Mnogima je problem kako da sami ispeku kikiriki, a da ga ne pregore ili ne presole i slično. Stavite pola kilograma kikirikija u pleh. Poprskajte ga sa malo vode i malo protrljajte prstima.

Kikiriki ne treba da bude natopljen, već samo malo pokvašen. Posolite ga sitnom morskom solju i ponovo protrljajte prstima. Ponovo još malo posolite. Zagrijte rernu na 220°C i ubacite pleh. Smanjite na 200°C i pecite 15 min. Zatim isključite rernu i provjerite da li je pečen, ne trebate ga miješati. Obično mu treba još malo, pa ga treba ostaviti u isključenoj pećnici. Po mirisu možete znati kad je gotov, ali ipak provjerite. Izvadite ga i ohladite. Ali služili ga toplog ili ohlađenog, ne gulite tanku crvenu opnu, u njoj su vitamini, posebno grupe B.

Ostale sjemenke se pripremaju slično, s tim što im treba manje vremena da se ispeku (suncokret, golica, susam). Soja se opere i ostavi preko noći da nabubri. Dobro se procijedi i postupa se kao i sa kikirikijem. Orasi, badem i lješnik se pokvase i posole i pripremaju kao kikiriki. Lješnik se ne soli, samo se malo pokvasi. Badem se prvo popari vrelom vodom, ostavi 10-15 minuta i oguli mu se kožica. Zatim se posoli i peče u rerni kao ostale sjemenke, ili u šerpi na ringli, uz stalno miješanje.

Lanene sjemenke su jedan od najvećih izvora prirodnog lignina i omega 3 masnih kiselina, pa stoga ima antikancerogeno svojstvo, prirodni je razređivač krvi i preventivno djeluje na pojavu kardiovaskularnih oboljenja, visokog holesterola i triglicerida, moždanog udara, tromboze, psorijaze, artritisa.

Protiv kamena u bubrezima i kamena u žuči uzmite kašičicu sirovog sjemena i žvaćite 30 minuta ujutro na tašte, protiv zatvora potopite sjeme u mlakoj vodi koja je prokuhana i ohlađena i ostavite neka odstoji 6 sati. Pojedite cijelu masu uveče pred spavanje.

Najšira primjena je kao dodatak hljebu i pecivima od integralnih žitarica. Ljekovita svojstva lanenog sjemena: djeluje kao laksativ, za iskašljavanje, protiv nadimanja i zatvora, pomaže liječenje astme i hroničnog kašlja.

Kukuruz potiče iz Meksika, gdje je uzgajan 4500 godina prije naše ere. To je jedina biljka kojoj do danas nije pronađen prirodni, divlji oblik.

Nekada je bio jedna od osnovnih žitarica u ljudskoj ishrani, da bi ga degradirali u stočnu hranu. Posljednjih decenija se sve više koristi i u ljudskoj ishrani, posebno kao instant brašno, pahuljice, klice, zrno u limenkama. Zrno kukuruza je bogato ugljenim hidratima, skrobom, šećerom i bjelančevinama - proteinima. Ulje od kukuruza je bogato linolenskom kiselinom, fitosterinom i vitaminom E. Od kukuruznog skroba dobija se grožđani šećer. Kukuruzna svila sadrži hlorofil, fosfornu kiselinu, vitamin K, tanin, eterična ulja, šećer, enzime, salicilnu kiselinu, kalijevu so i kalcijumovu so i veoma je cijenjena u narodnoj medicini. Ljekovita svojstva kukuruza: snižava krvni pritisak, pomaže kod oboljenja krvnih sudova, za liječenje dijabetesa, srčanih oboljenja, odstranjuje kamenac iz bubrega, olakšava bolesti mokraćnih puteva, te bolova u kičmi.

Svi težimo ka zdravoj prehrani, a sada s početkom hladnijih dana trebate posebnu pažnju obratiti da se neke od njih nađu češće na vašoj trpezi. Evo samo nekih koje bi se uvijek trebale naći u vašoj kuhinji.

Jogurt je najbolji pomoćnik za zdravu probavu. Uz pomoć njega unosite „dobre“ bakterije koje će pomoći vašoj probavi. Danas na policama u radnjama postoje brojne vrste jogurta. Izbjegavajte one sa šećerom. Držite se dobrog starog klasika. Jogurt osim što je dobar za probavu sadrži kalcij, kalij i vitamin B.

