Epidemiolog Dejvid R. Džejkobs, profesor na Univerzitetu u Minesoti, tvrdi da određene kombinacije namirnica mogu da budu mnogo ljekovitije nego kada bismo iste te namirnice jeli pojedinačno.

Ovaj fenomen nazvao je sinergija hrane i na osnovu njega napravio kombinacije koje će vam pomoći da se riješite zdravstvenih tegoba.

Paradajz i maslinovo ulje: Zbogom problemima sa srcem Paradajz je bogat antioksidantom likopenom, koji dokazano smanjuje rizik od kardiovaskularnih bolesti i određenih vrsta raka. Apsorpciju likopena pojačavaju zdrave masti, poput maslinovog ulja, pa je ova kombinacija dobitna za sve one koji imaju problema sa srcem.

Jogurt i laneno sjeme: Ubrzavaju lijena crijeva                         U stomaku živi više od 400 vrsta bakterija. Neke su korisne, a neke ne. Kada loše nadvladaju dobre, dolazi do smetnji u varenju, do nadimanja, gorušice, podrigivanja, bolova… Jogurt je probiotik koji povećava nivo dobrih bakterija u tijelu i tako reguliše varenje. Idealan izbor za zdrav stomak je laneno sjeme. Svakog drugog jutra u 2 dl jogurta stavite dvije kašike lanenog sjemena i smetnje s varenjem će nestati.

Grašak i papričica: Tjeraju hronični umor                                    Ako ste stalno umorni i nemate energije, onda u jelovnik morate da ubacite namirnice bogate željezom. A da bi se to željezo apsorbovalo, neophodno je da jedete namirnice koje će pomoći da se to željezo maksimalno iskoristi. Zato je važno da uz špinat, crveno meso i grašak, koji su prava mala riznica željeza, jedete ljute papričice. One su bogate vitaminom C, koji vezuje željezo direktno za krvna zrnca. Idealna mjera je da jednom dnevno pojedete po 200 g graška i špinata, a tri puta sedmično po 250 g crvenog mesa i jednu papričicu.

Sladoled, uprkos postojećem vjerovanju, nije samo ljetna poslastica već se može konzumirati tokom cijele godine.

Konzumiranje sladoleda zimi bolje je nego ljeti, jer zbog temperaturne razlike između tijela i spoljašnje sredine koja je manja nego kada su velike vrućine, ne dolazi do "temperaturnog šoka". Pogrešno je i mišljenje da konzumacija sladoleda dovodi do upale krajnika. Sladoled je korisna poslastica tokom cijele godine jer može da zamijeni užinu i utiče na dobro raspoloženje. Sladoled ne treba jesti na brzinu i halapljivo gutati. U njemu treba uživati uzimanjem malih količina koje se polako tope u ustima.

Stari zapisi navode kako sladoled originalno potiče iz Kine gdje se miješao led sa mlijekom i dobijala prva mješavina za koju možemo reći da je preteča današnjeg sladoleda. Prvi pravi sladoled u Evropu donijeli su Arapi, koji su za vrijeme svoje vladavine na Siciliji upoznali Italijane sa vještinom zamrzavanja sladoledne kreme. Čak su i stari Rimljani konzumirali poslasticu od mješavine leda, raznog voća i meda.

Mnogi ljudi vjeruju da voće može da bude samo zdravo, pa se trude da povećaju njegov unos u organizam. Međutim, pokazalo se da neki ljudi jedu previše voća, što može da rezultira gojenjem. Niko ne poriče da je voće izuzetno dobro za zdravlje. Obiluje vitaminima, vlaknima i antioksidansima koji štite od raznih bolesti.

Gojazni ljudi, kao i oni koji imaju holesterol i dijabetes, voće bi trebalo da uzimaju oprezno, ako ne žele da pogoršaju situaciju, jer je uočeno da neko voće goji određene grupe ljudi. Voće kao i ostala hrana sadrži kalorije koje goje. Voće poput grožđa, banana, šljiva, bresaka, pa čak i nekih vrsta jabuka, sadrži znatno više kalorija nego što ljudi misle. To znači da i voće treba uzimati promišljeno, a objašnjava i zašto se i dalje gojimo iako nastojimo da živimo zdravim životom. Nije problem samokontrola, već to što je voće bogato voćnim šećerom ili fruktozom, a problem je što nas ono ne čini sitima. Kad jedemo šećer naše tijelo ispušta hormon insulin koji mozgu govori da smo dovoljno jeli, ali fruktoza ne podstiče taj odgovor insulina, pa mozak ne dobija poruku da smo siti.

