Kivi se koristi svjež, kao i za pripremu kolača, džemova i ljekovitih napitaka. Zahvaljujući visokovrijednim sastojcima, efikasan je u borbi protiv respiratornih infekcija, a osim toga jača imunitet, štiti od prehlade, reguliše krvni pritisak, smanjuje rizik od nastanka srčanih bolesti, moždanog udara, tumora, a pomaže i protiv glavobolje i stresa.

Takođe, snižava holesterol, neutrališe slobodne radikale i otklanja toksine iz organizma. Redovnim konzumiranjem svježeg kivija smanjuje se količina triglicerida u krvi za 15 odsto, a ovo blagotvorno voće pomaže i u zacjeljivanju rana, održavanju zdravlja kostiju, zuba i desni, te apsorpciji željeza, a pozitivno djeluje i na probavni sistem jer održava ravnotežu između korisnih i štetnih bakterija u crijevima. Zbog bogatog sadržaja vitamina C i voćnih kiselina, kivi je čest sastojak proizvoda za njegu lica i tijela. Štiti kožu od isušivanja i čini je baršunastom i nježnom, reguliše lučenje masnoće, sužava proširene pore i usporava starenje.

Iako je svjež kivi veoma koristan, posebno tokom zime, preporučuje se oprez, jer prevelika količina ovog voća može izazvati alergiju. Savjetuje se najviše dva-tri komada dnevno.

Kao što mnoge namirnice povećavaju loši holesterol, ima i onih koje ga uništavaju, pokazuju studije.

Šolja kuhanog graha dnevno (podijeljena u dvije porcije) najčešće skida loši holesterol za 20 procenata, a rezultat se može očekivati već poslije 3-4 sedmice. Ista doza povećava i dobri HDL holesterol, doduše ne tom brzinom. Siromašan mastima i bogat rastvorljivim vlaknima, grah čudesno drži holesterol pod kontrolom, a sve vrste su podjednako efikasne. Trik je u tome da na stolu mora biti svakodnevno, zato pustite mašti na volju. Dodajte malo crvenog graha u lazanje, a možete isprobati i izgnječene leblebije kao namaz za sendvič.

Pektin je vrsta rastvorljivog vlakna, a najviše ga ima u citrusima i jabukama.

Istraživački tim s Univerziteta Floride otkrio je da osobe koje pojedu najmanje jednu posudu isjeckanog grejpfruta dnevno za dva mjeseca smanje svoj holesterol za više od 7 odsto. Spektakularne rezultate dobili su i francuski naučnici kad su grupi zdravih sredovječnih muškaraca i žena mjesec dana, pored uobičajene ishrane, davali i po dvije-tri jabuke dnevno. „Namirnice bogate pektinom obaraju loši holesterol u istom procentu kao najbolji lijekovi kojima danas raspolažemo”, kaže šef tima dr Džems Serda.

Vampiri nisu jedina stvar koja se tjera bijelim lukom: „heroj trpeze” značajno smanjuje i ukupni holesterol! Proglašen za kralja aromatičnih biljaka zbog brojnih ljekovitih osobina, koristi se vijekovima u tradicionalnoj i narodnoj medicini.

Naučnici su u međuvremenu dokazali da jedan čen dnevno, najbolje u obroku (tjestenini, salati), smanjuje nivo holesterola u krvi za 10 procenata. „Prija nam saznanje da nešto tako jednostavno kao što je dodavanje bijelog luka u jelo smanjuje holesterol i sprečava srčanu bolest”, kaže dr Stiven Varšavski, profesor medicine na Njujorškom univerzitetu. Aktivni sastojak biljke je alicin. Budući da poslije uzimanja „lijeka” dah nije naročito prijatan, mnogi ga radije gutaju u obliku bezmirisnih tableta ili kapsula, 2 puta po 1 dnevno, uz obrok. A sirovi crni luk jedan je od najboljih tretmana za povećanje dragocijenog dobrog holesterola. Kod osoba sa srčanim tegobama ili visokim holesterolom, od pola glavice sirovog crnog luka dnevno HDL je u prosjeku rastao za 30 procenata, otkrili su istraživači sa Harvarda. S kuhanjem se ta moć, nažalost, gubi.

Kineska tradicija slavi ga hiljadama godina kao voće dugovječnosti, a i savremena medicina mu priznaje blagotvorne osobine.

Nar djeluje preventivno na bolesti kao što su arterioskleroza i ateroskleroza, štiti od infekcija i zaustavlja dejstvo slobodnih radikala. Njegova rubin-crvena zrna pravi su eliksir mladosti. Najvažniji aktivni sastojak potiče iz elagične kiseline, prirodnog biljnog polifenola s jakim antioksidantnim dejstvom. Jedna čaša soka od nara dnevno sprečava stvaranje masnih naslaga (plaka) u krvnim sudovima, potvrdile su brojne studije. U nedostatku svježeg voća, pribjegava se dijetetskim suplementima na bazi nara.