Bjelance - jedno jaje sadrži svega 70 do 80 kalorija, no žumance sadrži visoku razinu holesterola. Ako imate problema s holesterolom, odvajajte bjelance od žumanjka. Kako bi vam doručak bio ukusan pomiješajte bjelanjak sa svježim povrćem i smjesu bacite na tavu.

Zeleno povrće - brokula, kupus, kelj i salata trebaju biti sastavni dio vaše prehrane. Brojna istraživanja su pokazala da smanjuju rizik od raka. Za više vitamina uvrstite špinat. Zeleno povrće je zdravo jer je bogato željezom i vitaminom K. Odličan je saveznik u prevenciji osteoporoze, dijabetesa i artritisa.

Borovnica se još naziva super dijetna namirnica. Ona je izvrstan antioksidans. Dnevno bi trebalo jesti oko pola šoljice borovnica. Možete ih jesti same ili miješati s jogurtom ili žitaricama.

Bademi reduciraju holesterol i pomažu vam ako želite izgubiti kilograme. Prema jednoj studiji provedenoj na Harvardu pola šoljice dva puta sedmično može smanjiti rizik srčanog udara za čak 25%. 

Sok od naranče je pravi izvor vitamina C. Uz to sadrži omega 3 kiseline i zbog toga utječe na holesterol. Najbolja opcija je prirodno iscijeđen sok. Ako kupujete gotovo pripazite koliko sadržava šećera.

Ekološko edukativni projekat, Argeta Junior Back To School “Posadimo drvo ili cvijet za ljepši svijet!” realizira se u Sarajevu, Tuzli, Mostaru i Banjoj Luci, gdje će se tokom akcije posaditi više od 200 sadnica cvijeća i drveća u školskim vrtovima.

“Projekat je namijenjen prvačićima, a pokrenuli smo ga sa željom da kod djece razvijemo ljubav prema prirodi, ali i da shvate da smo dio jedne velike cjeline – planete Zemlje,” poručila je Nataša Gaon direktorica prodaje poslovnog područja Argeta delikatesni namazi.

Svjesni činjenice da se odnos djece prema životnoj sredini gradi još u najranijem uzrastu, Argetin Patak Junior uz pomoć stručnog osoblja u odabranim školama.

„Priča o očuvanju životne sredine, upotpunjena praktično – sadnjom drveća i cvijeća, učinit će naše mališane odgovornijim prema prirodi,” istaknula je psihoterapeutkinja i školska psihologinja Aida Gibanica.

Posadimo drvo ili cvijet za ljepši svijet!” je još jedan u nizu društveno odgovornih projekata koje je Argeta realizovala u BiH.

Kuhanje je bilo uobičajeno za Homo erectusa, a taj dio je važan za nauku jer pokazuje da smo biološki predodređeni da kuhamo hranu, izjavio je Chris Organ, evolucijski biolog s Harvarda.

Ta pojava jedna je od najvažnijih epizoda u ljudskoj historiji jer su radi toga naši preci mogli proširiti svoju prehranu i izvući više kalorija iz hrane. Osim što je kuhanje omekšalo hranu, također je i označilo kraj cjelodnevnom žvakanju. Svoje prvo toplo jelo ljudi su kuhali još prije 1,9 miliona godina, za vrijeme Homo erectusa, što je puno prije nego su njihovi nasljednici napustili Afriku i kolonizirali svijet, utvrdili su naučnici s Harvarda.

Naučnici su do ovog zaključka došli posmatrajući rodoslovno stablo prema veličini zuba i načinu prehrane kod majmuna i modernih ljudi. U usporedbi s majmunima Homo erectus je žvakao i jeo daleko manje. Majmuni u prosjeku provedu trećinu dana jedući, a ljudi oko pet posto svog budnog vremena.

Zdrav jelovnik može biti jako ‘uzbudljiv’. Temeljite ga na sezonskim namirnicama te obogatite žitaricama, začinima i nemasnim proteinima. Kako se ne biste ponavljali, iskušajte kombinacije začina, svježem povrću dodajte i ono ukiseljeno, poželjno iz domaće zimnice - kaže američki kuhar Emeril Lagasse, zvijezda emisije “Emeril green”, koja se svaki dan prikazuje na Discoveryju.

