlučivanje štetnih materija iz organizma, a povoljno utiče na cirkulaciju i uopšte srčane smetnje.

Kalijum je mineral koji snižava krvni pritisak, pomaže kod izbacivanja otpadnih materija iz organizma i igra značajnu ulogu u kontrakciji mišića i funkcionisanju nervnog sistema.

Nedovoljna količina ovog minerala u organizmu izaziva nervozu, slabost i nesvjesticu. Takođe, veoma je važno da odnos kalijuma i natrijuma bude izbalansiran jer premalo jednog ili previše drugog minerala može izazvati zdravstvene tegobe.

Kako da pojačate dnevni unos: – napravite prilog od 1 srednje pečenog krompira s ljuskom, prelivenog salsom, – 1 šolju barenog špinata sjedinite s pastom, – napravite slabo začinjenu čorbu od 1 šolje barenog sočiva, – 1 šolju sjeckanih banana usitnite u blenderu i napravite šejk.

Istraživanje: Žene u prosjeku dnevno unose 2458 mg kalijuma, što je za 48% manje od preporučenih 4700 mg!

Kada ste pod pritiskom, okrenite se ishrani koja dokazano umanjuje stres. Nekoliko kriški narandže, šaka badema ili sendvič od puretine čine čuda za naše raspoloženje.

Njemačko istraživanje pokazalo je da vitamin C smanjuje nivo stresa, vraća krvni pritisak i kortizol u normalu nakon proživljene stresne situacije. Ali unošenje vitamina C ima i brojne druge prednosti, između ostalog, poznato je i da jača imuni sistem.

Bademi su prepuni vitamina B i E koji jačaju imunitet, a pistacije i orasi pomažu u snižavanju krvnog pritiska. Pureće meso sadrži aminokiselinu L-triptopan koja pomaže u izlučivanju serotonina, hemikalije koja je zaslužna za dobro raspoloženje. L-triptopan dokazano djeluje umirujuće, tvrde naučnici.

Nedostatak magnezijuma može da prouzrokuje glavobolje i migrene, a ponekad izaziva i osjećaj slabosti. Zbog toga se preporučuje da se špinat što češće nađe na našem jelovniku, a samo jedna šoljica ovog povrća zadovoljava 40 posto dnevnih potreba za magnezijumom. Ishrana bogata omega-3 masnim kiselinama štiti nas od bolesti srca i krvnih sudova. Istraživanja su pokazala da one uspješno sprečavaju i naglo izlučivanje hormona stresa - kortizola i adrenalina.

Vino je najpopularnije alkoholno piće, a sastavni je dio mnogih evropskih i mediteranskih kultura. Osim što je riječ o ukusnom napitku, najnovija istraživanja pokazuju da je riječ i o vrlo zdravom piću. Naravno, s vinom ne treba pretjerivati.

Preporučuje se jedna čaša dnevno i upravo u toj količini vino ima korisna svojstva. One koji su skloni pretjerivanju treba upozoriti da vino ima pozitivan uticaj na organizam samo kad se konzumira umjereno.

Vino može da sačuva vaše pamćenje. Naučno je dokazano da žene u trećoj dobi koje su dnevno pile čašu vina imaju bolje pamćenje i bistrije su. Vino sprečava nastajanje ugrušaka i upalne procese krvnih sudova. Riječ je o tegobama koje najčešće dovode do srčanih oboljenja. Osim toga, vino podiže nivo tzv. dobrog holesterola koji sprečava začepljenost arterija.

Kada god vas nešto zaboli uvijek prvo potrčite za tabletama, ali to nije uvijek najzdravije rješenje. Zato je sada pravo vrijeme da ih zamijenite namirnicama koje imate svakodnevno u kuhinji.

Ako se mučite sa nesanicom toplo mlijeko će to riješiti. Mlijeko sadrži triptofan, aminokiselinu s prirodnim sedativnim dejstvom i kalcijumom, koji uz sva druga svojstva pomenutoj kiselini omogućava da prođe kroz čitav organizam. Ukoliko u toplo mlijeko dodate i kašičicu meda, miran san je zagarantovan.

I glavobolja ima svoje neprijatelje u vašoj kuhinji, a to su bademi i banane. Magnezijum koji se nalazi u bademima može da ublaži glavobolju. Takođe, osim badema možete da jedete banane, sušene kajsije, integralnu rižu ili indijski oraščić. Idealna doza je 50 grama dnevno.

Manje više svi smo izloženi opasnostima od kompjutera kada je vid u pitanju, ali uz disciplinirano pridržavanje pravila, barem kada je ishrana u pitanju taj rizik možete smanjiti na minimum.

Mandarine, narandže i mrkva prava su riznica vitamina A, koji je neophodan za očuvanje vida. Osim toga, ove namirnice sadrže enzime koji obezbjeđuju dodatnu apsorpciju ovog vitamina u organizam, pa zato navalite na narandžasto voće i povrće čim primijetite da vam vid slabi. Idealna mjera je 300 g dnevno bilo koje od ove tri namirnice.

Da lakše podnesete promjene koje nastupe u klimaksu preporučujemo vam da malo češće jedete kombinaciju brokula i jaja.

Ako imate jake grčeve svakog mjeseca pred ciklus ili jako teško podnosite klimaks, neophodno je da povećate unos kalcijuma i vitamina D. U toku sedmice pojedite barem kilogram brokula, 400 g morske ribe i tri jajeta. Ukoliko imate problema s povišenim masnoćama u krvi, jaja zamijenite čašom mlijeka s minimumom mliječne masti.