Količina fruktoze u voću je sljedeća: svježa smokva - 2 g fruktoze (pola kafene kašičice šećera), osam trešanja - 2.4 g (pola kafene kašičice šećera), jedna kriška dinje - 3 g (pola kafene kašičice šećera), narandža - 3.6 g (malo više od pola kafene kašičice šećera), pet jagoda - 4 g (jedna kafena kašičica šećera), čaša soka od narandže - 5 g (jedna kafena kašičica šećera), banana - 5.5 g (kafena kašičica šećera), mali mango - 6 g (kafena kašičica šećera), grejp - 7 g (jedna i po kafena kašičica šećera), šaka grožđa - 8.7 g (skoro dvije kafene kašičice šećera), jabuka zlatni delišes - 11 g (dvije kašičice šećera), kruška - 11 g (dvije kašičice šećera).

Svakodnevno konzumiranje probiotičkog sira jača imunitet organizma i omogućava tijelu da se bori protiv zaraznih bolesti, pokazalo je novo istraživanje.

Istraživanje je otkrilo da probiotički sir sadrži "korisne" bakterije koje jačaju imunološki sistem organizma, što omogućava da stariji ljudi budu zdraviji. "Unošenje sira u organizam može da utiče na poboljšanje imuniteta kod starijih osoba", rekao je doktor Ibrahim Fandi, lider ovog istraživanja. "Dokazali smo da redovno uzimanje probiotičkog sira može da pomogne da se poboljša imunitet, pa starijim osoba preporučujem da uključe sir u redovnu ishranu", rekao je Fandi. Istraživanje je objavljeno u časopisu "Imunologija i medicinska mikrobiologija".

Svaki razgovor o održavanju linije svodi se na priču o metabolizmu, na koji utiču stres i nervoza. Za dobru liniju neophodno je smanjiti unos rafinisanih ugljenih hidrata (pecivo, bijeli hljeb, bijela riža, kolači, keks).

Od toga da li nam je metabolizam brz ili usporen, zavisi, u stvari, koliko ko smije da jede. „Metabolizam je proces kojim organizam stvara energiju iz hrane i pritom troši kalorije. Na metabolizam utiče dosta faktora, aktivnih supstanci i hormona, kao što su hormoni štitne žlijezde, a takođe i ishrana, godine i fizička aktivnost".

Znaci usporenog metabolizma su: jutarnji umor, pospanost, brzo zamaranje, smanjena koncentracija, hladne ruke i stopala, povremena nadutost, usporeno varenje, slabost u mišićima.

Stres dovodi do izmijenjenog rada hormona, a to može ubrzati, ali isto tako i usporiti, metabolizam. To znači da stres, pored negativnog uticaja na mnoge organe, dovodi i do izmijenjenog metabolizma. „Ukoliko je metabolizam usporen, to znači da organizam sporo „sagorijeva“ sve što u njega unesete. Zato bi trebalo ujutro unositi namirnice koje se lako i brzo vare, kao što su voće i žitarice. Za ručak bi trebalo uzimati povrće, bijelo meso ili ribu. Neophodan je i unos tečnosti, od jednog do dva litra tokom dana. Metabolizmu „pomažu“ trčanje, biciklizam, plivanje ili laka gimnastika”.

Ako je metabolizam brz, najbolje je uzimati više proteina, a ugljenih hidrata manje, jer oni brže sagorijevaju i tako daju energiju. „Za doručak i večeru preporučljivi su ugljeni hidrati (u manjim količinama), dvopek, integralni hljeb, voće i masnoće, a za ručak proteini (bijela mesa i povrće). Pošto imate višak energije, možete se baviti i sportom.

Kafa, osim što vas razbuđuje, ima sastojke koji ubrzavaju metabolizam, stimulišući centralni nervni sistem, i povećava krvni pritisak, ubrzava puls i disanje. Dvije šoljice dnevno sasvim su dovoljne. Čaša hladne vode je dobra za ubrzavanje metabolizma, jer je organizmu potrebna energija da bi ugrijao vodu do tjelesne temperature.