Majstor od povrća upozorava kako bi svo povrće trebalo ne samo oprati već i osušiti papirnatim maramicama, a krompir i izribati. A kako jaja ne bi “iscurila” tokom kuhanja, dodajte u vodu malo sirćeta, savjetuje Lagasse. Pripremate li umak od svježeg paradajza, možete dodati čajnu kašikicu sode bikarbone, kako bi “ubile” kiselost. A prije no što na pizzu ili bolognese naribate sir, stavite ga na 15-ak minuta u zamrzivač - sir će ribati sitnije. Lagasse zna i kako grah učiniti manje “eksplozivnim” - dok se namače u vodu (barem tri litre) dodajte kašiku sode bikarbone. Namakanje će “oživjeti” i uvenulo povrće, ističe Lagasse. Stavite ga u dva decilitra vode i dodajte kašiku sirćeta.

Bolesti "bježe" od tamnomodrih bobice bazge, grejpa, batata, badema, špinata, jogurta te zelenih i crnih čajeva, zato ih iskoristite u nadolazećoj sezoni prehlada.

Šampinjoni su bogati selenom i jačaju imunitet  

Istraživanja pokazuju da je to povrće odlično za jačanje imuniteta.

Špinat je bogat korisnim tvarima, osobito folatima, koji pomažu tijelu da stvori nove ćelije i popravi oštećenja DNK. Sadrži i obilje vitamina C. Da bi bio najkorisniji, najbolje ga je kuhati vrlo kratko ili sirove mlade listove dodati salatama. Najbolje je začiniti ga bijelim lukom jer on odlično djeluje protiv bakterija.  

Pijte čaj ili jogurt

Najkorisnija pića su nemasni jogurt, koji jača imunitet, i čaj. I zeleni i crni bogati su antioksidansima koji popravljaju oštećenja ćelij.

Tamnomodre bobice bazge bogate su vitaminima i željezom te dokazano liječe gripu. Sezona im je kratka, no mogu se zamrznuti. Treba ih prokuhati (npr., kao kompot) i izbjegavati zelene plodove jer inače mogu izazvati mučninu.

Jedenje grejpa štiti od gripe i prehlade

Grejp je bogat vitaminom C, koji pomaže u liječenju gripe i prehlade. Također, sadrži prirodne spojeve koji aktiviraju imunološki sistem i smanjuju rizik od raka. Sjemenke grejpa prirodni su antibiotik, a crveni grejp snižava holesterol.

Bademima protiv stresa

Nezdrave grickalice zamijenite bademima - osim što su ukusni, imaju brojne korisne učinke. Samo 1/4 šoljice sadrži gotovo polovicu potrebne dnevne količine vitamina E, a sadrži i obilje vitamina B-skupine koji pomažu da se oporavite od stresa. 

Sir i vino su međusobno slični: proizvodi su fermentacije, nastali od različitih sorti grožđa i sorti mlijeka. Iako se suprotnosti ponekad privlače u ljubavi, sličnosti stvaraju istinski ljubavni odnos na tanjiru.

Osnovno je pravilo da uz teška, starija ili crna vina idu teži, tvrđi i aromatični sirevi, a lagane voćne arome bijele ili ružičaste kapljice najbolje je poslužiti uz neutralnije, mlađe i kremastije sireve.

Mladi sir i med uz slatko vino - Vrlo mlade kravlje sireve s mliječnim okusom (primjerice, ricotta i mozzarella) za desert možete preliti s malo meda. Poslužite ih sa slatkim vinima kao što su desertni muškat i predikatni traminac.

Kremasti sirevi privlače kiselkasta vina - Nježni sirevi, kao što su lički škripavac i francuski brie, slagat će se s bijelim vinima nježnih mirisa - primjerice, sauvignonom bijelim. Ako je sir kremastiji (zreli cammembert), bolja su kiselkasta bijela vina kao što su graševine ili voćna crna vina s malo tanina (mlada frankovka). Uz trapist i gaudu pristaje pinot crni ili merlot.

Tef je minijaturna žitarica koja raste u Etiopiji. Sadrži velike količine kalcijuma i željeza, te fosfora, magnezijuma, cinka i osam esencijalnih aminokiselina.

Ova žitarica je odličan izvor proteina, a poznata je i da ubrzava varenje, popravlja krvnu sliku i jača imunitet. Od brašna tefa pravi se poznata inženjera – vrlo tanka vazdušasta lepinja koji Etiopljani jedu svaki dan. Tef ne sadrži gluten zbog čega se preporučuje svima koji su alergični na ovaj sastojak.