Dukat mljekara, zahvaljujući investiciji vrijednoj 800.000 KM u Gradačcu je otvorila najsavremeniji skladišni prostor u domaćoj mliječnoj industriji.

Dukatov skladišni prostor, kapaciteta 2.365 paletnih mjesta, pustili su u rad svečano prerezavši crvenu vrpcu, Roland Gilles Ambasador Francuske, Tonči Staničić Ambasador Hrvatske u Bosni i Hercegovini te Thierry Zurcher član Uprave Dukata.

„Ova je investicija od izuzetnog značaja kako za Dukat tako i za naše potrošače diljem Bosne i Hercegovine. Radi se o visokom regalnom skladištu, jedinstvenom na području Bosne i Hercegovine, koje je projektirano i izvedeno prema EU standardima i direktno je povezano s proizvodnjom“, rekao je Joseph Dominic Goić, direktor Dukat mljekare.

Ni u čemu ne treba pretjerivati, a u kafi naročito, zato je vrijeme da naučite prepoznati simptome i na vrijeme šoljicu kafe zamijenite nekom voćkom. 

1. Doživljavate popodnevni “pad” - ne možete da pregurate dan bez kafe ili koka-kole. Nekoliko konzervi kole dnevno daju vam osjećaj “uduvanosti”, a onda klonete kada ona ispari iz organizma. Kofein može oštetiti zubnu gleđ, ako se pije svakodnevno. Zato perite zube poslije svakog ispijanja pića koje sadrži ovu supstancu.

2. Urin vam je narandžast - tamno žuti urin je znak dehidratacije. “Kafa je diuretik koji može dovesti do dehidratacije tako što podstiče veću količinu uriniranja i samim tim gubite više tjelesne tečnosti,” kaže dr Ejmi Gros. Međutim do toga dolazi tek ako pređete 500 mg kafe dnevno, zato ste bezbjedni ako pijete šolju, dvije kafe tokom dana.

3. Ne možete da spavate - “kofeinu je potrebno oko sat vremena da se apsorbuje i vrlo dugo ostaje u organizmu; čak satima, tako da može poremetiti vaš san,” kaže dr Moli Morgan. Ako vam je san poremećen, izbjegavajte večernju kafu, čajeve i ostale namirnice koje sadrže kofein.

4. Anksiozni ste - vlažni dlanovi, ubrzano lupanje srca, uznemirenost – su znakovi da ste pretjerali sa kafom. “Kofein može biti okidač za stres i depresiju jer ometa mirnoću neurotransmitera, hemikalija u mozgu, adenozina,” kaže Palinski.

 

Jaka potreba za određenom namirnicom može da bude način na koji vam tijelo šalje važnu poruku u vezi sa zdravljem.

Potreba za slanim grickalicama je pokazatelj iscrpljenosti, posebno ako imate mnogo obaveza i stalno ste pod stresom. Tijelu su tada potrebni dodatni minerali koji se nalaze u prirodnoj soli, ali ne i u prerađenoj. Da biste utolili želju, jedite kokice (bez soli i putera).

Šta da radite: jaka potreba za unošenjem soli se povezuje sa ozbiljnim zdravstvenim problemima, kao što su dijabetes i visok krvni pritisak. Zato, ako vam se odjednom jedu slane grickalice, posjetite svog ljekara i uradite kontrolni pregled.

Možda volite kafu zbog svih njenih dobrih efekata koje osjećate, ali previše konzumiranja ovog napitka može ugroziti vaše zdravlje.

“Studije pokazuju da će kafa doprinijeti većoj mentalnoj i fizičkoj aktivnosti tokom dana, ali ako je pijete previše, ona može ugroziti zdravlje,” kaže dr Erin Palinski. Uživanje u lateu, vam vjerovatno neće naškoditi, već ima i neke zdravstvene beneficije, poput smanjenja rizika od dobijanja Alchajmera. Ali imajte na umu, da je i sa najukusnijim namirnicama, moguće pretjerati. “Neka istraživanja su povezala kafu i smanjenje plodnosti kao i povećan rizik od frakture kuka u starosti,” upozorava dr Keri Gans. “Ako naglo prestanete da pijete kafu možete iskusiti simptome poput razdražljivosti, nesvjestice, glavobolje, pa čak i depresije.”

Američka zdravstvena asocijacija preporučuje do 300 mg kafe dnevno, ili 2,3 šoljice.

Blitva, kelj, špinat  i drugo tamnozeleno lisnato povrće sadrži lutein koji čuva vid.

Bogato je i betakarotinom, vitaminom C i E, koji su antioksidanti, folatima (vitamin B) koji štite od raka, kalcijumom i magnezijumom koji jačaju kosti. Ovo povrće sadrži malo kalorija, a mnogo hranjivih sastojaka. Može da se koristi u salatama, čorbama, jelima i pitama, te tako često bude prisutno u vašem jelovniku. Preporučuje se najmanje tri obroka lisnatog povrća sedmično.