Popodnevni pad energije rezultira potrebom za brzom dopunom, obično u vidu visokokalorične poslastice. To se događa djelimično zato što se krv spušta u stomak kako bi pomogla varenje hrane.

Takođe, naš telesni sat je programiran za spavanje u ovo vrijeme. To datira još iz prahistorijskog vremena – “Za opstanak je bilo važno da u toku dana odmaramo u određenim fazama,” objasnila je ekspert za spavanje dr Nerina Ramlakan. Nedavni rezultati nisko-karbonatne Etkins dijete pokazali su da je 15:23h najopasnije vrijeme za mršavljenje i da 62% ljudi tvrdi da u to vrijeme osjećaju najveće iskušenje da prekrše dijetu.

Istovremeno, uobičajeno je da posežemo za nezdravom hranom pod pritiskom. Stres podiže nivo hormona kortizola, koji utiče na potrebu za nezdravom hranom, jer tijelo skladišti energiju. Rješenje: Pobijedite želju kratkom, 10-ominutnom šetnjom. To će vam pomoći da otjerate krv iz digestivnog trakta nazad u mišiće i mozak. Druga opcija je šoljica kafe ili jakog čaja, ali bez previše šećera.

Sjedenje za stolom znatno otežava dijetu. Čovjek troši svega 1-2 kalorije po minutu dok sjedi, čak dva puta više njih dok stoji, a trostruko dok hoda. Studije su pokazale da su enzimi odgovorni za razbijanje sala suzbijeni dok sjedite. Osobe koje sjede za stolom duže od 6 sati dnevno imaju dvostruko veći rizik od gojaznosti.

Rješenje: Stojte kad god vam se ukaže prilika. Na svakih sat vremena ustanite od stola i prošetajte.

Catering je u zadnje vrijeme sve traženija usluga na zabavama, ali i mnogim službenim prezentacijama, press konferencijama i seminarima. Većina ljudi za takve usluge angažuje već istrenirane i uhodane catering agencije koje to odrade savršeno do najmanjeg detalja, ali to ništa lošije ne organizuju ni učenici Ugostiteljsko turističke srednje škole u Sarajevu.

Učenici drugog i trećeg razreda u okviru škole imaju oformljenu grupu kuhara i konobara koji kroz školske aktivnosti i uz pomoć profesora pripremaju zaista sjajne delicije, kako slane, tako i slatke, te organizuju i kompletnu uslugu, od pripreme do posluživanja. Naravno sve to rade učenici škole i na osnovu ličnog iskustva tvrdim da su savršeno profesionalni, dosljedni onome što rade, a jela koja pripremaju mogu parirati skoro svakoj svjetskoj high selective gastronomskoj ponudi. Zato, kada budete sljedeći put pripremali neki event sjetite se ovih vrijednih i stručnih učenika koji će vas, ne sumnjamo oduševiti uslugom i ponudom, jer mene zaista jesu...))).

Ako jedete ribu jednom sedmično održaćete mozak u dobroj kondiciji i usporiti njegovo mentalno slabljenje usljed starenja za tri ili četiri godine, stoji u najnovijoj studiji.

Ovo istraživanje samo je jedno u nizu koje pokazuje da ishrana bogata ribom održava mozak u dobroj kondiciji. U ranijim studijama utvrđeno je da ljudi koji jedu ribu imaju manji rizik od dobijanja Alchajmerove bolesti i moždanog udara. Ribe kao što je losos i tuna bogate su omega-3 masnim kiselinama, što djeluje kao prevencija srčanih oboljenja. U posljednjoj studiji, istraživači su mjerili rezultate jednostavnih testova memorije u koje je bilo uključeno 3,718 osoba.

Učesnici su bili građani Čikaga stariji od 65 godina, a testove su radili tri puta tokom perioda od šest godina.

Svako ko je patnju ublažavao picom ili sladoledom zna da hrana može delovati utešno. Međutim, doktori još uvek ne znaju zašto ljudi imaju potrebu za nezdravom i slatkom hranom kada su tužni i kako te namirnice utiču na ljudske emocije. Ukus i prijatna sećanja koja povezujemo sa hranom sigurno imaju veliku ulogu, ali je to verovatno samo deo priče. Prema jednom istraživanju, hormoni iz našeg stomaka komuniciraju direktno sa mozgom, nezavisno od bilo kojih osećanja koja gajimo prema određenoj vrsti namirnice. Većina proučavanja koja su se bavila vezom hrane i emocija posmatrala su celokupan čin obedovanja – ukuse, mirise, teksturu pa i dodatke hrani. U ovoj studiji, istraživači su koristili subjektivni doživljaj “hraneći” volontere neoznačenim namirnicama. Čak i u tom veštačkom okruženju zasićene masti su odbijale negativne emocije. Volonteri na studiji bili su pozitivniji nakon slušanja tužne muzike i gledanja tužnih lica ako su im stomaci bili puni zasićenih masti u odnosu na jednostavan fiziološki rastvor. To znači da emocionalno obedovanje funkcioniše na biološkom i psihološkom nivou, kažu istraživači. Ova studija je jedna od prvih koja tvrdi da su efekti hrane na raspoloženje “nezavisni od prijatnih nadražaja,” kaže dr Đovani Kjaza. Biološki mehanizam nije još potpuno jasan, ali rezultati pokazuju da stomak možda utiče na mozak ispuštajući hormone. Duboka veza između naših stomaka i mozgova pomaže ljudima da prežive kada nema dovoljno hrane. "Evolucija je osmislila da svaki apekt obedovanja bude nagrađujući,” kaže dr Kjaza. “Međutim, to ovih dana više ne mora biti dobra stvar. Ako je hrana svuda, neki ljudi će se gojiti ili imati poremećaje u ishrani.” “Studija potvrđuje koliko je teško hraniti se zdravo i odupreti se emotivnom prejedanju u ovom stresnom svetu,” kaže Suzan Albers, psiholog. "S obzirom na snažan biološki efekat hrane na organizam, ljudi moraju biti još jači kako bi sebe utešili bez konzumiranja previše kalorija. To je važno na duge staze kako bismo uspeli da stabilizujemo težinu, poboljšamo samopoštovanje i sačuvamo sveukupno zdravlje.”

Zdrava hrana na meniju može da zvuči kao dosadna stvar, ali ove namirnice su odličnog ukusa, mogu da se kombinuju i da se od njih spremaju izvrsna jela.

Paradajz - nema masti, niskokaloričan je, osvježava, a pritom je i veoma zdrav. Jedan paradajz ima svega 26 kalorija i može da vam pomogne da izgledate dobro, a ujedno se osjećate sjajno. Bogat je likopenom, moćnim antioksidansom koji pomaže u regeneraciji tijela i bori se protiv slobodnih radikala. Svega pola paradajza dnevno značajno smanjuje rizik od dobijanja raka.

Jogurt - najbolja stvar kod jogurta je to što može da se miješa sa raznim drugim stvarima – voćem, koštunjavim voćem i žitaricama. Predstavlja zdrav, niskokaloričan obrok. Bogat je kalcijumom, čuva kosti, a ujedno i poboljšava varenje.

Brusnica, a naročito sok od nje obezbjeđuje doživotno zdravlje za vašu bešiku. Ona je sjajan borac protiv infekcija i mikroorganizama koji mogu naškoditi vašem reproduktivnom sistemu organa.

Limun i limeta su veoma bogat izvor vitamina C, a smatra se i da su dobri u prevenciji raka. Najbolje od svega je to što jedan limun ima svega 2 kalorije i 0 grama masti.

Brokule dokazano sprečava rak dojke, zato, dame – navalite!

Koštunjavo voće sadrži malo više masti, pa je potrebno da povedete računa o porciji, ali imajte na umu da su to zapravo dobre masti. Ako vježbate ili radite prekovremeno, ove grickalice mogu biti odlične za brzu obnovu energije. Takođe, ako ih konzumirate na dnevnoj bazi, čak za 20 odsto smanjujete šanse za dobijanje neke od bolesti srca.

Suho grožđe - ako vam nedostaje željezo ili se osjećate slabo tokom menstrualnog perioda, suho grožđe je prava hrana za vas. Ne sadrži masti, mada je veoma kalorično i ako ste na dijeti, ne biste smjeli da preterujete s njim.

Bijeli i crni luk se uvijek podrazumijevaju na listi zdravih namirnica, pa ako vam ne smeta njihov ukus, ne ustručavajte se da ih dodajete u svaku hranu.